RAZBIJENI TERORISTI

ETA: Nema napada; Vlada: Ne vjerujemo, položite sve oružje

Španjolska vlada ne prihvaća novi prijedlog ETA-e koja sada traži međunarodnu medijaciju

BARCELONA - Jedanaesti prekid vatre koji je ETA, baskijska oružana separatistička organizacija, koju u Španjolskoj nazivaju terorističkom bandom, proglasila u nedjelju 5. rujna naišla je na bolji prijem u svijetu, nego u Španjolskoj. Vlada u Madridu kaže da je jedina pozitivna stvar što je ETA objavila da više neće poduzimati “ofenzivne oružane akcije”, drugim riječima da više neće - ubijati.

“Više ne vrijede priopćenja, vrijede samo odluke i to samo jedna koja se može izreći s malo riječi: položiti oružje zauvijek”, rekao je španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero.

Oporba uz vlast

Gotovo identičnim riječima ETA-ino priopćenje su ocijenili i čelnici ostalih političkih grupacija u zemlji, uključujući i glavnu oporbenu Pučku stranku koja od vlade traži da i dalje nastavi s policijskim progonima pripadnika ETA-e.

Tako frontalno odbacivanje ETA-ina priopćenja moglo bi se protumačiti razočarenjem da ta organizacija nije proglasila definitivan prekid vatre koji bi bio međunarodno nadgledan. Povod tim nagađanjima bila su gibanja i previranja koja su se mogla uočiti u krugovima Izquierda abertzale, ekstremne nacionalističke baskijske ljevice, a koja su išla za uspostavom novog ciklusa u političkom životu pokrajine koji bi bio utemeljen na načelu Mitchell koje je poslužilo za postizanje mira u Sjevernoj Irskoj.

Zabrinuta Batasuna

Ta su nagađanja bila pojačana kad su u lipnju ove godine u javnost procurili neki detalji službeno neobjavljenog dokumenta koji su usuglasile stranka Eusko Alkartasuna i političko krilo ETA-e, prije nekoliko godina zabranjena stranka Batasuna, a kojim se - bez izričitog navođenja ETA-e - prvi put traži odustajanje od uporabe nasilja, razoružanje podvrgnuto kontroli, poništenje Zakona o političkim strankama, obustava sudskih procesa protiv organizacija Izquirede abertzale, pomoć žrtvama terorizma...

Uloga Francuske

Po sudu ovdašnjih promatrača, taj zaokret u ponašanju Izquierde abertzale bio je uvjetovan željom da ETA svojim prihvaćanjem tih zahtjeva omogući legalizaciju Batasune te time njezin izlazak na općinske izbore sljedeće godine. Prestankom mandata sadašnjih općinskih vijeća Batasuna, a preko nje i ETA, ostale bi bez svojih predstavnika u njima i bez mogućnosti da utječu na njihov rad.

Otkako je, pak, Francuska prestala “zatvarati oči” pred činjenicom da su pripadnici ETA-e nakon počinjenih atentata utočište nalazili na njezinom teritoriju i počela surađivati sa španjolskim snagama sigurnosti pa španjolski agenti mogu djelovati i na teritoriju Francuske, ETA je izgubila sigurno utočište i logističku bazu. Od studenoga 2008. godine do sada španjolske i francuske snage sigurnosti su čak pet puta uspjele obezglaviti njezinu vojnu vrhušku, uhititi na desetke njezinih pripadnika i otkriti 22 skladišta oružja i eksploziva. “Nisu već više od godinu dana izveli nijedan atentat zato što nisu mogli, snage sigurnosti su ih spriječile u tome”, kažu u Španjolskoj.

Do sada 11 prekida vatre

ETA je od svog osnutka proglasila 11 prekida vatre, uključujući i ovaj od 5. rujna. Prvi stvarni prekid vatre proglasila je u veljači 1981. godine nakon neuspjelog vojnog puča koji je potpukovnik Civilne garde Antonio Tejero pokušao izvesti upadom u španjolski parlament. Pretposljednji, od 22. ožujka 2006, službeno je okončala 5. lipnja 2007. godine, iako se smatra da je bio završen atentatom na madridskom aerodromu.

Baskijska domovina i sloboda

ETA, odnosno “Euskadi Ta Askatasuna”, što na baskijskom jeziku esukari znači “Baskijska domovina i sloboda”, rođena je 31. srpnja 1959. godine u jeku diktature generalissimusa Franca. Osnovali su je u Bilbau radikalni studenti, nezadovoljni pasivnošću koju je, prema njihovu mišljenju, iskazivala Baskijka nacionalistička stranka PNV u borbi za neovisnu baskijsku državu te zaštitu baskijskog jezika, tradicije i naslijeđa. Cilj ostvarenja neovisnosti Baskije izražavali su matematičko-političkom formulom “3+4=7”, što je značilo stvaranje neovisne Baskije na području četiriju španjolskih (Álava, Vizcaya, Guipúscoa i Navarra) i triju francuskih pokrajina (Labourd, Basse-Navarre i Soule), a kao sredstvo njegova ostvarenja odabrali su oružane akcije te političku borbu putem stranaka pod njihovom kontrolom i raznih civilnih organizacija i udruženja. Iako su nakon povratka demokracije u Španjolsku španjolske pokrajine ostvarile prilično visok stupanj autonomije izražen, ETA i dalje kao cilj ističe osnivanje neovisne države na području baskijskih pokrajina.





Spektakularne i krvave terorističke akcije

Jedna od nedvojbeno najspektakularnijih terorističkih akcija ETA-e bio je atentat na premijera vlade genarlissimusa Franca, admirala Luisa Carrera Blanca, izveden 20. prosinca 1973. godine. U tunelu iskopanom ispod kolnika ulice kojom je trebao proći sa svojim automobilom na povratku s mise u obližnjoj crkvi podmetnuta je tolika količina ekploziva da je automobil odletio u zrak tako da je preletio preko krova jedne višekatnice i pao na terasu s druge strane zgrade. Najkrvaviji atentat, barem kada je riječ o broju civilnih žrtava, bio je onaj u trgovačkom centru Hipercor u Barceloni, kada je 19. lipnja 1987. godine u eksploziji podmetnute bombe poginula 21 osoba, a ranjeno je 45 ljudi. Posljednji teroristički napad ETA-e zabilježen je u srpnju prošle godine, kada je u eksploziji bombe podmetnute pod njihov automobil na Mallorci poginulo dvoje pripadnika Civilne garde.

858 ubijenih i 84 otetih

U terorističkim napadima ETA-e dosad je život izgubilo 858 osoba, među kojima je bilo 343 civila. Ranjeni se broje u tisućama. Prva žrtva bila je 22-mjesečna djevojčica Begońa Urroz, ubijena u eksploziji bombe podmetnutoj na željezničkoj postaji Amara u San Sebastijanu 27. lipnja 1960. godine. Posljednja žrtva, ali prva na teritoriju Francuske, bio je francuski policajac Jean-Segre Nérin ubijen u ožujku ove godine u oružanom obračunu s pripadnicima ETA-e koji su u jednom salonu automobila blizu Pariza pokušali opljačkati nekoliko automobila. U sukobima s pripadnicima španjolskih i francuskih snaga sigurnosti smrtno je stradalo 200 pripadnika ETA-e. ETA je također pribjegavala otmicama: otela je 84 ljudi, a otmica zatvorskog čuvara Joséa Antonija Ortege Lara potrajala je 532 dana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:22