Islanđani u subotu glasaju o tome hoće li nastaviti pristupne pregovore s Europskom unijom usred sve veće globalne nesigurnosti, a očekuje se da će rezultat referenduma biti tijesan, javlja AFP.
Islanđane se još uvijek ne pita žele li se pridružiti bloku od 27 država, već samo žele li da njihova vlada pregovara o eventualnim uvjetima pristupanja, uključujući veoma osjetljivo pitanje ribolovnih prava.
"Ovo je prilika, ovo nije konačna odluka", kazala je za AFP premijerka Kristrun Frostadottir.
"Na ovaj način dobit ćete ponudu sporazuma, moći ćete vidjeti sva pitanja, odgovore na sva pitanja koja imamo ovdje", pojasnila je.
Razgovarala je s AFP-om nakon sastanka s građanima u Selfossu, jednom od mnogih manjih gradova koje je socijaldemokratkinja posjetila kako bi čula pitanja i zabrinutosti Islanđana o pristupanju zemlje Uniji.
Birači će u subotu odgovoriti "da" ili "ne" na pitanje: "Treba li Island nastaviti pristupne pregovore s Europskom unijom?".
Rečenica implicitno pita smatra li zemlja od 400.000 stanovnika da je za nju bolje zadržati punu samostalnost ili se pridružiti EU-u.
Prevagne li strana "da", o pristupnom sporazumu dogovorenom s Bruxellesom će se raspisati novi referendum, a vjerojatno će biti potrebna izmjena islandskog ustava kao i ratifikacija sporazuma u zemljama članicama bloka.
Otočna država u sjevernom Atlantiku je podnijela zahtjev za članstvom 2009., godinu dana nakon što je financijska kriza 2008. dovela du urušavanja njenih banaka i gospodarstva.
Pristupni pregovori su počeli 2010., no suspendirani su 2013. pošto je na vlast došla euroskeptična vlada.
Svijet se u međuvremenu drastično izmijenio.
"EU gleda oko sebe, dovršava sporazume s Indijom, s Mercosurom. Vidimo promjene u globalnoj klimi kada je riječ o tome kako ljudi koriste carine kao oružje", istaknula je Frostadotti.
Pitanje koje izaziva podjelu
Premda islandska ekonomija ponovo cvjeta, njena valuta je nestabilna, kućanstva se suočavaju sa sve većom inflacijom i kamatnim stopama, a središnja banka je tri puta ove godine podizala kamatne stope na osam posto, što euro čini privlačnom opcijom za zadužena kućanstva, piše AFP.
Također, povratak rata u Europu ruskom invazijom na Ukrajinu je poremetio etablirane sigurnosne doktrine.
Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti susjedni Grenland su zabrinule i Islanđane. Njihov otok je strateški smješten u području ispod Arktika, nema vojsku te za obranu ovisi o NATO-u i bilateralnom sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama iz 1951.
"Geopolitička previranja koja smo nedavno vidjeli nisu temeljni uzrok ovog referenduma. No, očito, te zabrinutosti utječu na raspravu", kazao je profesor sveučilišta Bifrost Eirikur Bergmann za AFP.
"Uglavnom je agresija prema Grenlandu izazvala veliku zabrinutost na Islandu te su mnogi ljudi zastali i ponovo razmotrili kamo Island pripada", dodao je.
Predizborne ankete upućuju na to da su Islanđani duboko podijeljeni kada je riječ o članstvu u Europskoj uniji.
Vilborg Inga Magnusdottir je rekla da ne vidi razlog za promjenom dosadašnjeg stanja.
"Zašto bismo htjeli ući u Europsku uniju? Kakva bi nam bila korist kada su stvari već dobre?", kazala je 33-godišnjakinja za AFP.
Za razliku od nje, Hrafnkell Gudnason namjerava glasati "da".
"Postaje sve opasnije za malu zemlju da stoji izvan EU-a", istaknuo je 59-godišnji konzultant i uzgajivač konja.
"Mislim da je sigurnije biti dio veće obitelji", dodao je.
Kompromis u pitanju ribarstva?
U zemlji u kojoj se 40 posto izvoza odnosi na proizvode ribarstva, koje je središnji dio islandskog nacionalnog identiteta, neizbježno da pitanje tog sektora bude ključno u pregovorima s EU-om.
Pola stoljeća nakon posljednjeg "bakalarskog rata" protiv Velike Britanije, mnogi Islanđani su i dalje neskloni tome da predaju i najmanji dio svog teško izborenog isključivog gospodarskog pojasa Bruxellesu.
Čak je i šefica diplomacije Thorgerdur Katrin Gunnarsdottir, koja je uvjerena eurofilka, jasno poručila da u bilo kakvim budućim pregovorima Reykjavik mora inzistirati na zadržavanju "suverene kontrole nad cijelim ribarstvom".
To je nešto što bi bilo teško pomiriti sa sadašnjom Zajedničkom ribarstvenom politikom EU-a.
Bruxelles se nije miješao uoči referenduma, no poslao je pozitivne signale, čak i kada je riječ o osjetljivom pitanju ribarstva.
Pridobit bogatu i stabilnu zemlju koja je već uglavnom integrirana u zajedničko tržište svojim članstvom u Europskom gospodarskom prostoru za EU bi bio uspješan primjer njegove politike proširenja, ali i jačanje njegove prisutnosti u atraktivnoj regiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....