„Ni Rusija ni Ukrajina nisu izravno odbacile mogućnost pregovora, ali je vrlo jasno da ni jedna strana ne želi pregovarati. Putin kaže da je spreman za sastanak s Trumpom i Zelenskim ako prethodno bude usuglašen tekst mirovnog sporazuma. Ukrajina neće pristati na mirovni sporazum koji bi trajno definirao granicu s Rusijom, a da to nije međunarodno priznata granica Ukrajine. Ako Ukrajina bude primorana na neke teritorijalne koncesije, artikulacija sporazuma će biti da je to privremeno rješenje jer bi u suprotnom to značilo kapitulaciju. A Putin se sam doveo u nemoguću situaciju proglasivši teritorijem Ruske Federacije četiri ukrajinske istočne pokrajine koje nisu pod njegovim punim vojnim nadzorom što znači da Rusija, koja se smatra velesilom, nije u stanju obraniti svoj teritorij”, kaže u Briefingu politički analitičar Božo Kovačević.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„I Rusija s jedne i Ukrajina i Koalicija voljnih s druge strane žele prije nego što pregovori počnu odrediti njihov ishod, a to je očito nemoguće. Unatoč Trumpovom obećanju da će omogućiti Ukrajini proizvodnju raketa za sustave Patriot, to se nije dogodilo, no bez američke logistike Ukrajina ne bi mogla tako uspješno pogađati ciljeve u unutrašnjosti Rusije. Čini mi se da je Trumpov osobni interes povećati iznos na svom računu i računima članova svoje obitelji. Rusija na to računa i očekujući zauzvrat podršku za svoju verziju mirovnog plana koji je kapitulacija Ukrajine, predlaže Amerikancima niz poslovnih aranžmana u iznosu od 14.500 milijardi. Witkoff i Kushner su zapravo tu da utvrde jesu li ti ruski prijedlozi vjerodostojni i koliko će njih dvojica i Trump na tome zaraditi ako naprave pritisak na Zelenskog”, objašnjava Kovačević.
„Ukrajina računa da će uspješnim napadima na ruske rafinerije, logističke centre i infrastrukturu do te mjere nauditi ruskoj ekonomiji da će to izazvati političke potrese i Putinovu smjenu. Putin pak računa da će intenziviranje bombardiranja do te mjere uništiti ukrajinsku infrastrukturu da će Ukrajinci biti suočeni s još jednom strašnom zimom, još strašnijom od prošle, i da će Zelenski pristati na pregovore da izbjegne takvu sudbinu za svoje građane. Svaki od njih dvojice računa da će onaj drugi pasti prije s time da Putin ne ovisi u tolikoj mjeri o volji svojih saveznika”, ističe Kovačević.
„Ne bih bio začuđen ako se pokaže da je napad dronom na aerodrom u Leipzigu pokušaj ruske diverzije. Zapad nije reagirao na najflagrantniji primjer terorizma u Europi – miniranje plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 za što je optužio Rusiju da je sama minirala svoj plinovod. Tu se radi o hipokriziji. Ruska je logika da zapadne rakete pogađaju ciljeve na ruskom teritorijima, i da iz zapadnih tenkova Ukrajinci pucaju po ruskim vojnicima, pa zašto onda i mi vama ne bismo nešto slično priredili. Pritom ne želim relativizirati činjenicu da je Rusija agresor u Ukrajini”, naglašava Kovačević koji potvrđuje da su Rusija i Njemačka u ratu što i sami Nijemci govore, a osobito poduzetnici koji se bave vojnom proizvodnjom pa im odgovara ratno stanje.
„Europa je u neobjavljenom ratu s Rusijom jer trgovinske sankcije nisu utemeljene ni na pravilima WTO-a ni na povelji UN-a. To je jednostrani akt neprijateljstva prema Rusiji koja je agresor u Ukrajini, ali znači li to da to mora biti iskorišteno kao povod za treći svjetski rat ili je možda moguće pronaći i neka rješenja diplomatskim putem”, pita se Kovačević dodajući da se EU koristi i piratstvom jer bez sudskih odluka plijeni ruske brodove i otima rusku imovinu pohranjenu na Zapadu što je korak do objave rata Rusiji. Stvari se, zaključuje, odvijaju kao da će doći i do objave rata.
Podsjeća da je u Hladnom ratu izbjegnut oružani sukob, dok danas ta strategija odvraćanja ne funkcionira jer je tada na djelu bila intenzivna diplomatska komunikacija koja je dovela do pobjede Zapada u tom ratu.
„Europa je odustala od diplomacije i isključivo vojnim sredstvima pokušava ostvariti svoje ciljeve definirajući Rusiju kao neprijatelja. Ukrajina i Koalicija voljnih optužuju Putina da nikad nije bio spreman na pregovore. To je notorna laž”, tvrdi Kovačević i nabraja niz Putinovih poziva na pregovore od 2000. do 2022. godine.
„Već su razrađene teorije da će Rusi organizirati invaziju u Estoniji, no pokazalo se da Rusija nije u stanju ni uspješno voditi rat protiv jedne zemlje. No, Rusija uspješno provodi oblike nekonvencionalnog ratovanja u Moldaviji, ali i na Balkanu, recimo inzistiranjem na tome da Srbija ne treba normalizirati odnose s Kosovom i podupirući separatističke težnje Milorada Dodika u BiH. Koalicija voljnih ima agendu ostvariti ekonomsku kontrolu na Ukrajinom nakon postizanja mira. To su kolonijalni planovi bivših i stvarnih imperijalnih sila. Pravo je ukrajinskih građana i rukovodstva inzistirati na nastavku rata do konačne pobjede, ali iz toga ne proizlazi obveza drugih zemlja da krenu u treći svjetski rat”, kaže Kovačević.
„Kancelar Merz inzistira na ratu protiv Rusije, a ljudi koji glasaju za AfD ne žele taj rat nego žele kupovati jeftine ruske energente. Ne znam što je u tome iracionalno. Iracionalna je odluka da se prekinu sve ekonomske veze s Rusijom što je rezultiralo smanjenjem konkurentnosti njemačke industrije. Biračima AfD-a smeta što su i 35 godina nakon ujedinjenja plaće i mirovine na istoku Njemačke niže nego na zapadu. Za to su odgovorne političke elite. AfD inzistira na izlasku Njemačke iz Europske unije što bi dovelo do raspada EU, a jedan od razloga zašto je ona stvorena je bio da se nikada više ne dogodi rat koji se u 20. stoljeću dvaput dogodilo zbog neriješenih odnosa i rivaliteta između Francuske i Njemačke”, upozorava Kovačević.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....