EK dala Hrvatskoj tri preporuke: Evo kako ćete ojačati otpornost svog gospodarstva

Hrvatska je među zemljama Europske unije koje više nemaju nikakve makro ekonomske neravnoteže pa se Europska komisija ovaj put u najnovijem paketu Europskog semestra nije previše bavila njome. Iako je Hrvatska, uz Cipar, Grčku i Portugal prošle godine imala dug države veći od 60 posto, Komisija ih nije uključila u ovaj izvještaj s obzirom da one poštuju kriterije deficita i mjerila za smanjenje duga.

No, i Hrvatska je dobila preporuke Europske komisije o tome kako ojačati otpornost svoga gospodarstva. Tri preporuke uglavnom se odnose na smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, okončanje do kraja mjera potpora zbog rasta cijena energije i održivu implementaciju plana za oporavak i otpornost. U analizi Europske komisije navodi se da u Hrvatskoj raste korištenje obnovljive energije, ali, primjerice, od solarne energije to i dalje iznosi samo oko jedan posto ukupne potrošnje. U izvješću se navodi da Hrvatska uvozi oko 53 posto potrošene energije godišnje, iako ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima, naročito u energiji vjetra i sunca i geotermalnim izvorima. Polovina proizvodnje dolazi iz hidroelektrana, a udio vjetroelektrana povećao se na 14 posto. No, potencijal solarne energije još nije dovoljno iskorišten.

U paketu Europskog semestra koji je Komisija usvojila i objavila jučer u Bruxellesu na sastanku kolegija povjerenika mnogim državama dala je preporuke koje se uglavnom odnose na gospodarsku i socijalnu politiku. Komisija je analizirala nacionalne programe koje su zemlje članice dostavile i na osnovi njih, i procjena gospodarskih kretanja, dala specifične preporuke za ovu i za sljedeću godinu. Europska komisija, koja je nakon početka krize zbog velikog povećanja energenata dopuštala zemljama članicama iznimne mjere potpore, sada traži da se one do kraja godine i ukinu. No, ostavlja mogućnost intervencija u slučaju nagle promjene situacije.

I prva preporuka Hrvatskoj odnosi se na te mjere i na razboritu fiskalnu politiku. Hrvatska treba do kraja 2023. godine okončati mjere za potporu zbog energetske krize, a uštede koje su s tim povezane treba koristiti za smanjenje deficita. U slučaju nužne potrebe za mjerama potpore zbog povećanja cijene energije treba osigurati da one budu ciljane i da štite ranjiva kućanstva i poduzeća, da budu fiskalno priuštive i zadrže poticaje za energetsku štednju, stoji u prvoj preporuci Europske komisije.

Komisija u toj prvoj preporuci ukazuje i na potrebu vođenja razborite fiskalne politike, posebno ograničavanjem nominalnog povećanja primarnih neto rashoda. Komisija, za razdoblje nakon 2024. godine, predlaže u okviru prve preporuke i nastavak fiskalne strategije, postupne i održive konsolidacije, uz investicije i reforme koje vode prema većem, održivom rastu, kao i postizanju razborite fiskalne pozicije u srednjoročnom razdoblju.

Druga specifična preporuka Hrvatskoj odnosi se na potrebu nastavka snažne provedbe nacionalnog plana oporavka i otpornosti, brzo dovršavanje poglavlja REPowerEU da bi se što prije krenulo s njegovom provedbom. U sinergiji s tim planom preporučuje se i brza provedba programa kohezijske politike.

Treća preporuka Hrvatskoj odnosi se na energetsku održivost i smanjenu ovisnost o fosilnim gorivima, što je preporuka koju je Komisija dala i mnogim drugim zemljama, jer je ona nužna kako bi se postigao napredak i u ostvarenju ciljeva EU o klimatskim promjenama i smanjila istovremeno ovisnost o nepouzdanim dobavljačima.

Prema preporuci Europske komisije, Hrvatska treba smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima bržim razvijanjem obnovljivih izvora, posebno ulaganjem u vjetrenjače, solarnu energiju i geotermalne izvore. Hrvatska treba dovršiti i nepotpuni zakonodavni okvir, čime bi se pojednostavili administrativni postupci za izdavanje dozvola, instaliranje opreme, poput solarnih panela u višestambenim zgradama i osigurala veća pravna sigurnost i predvidljivost. U vezi s energetskom učinkovitosti, Komisija traži od Hrvatske i dalje modernizaciju mreže za prenošenje energije, poboljšanje prijenosne mreže između sjevera i juga. Traži i dalje napor u stjecanju vještina koje su potrebne za zelenu tranziciju.