ŠTO SE ZBIVA?

EU je pred energetskim kolapsom, a u SAD-u se događa nešto čudno: ‘Prerano je za slavlje‘

Amerika trenutačno po pitanju cijena energije ima koristi od niza globalnih vijesti

Olaf Scholz

 Sascha Schuermann/Afp/Profimedia/Sascha Schuermann/Afp/Profimedia

Zašto cijene energije u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama zadnjih tjedana idu suprotnim smjerom – u Americi padaju, dok se u pojedinim članicama EU cijena energije udvostručila u zadnja dva mjeseca?

U SAD-u upozoravaju kako je prerano za slavlje jer su cijene energenata sklone nepredvidljivim i snažnim promjenama, ali očigledno je kako su cijene nafte na američkom tržištu u zadnja dva mjeseca pale su 30 posto. Prema ključnom američkom benchmarku sirova nafta sada je već ispod 90 dolara za barel, te se crne prognoze eksperata, prema kojima će nafta doseći više od 200 dolara za barel, počinu činiti kao zastrašivanje.

Amerika trenutačno po pitanju cijena energije ima koristi od niza globalnih vijesti (usporavanja kineske ekonomije, snižavanje kamatnih stopa u Kini…) koje govore o smanjenju potražnje za ključnim energentom, te je jasno kako je, za razliku od EU, puno manje ovisna o uvozu ruskog plina i nafte. To je dovelo do pada cijene benzina na postajama u Sjedinjenim Državama ispod 4 dolara po galonu, što ispada oko dvostruko jeftinije nego što je trenutačno oko dvostruko jeftinije nego u nizu članica EU. Razlike u tome kako nakon invazije na Ukrajinu energetski prolaze EU i SAD postaju dramatične. Sredinom ovoga mjeseca cijena energije u Europi oborila je novi rekord te pritisak energetske neizvjesnosti prijeti početkom recesije na starom kontinentu.

Najveća drama zbiva se na najvećem i najvažnijem europskom tržištu, njemačkom: cijene električne energije za sljedeću godinu porasle su na 477,5 eura za megavat/sat, što je šest puta više nego u istom razdoblju lani, a dvostruko više nego prije samo dva mjeseca. Tržišni sudionici u Europi, čini se, predviđaju kako će problemi u opskrbi plinom i naftom biti toliki da tijekom zime neće biti moguće proizvesti dovoljno električne energije. I cijene energije za dan unaprijed početkom ovog tjedna u Njemačkoj su također oborile rekord. Taj cjenovni udar posljedica je valova vrućine i suše, zbog čega je poraslo korištenje klima uređaja i svih rashladnih kapaciteta.

U EU rast cijena energije stoga ima puno značajniji utjecaj na kretanje indeksa potrošačkih cijena te, posljedično, na standard građana, dok su ugroženi poslovni modeli velikog broja energetski intenzivnih biznisa.

Europske nacije na različite načine pokušavaju se dovesti u stanje kakve takve energetske sigurnosti te smiriti divljanje energetskih troškova. U Francuskoj, primjerice, planiraju potpuno nacionalizirati Electricite de France SA, problematičnu kompaniju koja vodi operacije s nuklearnim elektranama. Trenutačno su proizvodni kapaciteti francuskih nuklearki relativno niski. Na razini EU očigledan je nedostatak hidroenergetskih izvora, ako i proizvodnje energije sagorijevanjem ugljena. Sve diže pritisak na rast cijena; amsterdamski indeks za plin udvostručio se od lipnja.

Pod najvećim pritiskom je Njemačka, gdje su vlasti već odlučile dio energetskog troška prebaciti na kućanstva. Izračunali su kako će prosječni viši trošak za njemačko kućanstvo iznositi oko 290 eura godišnje, a to poskupljenje stupa na snagu od listopada. „Novi namet posljedica je Putinovog ilegalnog rata i agresije protiv Ukrajine što je izazvalo umjetnu nestašicu“, izjavio je u Berlinu ministar gospodarstva Njemačke Robert Habek. Dio siromašnijih potrošača u Njemačkoj dobit će kompenzaciju jer bi im novi namet mogao biti preveliki izazov. Njemačke vlasti, tumače analitičari, nemaju za cilj uvođenjem novih nameta samo pokriti rastuće energetske troškove, nego i utjecati na smanjivanje potrošnje. Samo uz osjetno nižu potrošnju Njemačka može prezimiti bez ruskog plina. Prema računicama njemačkih vlasti samačko domaćinstvo trpjet će dodatni godišnji trošak novih energetskih nameta od 97 eura, dok će četveročlano kućanstvo plaćati 290 eura više.

Pojedina kućanstva dobivat će subvencije za grijanje. Više značajnih njemačkih energetskih kompanija traže od vlade poskupljenja za potrošače, kako bi se izbjegao efekt domino bankrota u energetskom sektoru. Trgovci plinom pokušavaju agresivno osigurati isporuke kupcima, ali je sustav pravila koji određuje cjenovne prilagodbe takav da su mnogi tržišni sudionici pred prijetnjom insolventnosti, što bi moglo dovesti do sistemskog kolapsa.

Za razliku, Amerikanci procjenjuju kako bi cijene nafte mogle dalje padati ako Iran potpiše novi nuklearni sporazum, što se čini izglednim nakon što su se odmakli od zahtjeva da SAD skinu Islamsku revolucionarnu gardu s liste terorističkih organizacija. Dok se dodatnih milijun barela iranske nafte na tržištu očekuje kao dodatno relaksiranje, ključni američki rizici su u rastu kamatnih stopa odnosno troškova financiranja.

Kad cijene nafte padaju, kao što je sada slučaj u SAD-u, može se očekivati snižavanje troška za značajni dio industrije i poljoprivrede. Stoga za Amerikance raste nada da će izbjeći iskustva iz 1970. i 2008., kad su cijene najvažnijeg energenta potakle inflaciju i otežale biznis. A što s Europom?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 17:52