:
Folk zvijezda Svetlana Ceca Ražnatović i njezin muž Željko Ražnatović Arkan za dlaku su izbjegli smrt kad su NATO-vi projektili, umjesto bara Hotela Jugoslavija u kojem su upravo pili kavu, pogodili nekoliko stotina metara udaljenu kinesku ambasadu u Beogradu. NATO je u bombardiranju 7. svibnja 1999. uspio pogoditi i Hotel Jugoslaviju, ali tako da je središnji dio hotela ostao neoštećen pa su Arkan i Ceca mirno išetali. Većina projektila toga dana ispaljena je na kinesku ambasadu, što je izazvalo veliki diplomatski incident i na duže vrijeme zamrzlo odnose Amerike i Kine.
Bijeg iz hotela
Ratni zločinac i šef beogradske mafije Željko Ražnatović Arkan stradao je nekoliko mjeseci kasnije, u pucnjavi u drugom beogradskom hotelu na južnoj strani Dunava, hotelu Interkontinental.
Arkanu je tog svibanjskog dana život - makar na nekoliko mjeseci - produljila traljavost NATO saveza, otkrivaju ovih dana dvojica norveških novinara, Hans Petter Aass i Rolf Wideroe u svojoj tek objavljenoj knjizi “Ratni heroj unutar tajne Norveške”.
Knjiga je bazirana na ispovijedi bivšeg vojnika i tajnog agenta Tronda Bollea, jedinog Norvežanina koji je u toj zemlji nakon Drugog svjetskog rata proglašen za narodnog heroja.
Međunarodni incident
Bolle je, pišu oni, od početka devedesetih bio dio norveške špijunske mreže formirane na području zemlja bivše Jugoslavije, pa je 1999. godine u Beogradu navodio avione NATO saveza koji su tada bombardirali ciljeve po Srbiji kako bi prisilili režim Slobodana Miloševića da se povuče s Kosova.
Norvežani sada otkrivaju da je Arkan u to doba za NATO bio regularna vojna meta, zato što ga je Haaški sud optužio za ratne zločine. Ukoliko se to potvrdi, to bi bio prvi slučaj da je otkriveno kako je NATO imao za cilj likvidaciju nekog od oko dvije stotine haaških optuženika u zemljama bivše Jugoslavije.
Norveški agenti poslali su dojavu NATO-u gdje se Arkan nalazi, ali moćni vojni savez je pogriješio.
- Trond i njegovi kolege poslali su hitnu depešu u NATO. ‘Opasna zvjerka Arkan se zajedno sa suprugom, poznatom folk zvijezdom, nalazi u Hotelu Jugoslavija’. Tog 7. svibnja 1999. rakete istovremeno pogađaju hotel ,ali i veleposlanstvo Kine u Novom Beogradu, udaljeno svega nekoliko stotina metara - prenijeli su Norvežani.
To je bio jedan od najvećih međunarodnih incidenata nakon okončanja hladnog rata, kad je NATO u do danas nerasvijetljenom incidentu pogodio veleposlanstvo Kine i pritom ubio troje ljudi. U NATO-u su se pravdali da je došlo do slučajne greške, no sumnje oko toga do danas nisu otklonjene.
CIA-ina pogreška
Norvežani se u knjizi pozivaju na službeno objašnjenje NATO saveza: Kinezi su ispali kolateralne žrtve jer je CIA dostavila zastarjele karte, na kojima kineska ambasada još nije bila ucrtana. No sve ostale mete NATO je pogodio sa zapanjujućom preciznošću, a zgrada veleposlanstva Kine pogođena je s tri satelitski navođena projektila. Kao rastuća svjetska vojna i politička sila, Kina se krajem devedesetih oštro usprotivila napadu NATO saveza na Srbiju bez odobrenja UN-a.
Norvežani u nedavno objavljenoj knjizi tvrde da je njihova država od početka devedesetih na Balkanu imala puno veću ulogu nego što se mislilo, jer su još uoči raspada Jugoslavije na terenu formirali veliku mrežu agenata.
Oko 140 operativaca grupe “E-14”, pišu sada Norvežani, djelovalo je uoči rata i tijekom devedesetih godina u Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini te ostalim vrućim svjetskim kriznim žarištima: u Iraku i Afganistanu, kao i Sudanu, Libanonu i Siriji.
Među agentima je bilo desetak žena, ali njihovi identiteti nisu objavljeni. Norveški špijuni su na teren odlazili u parovima, dva po dva, i smjenjivali se svaka dva do tri mjeseca. Tijekom NATO-va bombardiranja Srbije 1999., tvrde norveški novinari, baš su se njihovi tajni agenti istaknuli zasipajući NATO važnim podacima o potencijalnim vojnim ciljevima u Srbiji.
Poginuo u Afganistanu
Glavni norveški operativac za Balkan u to vrijeme, otkriva knjiga, bio je Trond Bolle, norveški marinac i obavještajni oficir koji je prije dvije godine poginuo u Afganistanu. Mediji za njega prenose da je i slavan i kontroverzan, jer je uz herojsku vojničku slavu sebi priskrbio imidž osobe povezane s podzemljem, koja nerijetko sudjeluje u operacijama koje znaju skliznuti s druge strane zakona. U vrijeme NATO-va udara na Srbiju Bolle je bio šef norveškog obavještajnog tima u Srbiji i često boravio na Kosovu, gdje je održavao dobre veze s Oslobodilačkom vojskom Kosova.
Posljednji norveški narodni heroj Trond Bolle poginuo je tijekom misije u Afganistanu kad je krajem lipnja 2010. norveška patrola naletjela na mine. Sahranjen je uz najveće vojne počasti, a posthumno mu je dodijeljeno najviše norveško vojno odlikovanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....