Donald Trump u subotu kasno navečer po srednjoeuropskom vremenu učinio je ono što je uporno najavljivao, a za što su se mnogi uzaludno nadali da se ipak neće dogoditi, iako su znali da je neminovno - potpisao je uvođenje carina na uvoz Kanadi i Meksiku od 25 posto - uz iznimku od 10 posto nameta na kanadsku naftu i plin - te Kini dodatne carine od 10 posto, koje ‘sjedaju‘ na carine od 25 posto koje već pokrivaju veliki dio američke trgovine s Kinom.
No, Trump je potom ustanovio da je Europa sljedeća na redu: Carine na robu iz EU-a koja se uvozi u SAD dogodit će se "prilično brzo", kaže Donald Trump. "Europa je iskoristila Sjedinjene Američke Države. Ne uzimaju naše automobile, ne uzimaju naše poljoprivredne proizvode. Ne uzimaju gotovo ništa, a mi uzimamo sve, od milijuna automobila, ogromnih količina hrane i poljoprivrednih proizvoda."
Upitan od strane BBC-a postoji li vremenski okvir za objavu carina EU-a, Trump je rekao: "Ne bih rekao da postoji vremenski okvir, ali vrlo brzo. "Sjedinjene Države opljačkale su gotovo sve zemlje svijeta. Imamo trgovinske deficite s gotovo svakom zemljom - ne sa svakom zemljom - ali gotovo sa svakom, i mi ćemo to promijeniti. Dosta je bilo nepravde", ustanovio je Trump.
Netko bi možda rekao da svaki od čovjeka uspostavljeni sustav - ekonomski, politički ili bilo koji drugi - nije dugoročno održiv bez određene razine suradljivosti, solidarnosti i čak suosjećanja, ili barem surogata tome u obliku oportunističkog ‘win-win‘ kompromisa sa istim učinkom. No, Trump i ne samo s politikom ‘America first‘ nikad nije skrivao, čini se, da to baš i nije njegov ‘modus operandi‘, a kamoli svjetonazor. Netko bi također možda rekao - pa makar možda i u korist vlastite štete.
U skladu s time, Trump se nije pretjerano obazirao, ako uopće, na brojna upozorenja tvrtki, diplomata i ekonomista o navodnim negativnim i kontraproduktivnim posljedicama - čak ni na najdobronamjernija i argumentirana upozorenja i apele vlastitih podržavatelja koji upozoravaju da ne povlači potez koji će ‘zagrabiti u džep‘ i običnog Amerikanca, uključujući i njegove birače. Primjerice, AmCham, američka gospodarska komora, koja je dosad s velikim simpatijama gledala na ekonomsku politiku Donalda Trumpa, osobito po pitanju deregulacije i smanjenja poreza, uputila je novoj administraciji javni apel da odustane od ovog drastičnog poteza čiju će cijenu, kako smatraju, platiti američke obitelji.
Umjesto toga, Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth poručio Amerikancima da bi i oni mogli osjetiti ekonomsku "bol" zbog tih carina. "Hoće li biti malo boli? Da, možda (a možda i ne!)", napisao je Trump u nedjelju velikim slovima. "Ali učinit ćemo Ameriku ponovno velikom i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti", odmah ih je ‘umirio‘.
Kanadski i meksički dužnosnici također su tvrdili da bi nove carine u Sjevernoj Americi, jednoj od najčvršće integriranih trgovinskih zona na svijetu, bile krajnje kontraproduktivne. Kanada je odmah najavila recipročne carine na mnoge američke proizvode, a i Meksiko ide s protumjerama. Američki poslovni čelnici su, pak, različito reagirali, neki s pesimizmom, neki s oprezom, neki s optimizmom i oduševljenjem - no, među ovima potonjima nikako nije ugledni poslovni The Wall Street Journal, čije je desno orijentirano uredništvo još u petak Trumpovo uvođenje carina nazvalo "najglupljim trgovinskim ratom u povijesti", uz oštro kritički intoniranu argumentaciju, pogotovo kad je tretman Pekinga u pitanju.
‘Trgovinski rat na steroidima‘
"Predsjednik Trump će u subotu ispaliti svoju prvu carinsku paljbu protiv tih ozloglašenih američkih protivnika... Meksiko i Kanada. Njima će biti određen granični porez od 25 posto, dok će Kina, pravi protivnik, dobiti 10 posto. Ovo nas podsjeća na staru pošalicu Bernarda Lewisa prema kojoj je riskantno biti neprijatelj Amerike, ali može biti kobno biti njezin prijatelj. Ostavljajući Kinu po strani, opravdanje gospodina Trumpa za ovaj ekonomski napad na susjede nema smisla. Tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt kaže da su "onemogućili da se ilegalne droge slijevaju u Ameriku". Ali droga je desetljećima pritjecala u SAD i nastavit će se tako sve dok je Amerikanci budu koristili. Nijedna država to ne može zaustaviti. Droge mogu biti samo izgovor, budući da je gospodin Trump jasno dao do znanja da voli carine zbog njih samih", stav je WSJ-a.
Trump je u nedjelju odgovorio na uvodnik - dakako, napadom. "‘Carinski lobi‘, na čelu s globalističkim i uvijek u krivu Wall Street Journalom, naporno radi kako bi opravdao... desetljećima dugu PLJAČKU AMERIKE, u pogledu TRGOVINE, ZLOČINA I OTROVNIH DROGA".
U nedjelju su, pak, uoči samog stupanja carina na snagu, uslijedile brojne stručne i medijske analize Trumpovog poteza. Financial Times u svojoj analizi prenosi riječi eksperta koji je ocijenio kako možda kreće ‘trgovinski rat na steroidima‘ i da Trump otvara novu eru američkog protekcionizma, kladeći se da može postići svoje ciljeve carinama bez izazivanja inflacije ili rasprodaje američke imovine.
PROČITAJTE VIŠE: EU priprema protumjere, Kina isto, Kanada i Meksiko uveli protucarine, Trump poručio Amerikancima: ‘Boljet će, ali vrijedi!‘
FT navodi da se Donald Trump dugo deklarira kao "carinik" spreman nametnuti sveobuhvatne namete na uvoz iz zemalja koje su, kako smatra, naštetile Americi. No, u subotu je američki predsjednik poduzeo prvi dramatičan korak u svom drugom mandatu prema provođenju te vizije u praksi,, navodi list, postavljajući trgovinske ratove i ekonomski nacionalizam na vrh svoje agende. Trump se kocka da može izvršiti pritisak na američke trgovinske partnere da se povinuju željama Washingtona, a da ne izazove još jedno štetno ubrzanje inflacije, u vrijeme kada su troškovi života i dalje glavna briga mnogih Amerikanaca.
Za ostatak svijeta, ovaj Trumpov trgovinski potez znači da će niz zemalja biti prisiljen na mukotrpne pregovore o zapravo svemu - od trgovinskog deficita i valutne politike do imigracije, pa čak i američke, odnosno Trumpove novoobznanjene želje za teritorijalnim širenjem. Financijska tržišta mogla bi biti ozbiljno uzdrmana, a globalno gospodarstvo ozbiljno trpjeti. "Ove carine najavljuju novu eru američkog trgovinskog protekcionizma, koji će utjecati na sve američke trgovinske partnere, bilo suparnike ili saveznike, te će značajno poremetiti međunarodnu trgovinu", upozorava Eswar Prasad sa Sveučilišta Cornell.
Najteže pogođena bit će gospodarstva Meksika i Kanade, s obzirom na njihovu veliku ovisnost o američkom gospodarstvu, a obje zemlje će se suočiti s potpunom recesijom ako Trump zadrži carine od 25 posto, procjenjuju ekonomisti. Šteta će se povećati činjenicom da su te zemlje prije manje od šest godina potpisale novi trgovinski sporazum s Trumpom u nadi da će tako stabilizirati odnose sa SAD-om. "Nema mirnih luka", komentira Brad Setser, bivši dužnosnik američkog ministarstva financija, sada stručnjak think tanka Vijeće za vanjske odnose. "Dvije zemlje koje su sklopile najveći trgovinski sporazum s Donaldom Trumpom u njegovom prvom mandatu prve su dvije koje su pogođene carinama", dodaje.
Kockarski rizik i slab otpor
Neil Shearing, glavni ekonomist grupe Capital Economics, kaže da će makroekonomski učinci ovisiti o tome u kojoj je mjeri američki carinski paket sveobuhvatan i koliko brzo će biti nametnut. Dio učinka mogao bi se ublažiti povećanjem vrijednosti dolara i zamjenom domaćom robom proizvedenom u SAD-u, dok bi korporacije mogle odlučiti kompenzirati dio povećanja troškova kroz niže profitne marže, kažu ekonomisti. No, robusnost Trumpovih prvih koraka - ako budu provedeni u potpunosti - čini se daleko većom od ograničenijih trgovinskih ratova protiv Kine i saveznika iz skupine G7 tijekom njegova prvog mandata.
"Ovo bi mogao biti trgovinski rat na steroidima", slikovito je opisao situaciju Ryan Sweet, glavni američki ekonomist u Oxford Economicsu. "Prva runda je bila više ciljana. Sada se čini da idu preko cijelog horizonta - i brže nego što sam očekivao", dodao je. "Očekivao sam da će carine biti uvedene na odmjereniji način. No, možemo reći da je ovdje jedan smjer, a to je da se čini da eskalira", komentira, pak, Everett Eissenstat, bivši Trumpov ekonomski savjetnik, sada zaposlen u tvrtki Squire Patton Boggs.
Ipak, ove prve carine za Meksiko, Kanadu i Kinu, ističe FT, mogle bi biti samo početak. Trumpovi dužnosnici razmatraju nametanje univerzalnih carina na sav uvoz i povećanje nameta koje je uveo u subotu. Trump sada želi iskoristiti carine s ciljem povećanja prihoda za plaćanje produženja smanjenja poreza u bilijunskim iznosima, što se može postići samo pažljivo podešenim, ali velikim nametima koje bi bilo teško poništiti. "Kada je riječ o povećanju prihoda, ako je carina preniska, neće se prikupiti dovoljno novca, a ako je previsoka, zaustavit će trgovinu i tada nećete zaraditi novac. Morat će pronaći pravu mjeru", kaže Bill Reinsch iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
PROČITAJTE VIŠE: Trump žestoko krenuo na daleko najvažnije susjede i poslao jasnu poruku cijelom svijetu: ‘Iduća je na redu Europa!‘
I dok se Trump kocka s carinama, suočava se s vrlo slabim otporom poslovnih skupina i republikanaca koji su zagriženi pobornici slobodnog tržišta i koji su se tradicionalno opirali njegovoj populističkoj politici te ga nastojali obuzdati. Tako Jim Risch, senator iz Idaha koji predsjedava senatskim odborom za vanjske odnose, pozdravio je njegove najnovije poteze. "Predsjednik Trump je uvijek bio vrlo jasan u tome da, ako vidi da se Amerikance iskorištava, on to neće trpjeti”, rekao je on. Govoreći o Kanadi, Meksiku i Kini, dodao je: "Tamošnje vlade vrlo dobro znaju da trebaju zaustaviti dotok droge i ilegalnih imigranata u našu zemlju. Što prije to učine, to bolje".
No, kako ističu u FT-u, tu prijete dvije velike opasnosti za Trumpa. Jedna bi bila rasprodaja koja bi dovela do pada tržišta dionica i vrijednosti mirovinskih planova Amerikanaca. Druga bi bila da inflacija ponovno naraste nakon postupnog pada prema ciljanih 2 posto u posljednje dvije i pol godine. Shearing procjenjuje da bi Trumpove predložene mjere mogle povećati ukupnu inflaciju na razine iznad 3 posto, u usporedbi sa sadašnjih 2,6 posto. Visoki porezi europski i kineski uvoz pogurali bi rast cijena u SAD-u još i više, upozorio je. "To je veliki udar, posebno za radničke obitelji, uključujući ljude koji su glasali za Trumpa na temelju obećanja da će smanjiti cijene", kaže James Knightley, glavni međunarodni ekonomist u američkoj kompaniji ING. "Rizici su stvarni udar na kućanstava kasnije ove godine, posebno ako on proširi carine i na Europu".
Demokrati, koji traže načine da napadnu Trumpa na početku njegova drugog mandata, već su se fokusirali na opasnost od rasta inflacije. "Uvođenje visokih carina na gorivo, osnovne namirnice, telefone, televizore i automobile, znači da će zaposlene američke obitelji plaćati više za stvari koje im trebaju", upozorio je Ron Wyden, senator iz Oregona. "Ove carine imaju smisla samo kao klasni rat, prisiljavajući obične Amerikance da plate račun za još jednu rundu poreznih olakšica za Trumpa i njegove bogate prijatelje".
‘Koliko će postati gore? Ovoliko...‘
Trump pronalazi utjehu u činjenici da je inflacija ostala prigušena tijekom trgovinskih ratova u njegovom prvom mandatu. No, Jarome Powell, predsjednik Federalnih rezervi, primijetio je prošlog tjedna da su se uvjeti promijenili u usporedbi s okruženjem strukturno niske inflacije prije pandemije. "To činite u situaciji u kojoj se još nismo sasvim vratili na 2 posto, a to je naprosto nešto drugačije", upozorio je on.
Za globalno gospodarstvo, jedan potencijalno sumoran scenarij bio bi "veliki šok ponude", kaže Knightley, sličan šokovima koje su gospodarstva pretrpjela tijekom pandemije covida-19. "Rizik je da će ovo biti prilično štetno, pogotovo ako bude značajnog odgovora. A ne vidim da političari ne reagiraju", zaključio je on.
PROČITAJTE VIŠE: Dobro došli u zlatno doba. Kad bi Trump znao što mu slijedi, nikad ne bi posegnuo za tom frazom
Ugledni The Economist u svojoj analizi ističe da nove Trumpove carine nadmašuju sve koje je prije uveo i da taj potez predstavlja težak šok za globalnu ekonomiju. To će, kako se procjenjuje, podići cijene, ugroziti rast i posijati neizvjesnost za tvrtke, a k tome se radi samo o prvoj rundi jer Trump, kako se navodi, kao samodeklarirani obožavatelj carina i trgovinskih sporova, jedva čeka da uvede carine koje su još agresivnije i globalnije - ove novouvedene bi, kako se navodi, mogle poslužiti kao samo uvodni udar, pogotovo u sada obnovljenom trgovinskom sukobu između dva globalna diva - SAD-a i Kine. Također, govorio je i o općim nametima na naftu i plin.
Trumpov potez, kako se navodi, ekstremniji je od svih njegovih prethodnih postupaka. Tijekom prvog mandata, Kina je bila glavna meta njegovih carina, koje su se na kraju primijenile na kineski uvoz vrijedan oko 370 milijardi dolara. Novi nameti pokrivaju otprilike 900 milijardi dolara vrijedan uvoz iz Kanade i Meksika. Dodatne carine za Kinu proširuju se na proizvode poput računala, igračaka i pametnih telefona, koje je Trump isključio iz dodatnih carina u svom prvom mandatu kako bi zaštitio potrošače.
Pritom, ovoga puta carine će također izvršiti trenutačni udar na gospodarstva. U svom prvom mandatu Trump je podizao carine tijekom nekoliko godina, no ove nastupaju samo dva dana nakon donošenja. Američki predsjednik k tome se pozvao na Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima, koji Bijeloj kući daje široke ovlasti za nametanje carina sve dok proglašava stanje izvanredne situacije.
Postavljajući pitanje koliko će stvari postati još gore, Economist odmah daje i odgovor - Trump, u konačnici, želi uvesti univerzalne carine na sav uvoz u SAD. Iako su nove carine za Meksiko, Kanadu i Kinu same po sebi dovoljno loše, one bi, zaključuje Economist, mogle biti samo najava pustoši koju Trump namjerava izazvati u međunarodnom trgovinskom sustavu u mjesecima koji dolaze.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....