RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Eksplozije odjekuju u ruskom Belgorodu, nakon dugo vremena javila se i Merkel: ‘Ne žalim!‘

Ključne događaje 232. dana ratnih događanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Eksplozije u Belgorodu

 Screenshot Twitter/

Ključni događaji:

- 232. je dan ruske invazije na Ukrajinu

- Zelenski: Ukrajina ima samo oko 10% oružja za protuzračnu obranu

- SAD: Branit ćemo svaki centimetar teritorija NATO-a

- Rusi od jutra napadaju Mikolajiv i više naselja u Kijevskoj oblasti

- Opća skupština UN-a osudila nezakonitu aneksiju ukrajinskog teritorija


Merkel: Ne želim zbog odluke da se oslanjam na ruski plin

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel branila je danas odluke koje je donijela tijekom svog mandata na vlasti da kupuje prirodni plin iz Rusije.

Govoreći na dodjeli nagrada u Lisabonu, Merkel je rekla "uvijek djelujete u vremenu u kojem se nalazite" kada su je upitali o pristupu njezine vlade Rusiji.

Merkel, koja se prošle godine povukla iz politike nakon 16 godina provedenih na mjestu kancelarke, rekla je da nikada nije vjerovala u pojam ‘Wandel durch Handel‘ ili u ‘donošenje promjena putem trgovine‘.

"U tom smislu uopće ne žalim zbog odluka, nego smatram da je to bilo ispravno iz perspektive vremena", dodala je.

Kada je Merkel otišla s dužnosti, Rusija je bila glavni dobavljač plina za Njemačku, a prošle je godine 55% njemačkog uvoza plina dolazilo iz Rusije.


Ukrajinci raznijeli skladište streljiva u ruskoj pograničnoj regiji

Vlasti dviju ruskih pokrajina blizu ukrajinske granice su u četvrtak rekle da ih je Ukrajina granatirala, pri čemu su oštećene zgrade i ometena je opskrba električnom energijom.

Guverner Belgorodske oblasti je rekao da je oštećena škola u selu blizu granice i da je pogođen jedan stan u gradu Belgorodu.

Snimka koju je vidio Reuters prikazuje ruševine ispred građevine, koja izgleda poput stambene zgrade, s velikom pukotinom blizu krova.

Trafostanica u pokrajini Kursk je oštećena u granatiranju, zbog čega su bez električne energije ostala dva naselja, rekao je pokrajinski guverner.

Reuters nije mogao nezavisno potvrditi taj navod.

Vlasti su rekle da nema informacija o smrtno stradalima ili ozlijeđenima. Ruski istražitelji su rekli da su započeli kazneni postupak zbog granatiranja pokrajine i okrivili su ukrajinsku vojsku.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da je krivac ruska raketa.

Podoljak je na Twitteru napisao da je Rusija lansirala projektil prema ukrajinskom gradu Harkivu, ali je "nešto pošlo po zlu i pogodio je stambenu zgradu".

Ruske pogranične pokrajine bilježe mjestimične napade otkako je započela invazija na Ukrajinu u veljači, uključujući napade na spremišta goriva i municije.


Ukrajinski javni tužitelj započeo istragu zbog ruskih raketnih napada

Ukrajinski javni tužitelj je u četvrtak rekao da je njegov ured započeo kazneni postupak glede ruskih raketnih napada, koji su pogodili Kijev i druge ukrajinske gradove ovog tjedna.

Javni tužitelj Andrij Kostin je napade, koji se događaju od ponedjeljka, opisao "klasičnim terorističkim činom" Rusije, govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s tužiteljem Međunarodnog kaznenog suda Karimom Khanom u Den Haagu.

Rekao je da je u više od 112 ruskih raketnih napada, što je najveća zračna ofenziva Moskve od početka invazije 24. veljače, ubijeno 17, a ozlijeđene su 93 osobe.

"Cilj namjernih napada Rusije je prouzročiti smrti civila i uništiti civilnu infrastrukturu i manjkom električne energije i grijanja izazvati humanitarnu katastrofu. Zajedno s taktikom zastrašivanja civila, to je klasični teroristički čin zabranjen međunarodnim pravom", rekao je Kostin.

Svaka smrt i ozljeda ili oštećena zgrada će biti dokumentirani, a započet će kazneni postupak, kazao je.

Rusko ministarstvo obrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom.


Stoltenberg: Ruski nuklearni napad imao bi ‘teške posljedice‘

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da bi rusko korištenje nuklearnog oružja u Ukrajini imalo teške posljedice, ali nije htio precizirati kakav bi bio odgovor NATO-a.

“Bude li Rusija koristila bilo kakvo nuklearno oružje u Ukrajini to bi imalo teške posljedice”, izjavio je Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon završetka sastanka ministara obrane država članica NATO-a.

Na pitanje kakav bi u tom slučaju bio odgovor NATO-a, Stoltenberg je rekao da o tome ne želi govoriti.

“Nećemo ići u to kako bi odgovorili, ali bi to iz temelja promijenilo narav sukoba, čak i uporaba manjeg nuklearnog projektila”.


Nakon nove tranše, pomoć EU-a Kijevu premašit će 3 milijarde eura

Europska unija će idućeg tjedna odobriti novo financiranje kojim će njezina vojna pomoć Ukrajini od početka sukoba narasti na "više od 3 milijarde" eura, rekao je u četvrtak Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i za sigurnosnu politiku Josep Borrell.

"Upravo sam obavijestio članove NATO-a da ćemo, nadam se u ponedjeljak, u Luxembourgu odobriti novi paket vojne pomoći ukrajinskim oružanim snagama", rekao je Borrell nakon dolaska u sjedište Saveza.

EU će tako ukupno izdvojiti "više od 3 milijarde dolara sredstava Europskog instrumenta mirovne pomoći", dodao je uoči sastanka s ministrima obrane trideset zemalja članica.

Europljani su od početka ruske ofenzive u Ukrajini doznačili 2,5 milijarda eura iz fonda vrijednog 5,7 milijarda, koji je osnovan izvan europskog proračuna za financiranje isporuke oružja Ukrajini. Nova tranša će iznositi 500 milijuna, dodaje europski izvor.

Ministri vanjskih poslova EU-a sastaju se u ponedjeljak u Luxembourgu kako bi potvrdili novo financiranje i uspostavili veliku vojnu misiju koja će ukrajinskim snagama pomoći da se odupru ruskim okupacijskim snagama.

I novu vojnu misiju financirat će Europski instrument mirovne pomoći. Ona će omogućiti da se "u prvoj fazi" obuči 15.000 ukrajinskih vojnika, doznaje se od diplomatskih izvora.

Politički dogovor koji su u srijedu postigla veleposlanstva EU-a u Bruxellesu predviđaju glavni stožer misije i formacijska središta u svakoj zemlji članici koja će ih organizirati. Poljska i Njemačka su rekle da su na raspolaganju za glavni stožer.

Članice NATO-a obećale su da će Ukrajini poslati sustave protuzračne i proturaketne obrane za rukovanje s kojima se vojnici moraju obučavati više mjeseci.

Velika Britanija koja je napustila EU, već nekoliko mjeseci obučava ukrajinske vojnike na svom teritoriju.


Peskov: Kremlj otvoren za pregovore

Kremlj smatra da je ciljeve ruske "vojne operacije" moguće postići pregovorima, prenosi u četvrtak ruski list Izvestia, dok je ruski guverner ukrajinske regije Herson ponudio pomoć stanovnicima da napuste tu regiju u jeku intenzivnih borbi između ruskih i ukrajinskih snaga koje napreduju.

Ciljevi ruske ‘specijalne vojne operacije‘ u Ukrajini su nepromijenjeni, ali bi se mogli postići pregovorima", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ruskom listu Izvestia.

"Smjer se nije promijenio, specijalna vojna operacija se nastavlja, nastavlja se kako bismo postigli svoje ciljeve", rekao je Peskov.

"No više puta smo ponovili da ostajemo otvoreni za pregovore kako bismo postigli naše ciljeve", dodao je.


Borrell: Ruske snage bit će uništene ako Putin nuklearno napadne Ukrajinu

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell upozorio je danas Moskvu da će njezine snage biti "uništene" vojnim odgovorom Zapada ako predsjednik Vladimir Putin upotrijebi nuklearno oružje protiv Ukrajine, javlja AFP.

Na otvaranju Diplomatske akademije u Bruxellesu, Borrell je rekao: ‘Putin kaže da ne blefira. Pa, on si ne može priuštiti blefiranje i mora biti jasno da ljudi koji podupiru Ukrajinu i Europsku uniju i države članice, te Sjedinjene Države i NATO također ne blefiraju. Svaki nuklearni napad na Ukrajinu stvorit će odgovor, ne nuklearni odgovor, već tako snažan odgovor s vojne strane da će ruska vojska biti uništena.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg također je rekao da se Rusija suočava s "teškim posljedicama" ako pokrene nuklearni napad na Ukrajinu.

Međutim, Savez je prestao prijetiti da će upotrijebiti svoj nuklearni arsenal kao odgovor jer Ukrajina, koja nije članica, nije obuhvaćena klauzulom o samoobrani.


Putin poželio uspjeh Katru u domaćinstvu SP-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin poželio je Katru uspjeh u organizaciji nadolazećeg Svjetskog prvenstva dodavši kako domaćini posljednjeg World Cupa 2018. dijele svoja iskustva u organizaciji prvenstva.

Putin se u četvrtak sastao s katarskim šeikom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem na marginama regionalnog foruma u Kazahstanu.

"Činimo sve što možemo u smislu razmjene iskustva u vezi s pripremama za Svjetsko prvenstvo," rekao je ruski predsjednik.

"Želim vam uspjeh u održavanju ovog Svjetskog prvenstva, siguran sam da će tako i biti," dodao je.

Katar je prva nacija Bliskog istoka koja je domaćin nogometnog SP-a.

"Uspjeh koji je Rusija postigla tijekom Svjetskog prvenstva 2018. velika je pomoć u pripremama za Svjetsko prvenstvo kojem ćemo mi biti domaćini. Zahvaljujemo na suradnji u pripremama za nadolazeći turnir," istaknuo je šeik Tamim.

Rusija je stigla do četvrtfinala posljednjeg SP-a izgubivši od Hrvatske nakon izvođenja jedanaesteraca. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, ruska nogometna reprezentacija i klubovi su izbačeni iz svih međunarodnih natjecanja.


Guverner Hersona poziva na evakuaciju

Vladimir Saldo, ruski guverner Hersona, pozvao je obitelji u ovoj južnoj ukrajinskoj regiji da se evakuiraju u dijelove Rusije "zbog slobodnog vremena i učenja".

Kaže da je to potrebno zbog ozbiljne štete uzrokovane ukrajinskim projektilima koji su pogodili "hotele, stambene kuće, tržnice... mjesta gdje ima puno civila", te je zamolio rusko vodstvo da pomogne u evakuaciji.

Ukrajina je nedavno povratila neke teritorije u regiji Herson.

Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva priopćilo je jutros da ruske snage najvjerojatnije pokušavaju formirati novu liniju bojišnice nakon što su se povukle oko 20 km na sjeveru regije.

Ministarstvo je također dodalo kako je vjerojatno da vlasti spremaju evakuirati neke civile u iščekivanju borbi koje će se proširiti na grad Herson.


Sukob između ukrajinskih i ruskih dronova snimljen iznad Donjecke regije

Video koji je objavio Sky News prikazuje dva ukrajinska i ruska drona koji se sudaraju iznad neba Donjecke regije u Ukrajini.

Dron je komercijalno dostupan i ima ugrađene 4K kamere kojima može upravljati vojnik na zemlji.

Obje strane su ih koristile za prikupljanje obavještajnih podataka, izravne udare i snimanje video zapisa rata. To ih je učinilo glavnim metama jer njihovo uništavanje ograničava sposobnost druge strane oko crte fronte.

Ovaj video je objavila ukrajinska vojska i demonstrira kako se koriste ove bespilotne letjelice za ciljanje topničkih napada.

Video je snimljen u Marinku, u Donjeckoj oblasti.


Sirene za zračnu uzbunu oglasile se diljem Ukrajine

Diljem Ukrajine oglasile su se sirene za zračnu uzbunu, javlja BBC.

Ubrzo nakon što su se oglasile sirene, čelnik ukrajinske regije Lavov Maksim Kozicki na Telegramu je objavio kako ‘protuzračna obrana djeluje‘ u toj regiji te poručio stanovnicima da ‘ostanu u skloništima jer opasnost i dalje traje‘.


Ukrajina dobila od MMF-a 1,3 milijarde dolara

Ukrajina je dobila 1,3 milijarde dolara u hitnom paketu dodatnog financiranja od Međunarodnog monetarnog fonda, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal.

Na Telegramu je poručio da će se taj novac koristiti za financiranje prioriteta: ‘jačanje obrambenih sposobnosti, isplatu mirovina, socijalne programe i potporu gospodarstvu‘.


Kremlj: Uhićeno nekoliko ljudi koji su planirali napad na plinovod Turski tok

Kremlj tvrdi da je uhićeno nekoliko ljudi koji su planirali napad na plinovod TurkStream na ruskom teritoriju, izvijestio je Interfax.

Ruske vlasti su istaknule kako pojačavaju sigurnost na plinovodu Turski tok, kojim se distribuira ruski plin u Tursku, nakon, zasad neobjašnjivih, puknuća na plinovodu Sjeverni tok u Baltičkom moru i curenja nafte na plinovodu Družba u Poljskoj.

- Riječ je o diverzantima. Htjeli su raznijeti plinovod, na našem teritoriju, rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov.


Macron: Francuska će isporučiti protuzračne sustave Ukrajini

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će Francuska isporučiti radarske i protuzračne obrambene sustave Ukrajini u nadolazećim tjednima, kako bi pomogla Ukrajini da se obrani od ruskih bespilotnih letjelica i projektila.

U izjavi za televiziju France 2 nije otkrio koji tip protuzračnih projektila niti koliko će ih biti isporučeno.

- Ovo je nova faza bombardiranja s kopna, iz zraka i s mora protiv ključne infrastrukture i civila, rekao je Macron.

Izvor koji citira Reuters navodi da će Pariz osigurati protuzračne rakete kratkog dometa Crotale.


Guverner Hersona pozvao na evakuaciju stanovnika iz regije

Vladimir Saldo, guverner regije Hersona, kojega je imenovala Moskva, poziva stanovnike da napuste to područje te je zatražio od Rusije da poogne u evakuaciji ljudi.

- Predložili smo stanovnicima regije Herson da odu u druge regije kao bi se zaštitili od projektila. Obraćam se političkom vrhu Rusije da pomogne u organizaciji. Mi znamo da Rusija neće ostaviti svoje ljude, poručio je u video obraćanju na Telegramu.

Poručio je da su nedavni raketni napadi nanijeli ozbiljnu štetu regiji, što je znak da ukrajinska protuofenziva napreduje.


Lavrov o rezoluciji UN-a: ‘To je diplomatski teror‘

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je rezolucija UN-a kojom se osuđuje ruska aneksija ukrajinskih teritorija ‘antiruska‘ i da je ostvarena uz pomoć ‘diplomatskog terora‘, prenosi Tass.

Opća skupština Ujedinjenih naroda u srijedu je velikom većinom osudila ruski "pokušaj nezakonite aneksije" četiriju djelomično okupiranih regija u Ukrajini i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez, čime je ojačala diplomatsku međunarodnu izolaciju Moskve.

Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije - Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Trideset i pet zemalja bilo je suzdržano pri glasovanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.


Francuska kreće s izravnim isporukama plina Njemačkoj

Francuska je nakon tehničkih prilagodbi plinovoda otpremila u Njemačku prve pošiljke prirodnog plina, priopćio je u četvrtak operator prijenosnog sustava GRTgaz.

Plin sada teče izravno kroz spojnu točku između Francuske i Njemačke, navodi GRTgaz.

„U novoj energetskoj slici povezanoj s ratom u Ukrajini Francuska pokazuje solidarnost sa svojim njemačkim susjedom izravno mu isporučujući plin”, ističu.

U početku će preko granice teći 31 gigavatsat plina dnevno, s maksimalnim kapacitetom od 100 gigavatsata dnevno.

Budući da je taj plinovod izvorno bio namijenjen samo za isporuku plina iz Njemačke u Francusku, a ne obrnuto, bile su nužne izmjene, koje su napravljene zbog oštrog pada opskrbe ruskim plinom u Europi i iskazivanja europske solidarnosti u energetskoj sigurnosti, dodaje GRGgaz.

Francuska se tradicionalno daleko manje oslanjala na rusku energiju nego Njemačka. Nakon što je Moskva počela smanjivati isporuke, Berlin je krenuo u potragu za drugim dobavljačima.

Dogovoreno je da će Francuska zauzvrat od Njemačke dobivati struju iz Njemačke kako bi prebrodila kritične zimske mjesece.


Putin govorio o detaljima velikog plinskog čvorišta u Turskoj

Ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je ideju o velikom plinskom čvorištu u Turskoj tijekom današnjih razgovora s turskim čelnikom Tayyipom Erdoganom.

- Plinsko čvorište, koje bismo mogli zajednički napraviti, bilo bi platforma ne samo za opskrbu, nego i za određivanje cijene, jer je to vrlo važno pitanje. CIjene su danas otišle u nebo, a ovako bismo cijene regulirali na uobičajenoj tržišnoj razini, bez političkih utjecaja, rekao je.

Reuters prenosi kako je Putin prvi put u srijedu spomenuo da bi Rusija mogla stvoriti veliko plinsko čvorište u Turskoj preusmjeravanjem plina namijenjenog oštećenim naftovodima Sjevernog toka.

Erdogan još nije komentirao ideju plinskog čvorišta.

Putin i Erdogan razgovarali su i o nuklearnoj energiji. Na sastanku je turski čelnik je spomenuo kako Rusija gradi prvi rusku nuklearnu elektranu u Turskoj, koja bi trebala biti otvorena sljedeće godine, prenosi AFP.

Erdogan je iznio ideju da bi Rusija mogla graditi i drugu nuklearnu elektranu u sjevernoj Turskoj. Također je spomenuo da planira održati čvrste trgovinske veze s Rusijom, unatoč pritiscima SAD-a i EU-a da se pridržava sankcija Rusiji.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdoğan nisu u Astani razgovarali o načinima rješavanja sukoba u Ukrajini, prenosi agencija RIA Novosti.

image

Recep Tayyip Erdogan it Vladimir Putin

Handout/Afp

Poljska popravlja naftovod, nema pokazatelja sabotaže

Poljski dužnosnik za energetsku sigurnost rekao je u četvrtak da je počeo popravak cjevovoda kojim se ruska nafta doprema Njemačkoj te da nema pokazatelja da je istjecanje, uočeno ovaj tjedan, izazvano sabotažom.

"Sve ukazuje na prirodne uzroke, na habanje materijala, naravno da će se dobro pregledati segment na kojem je uočeno pucanje. U ovom trenutku nemamo informacije koje bi upućivale na sabotažu", rekao je Mateusz Berger, državni tajnik zadužen za stratešku energetsku infrastrukturu.

U telefonskom intervjuu Berger je rekao da je istjecanje izazvano "relativno velikom" pukotinom na naftovodu.

Rekao je da su popravci već počeli, ali nije želio iznositi pojedinosti.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je u srijedu za javni radio da je prerano nagađati o tome je li riječ o slučajnom kvaru ili sabotaži.


Raketa oštetila zgradu u Belgorodu

Stambena zgrada u ruskom gradu Belgorodu je oštećena u ukrajinskom granatiranju, rekao je guverner regije Vjačeslav Gladkov.

Rekao je da je raketa pogodila stan te je podijelio fotografiju na kojoj se vide ruševine pokraj djelomično srušene zgrade. Dodao je da zasad nema informacija o žrtvama ili ozlijeđenima.


Britanski ministar obrane: Prije će se iscrpiti ruske zalihe oružja nego na Zapadu

Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da ‘ne postoji rizik‘ da bi opskrba oružjem Ukrajini koja stiže sa Zapada nestala prije nego što se iscrpe ruske zalihe.

- Nema rizika, jer za razliku od Rusije koja se već izolirala, njima treba lanac opskrbe. Veliki dijelovi lanca opskrbe uopće nisu u Rusiji. Stižu iz raznih dijelova svijeta, iz Europe, čak i Ukrajine. Mi imamo mogućnost obnoviti ili čak proizvesti novi lanac opskrbe, što i radimo. Međunarodni fond pod vodstvom Velike Britanije i Danske usmjeren je na slanje narudžbi u proizvodnju kako bi bili sigurni da možemo nastaviti 2023., 2024. i tako dalje, rekao je za Sky News.


SAD: Branit ćemo svaki centimetar teritorija NATO-a, ako bude potrebno

Prije sudjelovanja na sastanku NATO-ove Skupine za nuklearno planiranje u Bruxellesu, američki ministar obrane Lloyd Austin ponovno je istaknuo američku predanost kolektivnoj obrani NATO-a nakon novih nuklearnih prijetnji ruskog čelnika Vladimira Putina.

- Predani smo obrani svakog centimetra teritorija NATO-a, ako i kada do toga dođe, rekao je Austin.

image

Lloyd Austin

Kenzo Tribouillard/Afp

Rosenergoatom: Započeo proces tranzicije NE Zaporižja na nuklearne procese

Ruska državna novinska agencija Tass izvještava da su dužnosnici ruskog operatera za nuklearke Rosenergoatom započeli proces tranzicije nuklearke Zaporižja na ruske procese, osobito sustav skladištenja istrošenog goriva Ruske Federacije.

Savjetnik generalnog direktora Rosenergoatoma Renat Karchaa tvrdi da je postupak već započeo.

- To podrazumijeva niz koraka, počevši od dokumenata, propisa i tako dalje. Jasno je da će za svaku komponentu postojati prijelazno razdoblje. Analiziramo sve procese i razvijamo specifična rješenja, uključujući ona koja se odnose na skladištenje svih nuklearnih materijala, rekao je.


Erdogan i Putin govorili na konferenciji u Astani

Turski predsjednik Tayyip Recep Erdogan rekao je na početku regionalnog summita u Kazahstanu da je cilj Turske "zaustaviti krvoproliće u Ukrajini što je prije moguće unatoč svim preprekama".

Ruski čelnik Vladimir Putin pozvao je na summitu na uklanjanje svih "umjetnih i ilegalnih prepreka" radi ponovne uspostave globalne trgovine.

- Pozivamo na uklanjanje svih zapreka koje sprečavaju uspostavu normalnog funkcioniranja globalnih opskrbnih lanaca kako bi se riješili hitni problemi u području sigurnosti hrane, rekao je.


‘Ulazak Ukrajine u NATO mogao bi pokrenuti treći svjetski rat‘

- Primanje Ukrajine u NATO moglo bi rezultirati trećim svjetskim ratom, rekao je zamjenik tajnika ruskog Vijeća sigurnosti Aleksandar Venediktov u intervjuu ruskoj državnoj novinskoj agenciji Tass u četvrtak.

- Kijev je itekako svjestan da bi takav korak značio zajamčenu eskalaciju Trećeg svjetskog rata. Očigledno na to i računaju – stvoriti informacijsku buku i ponovno skrenuti pozornost na sebe, rekao je Tassu Venediktov.

Venediktov je ponovio i ruski stav da je Zapad, pomažući Ukrajini, dao do znanja da su "uključena strana u sukobu".


Maxar objavio satelitske snimke Krimskog mosta

Privatna kompanija Maxar Technologies objavila je jučer snimljene satelitske snimke iz kojih je vidljivo da je na nedavno napadnutom Krimskom mostu promet relativno stabiliziran.

Na fotografijama je vidljivo da su popravci most u tijeku te da rijetki automobili prelaze preko njega.

Podsjetimo, eksplozija u subotu djelomično je uništila strateški ključni most, izgrađen posebno po Putinovom nalogu i koji povezuje Krim s Rusijom. Ukrajina nije izravno preuzela odgovornost za napad.

image

Krimski most

-/Afp
image

Krimski most

-/Afp
image

Krimski most

-/Afp

Putin doputovao u Kazahstan

Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je u četvrtak u glavni grad Kazahstana. U sljedeća dva dana u Astani će sudjelovati na tri multilateralna summita odjednom.

Prvi od njih održat će se danas - sastanak pod pokroviteljstvom Konferencije o interakciji i mjerama izgradnje povjerenja u Aziji (CICA). Ujedinjuje 27 država koje zauzimaju oko 90% teritorija Azije i u kojima živi gotovo polovica svjetskog stanovništva.

Sutra će se održati sastanak Vijeća šefova država Zajednice neovisnih država (ZND), kao i sastanak u formatu "Rusija - Središnja Azija".

Osim toga, Putin bi tijekom programa u glavnom gradu Kazahstana trebao imati niz bilateralnih susreta. Očekuje se da će se u četvrtak sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, a najavljen je i susret s katarskim emirom Tamimom bin Hamadom al-Thanijem.


Ruski napadi i u Kijevskoj oblasti

Ruske snage nastavile su u četvrtak ujutro napadati i područja u Kijevskoj oblasti, objavila je regionalna uprava.

- Hitne službe već su na mjestima napada, rekle su regionalne vlasti, ne navodeći više pojedinosti o tome gdje se dogodio napad.

Nešto kasnije su ukrajinske vlasti otkrile da se radilo o napadu dronova kamikaza.

Guverner Kijevske oblasti Aleksej Kuleba pozvao je stanovnike da ostanu u skloništima, a za kao cilj napada naveo je "objekte kritične infrastrukture".


Biden: ‘Rusija ne može granice mijenjati silom‘

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je glasovanje Opće skupštine UN-a poslalo jasnu poruku Moskvi.

- Ulozi ovog sukoba su jasni svima, a svijet je kao odgovor poslao jasnu poruku - Rusija ne može izbrisati suverenu državu s karte, rekao je Biden.

- Rusija ne može mijenjati granice silom. Rusija ne može preuzeti teritorij druge zemlje kao svoj, rekao je Biden.


Ruske rakete pogodile Mikolajiv

Rusija je u četvrtak izvela raketni udar na ukrajinski grad Mikolajiv, izvijestili su dužnosnici, nakon što je Opća skupština Ujedinjenih naroda osudila pokušaj Moskve da anektira četiri ukrajinska područja, a saveznici Kijeva dali dodatnu vojnu pomoć.

"Pogođena je stambena zgrada od pet katova, dva gornja kata potpuno su uništena, a ostatak je pod ruševinama. Spasioci rade na licu mjesta", rekao je gradonačelnik Oleksandr Senkevič u objavi na društvenim mrežama, dodajući da je južni grad "masovno granatiran".

Spasilačke službe uspjele su spasiti 12-godišnjaka. Prema prvim procjenama, ispod ruševina zgrade zarobljeno je sedmero stanara s kojima u ovom trenutku nema komunikacije.

Središte brodogradnje i luka na rijeci Južni Bug kod Crnog mora, Mikolajiv je tijekom rata trpio teška ruska bombardiranja.

U New Yorku, tri četvrtine od 193 člana Opće skupštine - 143 zemlje - glasalo je u srijedu za rezoluciju koja je potez Moskve nazvala nezakonitim, produbljujući međunarodnu izolaciju Rusije.

Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije - Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Trideset i pet zemalja bilo je suzdržano pri glasovanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na Twitteru kako je zahvalan državama koje su podržale "povijesnu rezoluciju" UN-ove Opće skupštine.

"Svijet je rekao svoje - ruski pokušaj aneksije je bezvrijedan i nikada ga slobodne nacije neće priznati", napisao je.

U Bruxellesu se više od 50 zapadnih zemalja sastalo kako bi obećalo dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, posebice oružje za protuzračnu obranu, nakon teških napada koje je ovaj tjedan naredio ruski predsjednik Vladimir Putin kao odgovor na eksploziju na mostu na Krimu.

Obećanja saveznika uključivala su najavu Francuske da će isporučiti radarske i protuzračne obrambene sustave Ukrajini u nadolazećim tjednima. Britanija je obećala projektile za protuzračnu obranu, a Kanada je rekla da će, između ostalog, osigurati topničke projektile.

Na sastanku Obrambene kontaktne skupine za Ukrajinu u Bruxellesu, američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da su posljednji napadi Rusije razotkrili njezinu "zloću i okrutnost".

Najmanje 26 ljudi ubijeno je od ponedjeljka u ruskim raketnim napadima diljem Ukrajine.

"Ukrajina je dobila na zamahu od rujna s izvanrednim dobicima, ali trebat će joj više pomoći. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo bili sigurni da imaju ono što je potrebno da budu učinkoviti", rekao je Austin novinarima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 01:13