Dok svi gledaju prema Iranu, važne političke promjene dešavaju se u susjednom Iraku. Uz pomoć Amerike, novi irački premijer Ali al-Zaidi započeo je veliku antikorupcijsku operaciju, ali i neutralizaciju šijitskih, proiranskih milicija.
Posljednjih nekoliko dana iračke sigurnosne snage provele su racije u Zelenoj zoni u Bagdadu i pohapsile brojne političare koji žive u tom dijelu iračke metropole. Mediji javljaju da su specijalci otkrili gomilu dokaza o korupciji, a na posjedu jednog bivšeg dužnosnika pronađena je cijela ergela konja.
U kući zastupnice parlamenta Alije Nasif pronađeno je 15 milijuna dolara u gotovini, što je odmah povezano s bivšom vladom budući da je njezin sin radio s donedavnim premijerom Mohamedom al-Sudanijem.
Iz vlade su službeno izvijestili da je pritvoren 21 osumnjičenik, ali prema iračkim medijima, "broj uhićenih političara tijekom operacije iznosi 67". Iako je Irak duboko podijeljen, kampanja protiv korupcije je popularna, a Zaidi ima podršku javnosti.
Razlozi su lako razumljivi - velika većina Iračana živi u siromaštvu i podržavaju hapšenje bahatih političara, kod kojih su pronađene ogromne svote dolara.
No tamošnji analitičari upozoravaju da će se tek vidjeti je li pravosuđe sposobno istražiti i suditi korumpiranim državnim dužnosnicima.
Spas od bankrota
Hapšenja su obuhvatila cijeli politički spektar. Iako su neki pretpostavljali da su uhićenja usmjerena na dužnosnike u Bagdadu koje podržava Iran, iza rešetaka su završili i sunitski i šijitski političari. Zahvajujući tome, premijer Zaidi očekuje podršku većine Iračana, da bi se onda mogao suočiti s većim izazovima, poput paravojnih milicija koje podržava Iran.
To je, uostalom, glavni motiv zašto su ga podržale Sjedinjene Države. Zaidi je bivši bankar i postao je premijer jer se Amerika usprotivila povratku na vlast bivšeg premijera Nurija al-Malikija, koji je u veljači zamalo ponovo postao premijer. Maliki je proiranski orijentiran, ali povukao se nakon prijetnje Donalda Trumpa da će SAD prekinuti financijsku pomoć, bez koje bi Irak bankrotirao.
Naime, Irak je pretrpio ekonomske gubitke zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Osim toga, američko-izraelski napadi na Iran izazvali su razne milicije koje podržavaju Irance, a službeno su dio iračkih paravojnih sigurnosnih snaga, iako vlada u Bagdadu nad njima nema kontrolu.
Irak zatražio financijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda zbog sukoba u Iranu
Zato su pripadnici Trumpove administracije, dok je bjesnio sukob između SAD-a, Izraela i Irana, pojačali pritisak na iračku vladu da obuzda šijitske milicije koje podržava Iran.
Ove milicije postale su dio iračkih Snaga narodne mobilizacije jer su se borile protiv Islamske Države, ali nikada se nisu potpuno integrirale u sigurnosni aparat. A prošle su i ove godine, usred tekućih sukoba u Levantu, neke, poput Kataib Hezbolaha, počele napadati američke baze u regiji.
Nema razoružanja
Dana 15. lipnja 2026. Zaidi je izdao zajedničku izjavu s posebnim američkim izaslanikom za Irak Tomom Barrackom u kojoj je iznio "planove za osiguravanje potpunog razoružanja i raspuštanja svih naoružanih skupina i formacija koje djeluju izvan vlasti i kontrole iračke države".
Ali to je uzbunilo vlast u Teheranu, pa je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči hitno otputovao u Irak da bi provjerio je li Zaidi partner Irana, poput svojih prethodnika. Nije poznato kakav odgovor je dobio.
Zaidi je u međuvremenu uspio postići sporazum s glavnim šijitskim klerikom u Iraku Muktadom al-Sadrom o razoružavanju njegove moćne milicije Saraya al-Salam. Ali ekstremne milicije koje podržava Iran, poput Harakat Hezbolah al-Nujaba, poručile su da se one neće razoružati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....