TAJNA INAUGURACIJA

EU ne priznaje Lukašenka bjeloruskim predsjednikom, Bruxelles preispituje svoje odnose s Minskom

Izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni i "EU ne priznaje namještene rezultate", rekao je Josep Borrell
 Andrei Stasevich/AFP

Europska unija odbija priznati Aleksandra Lukašenka za bjeloruskog predsjednika nakon njegove iznenadne inauguracije kojoj nedostaje "demokratskog legimiteta", a Bruxelles preispituje svoje odnose s Minskom, rekao je šef europske diplomacije u četvrtak.

Tajna inauguracija Lukašenka u srijedu izazvala je novu osudu Zapada i masovne prosvjede u Bjelorusiji koji traju još od spornih izbora 9. kolovoza.

Izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni i "EU ne priznaje namještene rezultate", priopćio je šef europske diplomacije Josep Borrell. "Takozvanoj inauguraciji i novom mandatu Lukašenka nedostaje demokratske legitimnosti", rekao je Borrell.

"Ova inauguracija u izravnoj je suprotnosti s voljom većeg dijela bjeloruskog stanovništva, izražena u brojnim, neviđenim i mirnim prosvjedima od izbora i služi samo za još veće produbljivanje političke krize u Bjelorusiji"; rekao je bivši španjolski ministar vanjskih poslova.

EU poziva na pravo Bjelorusa da ih "predstavljaju oni koje slobodnu izaberu kroz nove uključive, transparentne i vjerodostojne izbore", dodao je Borell.

EU je ponovno dao podršku mirnim prosvjedima i pozivima na nove izbore "unatoč brutalnoj represiji bjeloruskih vlasti".

Bruxelles je pozvao Minsk da se "suzdrži od daljnje represije i nasilja nad bjeloruskim narodom i odmah i bez uvjeta oslobodi privedene, uključujući političke zatvorenike", istaknuo je Borrell.

"EU je i dalje uvjeren da je uključiv nacionalni dijalog i pozitivan odgovor na zahtjeve bjeloruskog naroda za novim demokratskim izborima jedini način kojim bi se pronašao izlaz iz ozbiljne političke krize u zemlji."

U priopćenju se također navodi da Bruxelles "razmatra svoje odnose s Bjelorusijom".

EU priprema sankcije protiv 40 ljudi koje smatra odgovornima za represiju i traži način da kazni i Lukašenka, otkrili su diplomatski izvori.

No za to je potrebna suglasnost svih 27 članica EU-a, a Cipar uvjetuje svoj pristanak poduzimanjem mjera koje će natjerati Tursku da prestane istraživati nalazišta plina na Sredozemlju.

Švedska i Finska odbijaju sankcionirati Lukašenka kako bi se omogućilo posredovanje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) kojim će predsjedati Stockholm, dodali su izvori.

O tome će se raspravljati na samitu EU-a od 1. do 2. listopada u Bruxellesu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 04:30