DRAMA NA KONFERENCIJI O KLIMI 'Nemojmo gubiti vrijeme. Ovaj put vodi u tragediju'

ZAGREB/LIMA - Napeto i dramatično protječe u petak u Limi završni dan UN-ove konferencije o klimi koja treba završiti dogovorom zemalja sudionica o smanjenju stakleničkih plinova u 2015. kako bi se izbjegla katastrofa na koju su upozorili glavni tajnik UN-a i šef diplomacije Sjedinjenih Država, zemlje koja je snažno kritizirana jer je otezala djelovati.

"Nemamo vremena za gubljenje", rekao je u četvrtak po mjesnom vremenu u Peruu glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon.

Skup u Limi u petak usuglašava završni tekst kojim se svaka zemlja treba obvezati smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Razgovori su, međutim, opterećeni već tradicionalnim podjelama između razvijenih država i zemalja u razvoju jer obje strane drže da bi oni drugi trebali učiniti više.

"Svaka zemlja, svaka nacija ima odgovornost učiniti svoj dio", rekao je u 30-minutnom dramatičnom govoru američki državni tajnik John Kerry koji je doputovao u munjevit posjet Limi.

SAD je borbu protiv promjene klime upisao u vrh prioriteta, uz bok borbi protiv terorizma, siromaštva i nuklearnog oružja, rekao je Kerry te kritizirao sumnjičavce koji tvrde da je opasnost prenapuhana.

Razvijeni žele da i zemlje u razvoju ponesu svoj dio odgovornosti i obvežu se jednako smanjiti emisije stakleničkih plinova. "Više od polovice emisija ispuštaju zemlje u razvoju. One moraju također djelovati", rekao je Kerry ne imenujući ih.

Kina, SAD, Europska unija te Indija najveći su svjetski emiteri stakleničkih plinova.

Nakon dva desetljeća pregovora o globalnom zatopljenju "još smo na putu koji vodi u tragediju", rekao je Kerry.

Pozvao je nacije da smanje korištenje fosilnih goriva i okrenu se obnovljivim izvorima, no neke siromašne nacije i udruge za zaštitu okoliša kritiziraju SAD pitajući se gdje je bio dosad, unatoč povijesnom dogovoru SAD-a i Kine postignutom prošli mjesec.

U 2012. godini američke emisije bile su 4,3 posto iznad razine iz 1990. godine, koju je UN uzeo kao mjerilo, ističu kritičari.

John Kerry (FOTO: AFP)

"Svijet je umoran od slušanja retoričkih, praznih hvalisanja o američkom vodstvu dok se glečeri tope, požari pustoše, a ljudi umiru zbog klimatskih promjena", rekla je Karen Orenstein iz udruge Prijatelji zemlje (Friends of the Earth).

Drugi su hvalili Kerryjev govor, kao Yvo de Boer, bivši UN-ov glavni pregovarač o klimi koji ističe da je Kerry "prvi američki državni tajnik koji se za klimatske promjene ozbiljno zainteresirao".

Kritizirajući u Limi one koji sumnjaju da je čovjek najodgovorniji za promjene klime, Kerry je rekao da su čovjekovu odgovornost pokazale znanstvene studije i zapitao se retorički: "A što ako se pokaže da su skeptičari u krivu? Katastrofa".

No dok je Kerry u Limi držao svoj govor, u domovini su ga borci za zaštitu okoliša kritizirali pozivajući Washington da odustane od naftovoda Keystone kojim bi se kanadska sirova naftu dopremala do Teksasa, piše agencija Reuters.

Prosvjedi u Limi (FOTO: AFP)

Ako bi Kerry odobrio taj projekt, time bi pogazio vlastite riječi, ističu ekolozi.

Razgovori u Limi trebaju završiti u petak, no izaslanici vjeruju da će se protegnuti na cijelu subotu zbog dubokih podjela. Odluka u Limi treba se donijeti konsenzuom kako bi se izbjegla mogućnost da se u Parizu krajem 2015. donese razblažen sporazum.

Ako se ne donesu zajednički propisi za više od 190 zemalja potpisnica UN-ove Konvencije o klimi, neće biti moguće procijeniti "doprinos" svake članice u provedbi obvezi da se porast temperature na Zemlji ograniči na 2 stupnja C.

Budući sporazum o klimi treba biti okvir za smanjenje emisija plinova s učinkom staklenika, a te emisije rastu svake godine i prema sadašnjem ritmu na Zemlji bi se do kraja stoljeća temperatura povećala od 4 do 5 stupnja C.

Takva perspektiva donijela bi niz tragedija, od ugroženosti brojnih populacija, nedovoljno hrane i pitke vode, preko povećanja naglih vremenskih nepogoda do bolesti, potapanja niskih otoka i obala.

Prije 30 godina razvijene zemlje imale su jasnu povijesnu odgovornost za emisije stakleničkih plinova, no od tada su im se kao onečišćivaći pridružile zemlje u razvoju pa su Kina i Indija danas prvi, odnosno četvrti najveći emiteri.