TRANZICIJA, ALI KAMO

Dogodio se obrat koji pokazuje smjer novog moćnog sirijskog predsjednika, ovo je politička tranzicija od koje brojni strepe

HTS i Sharaa namjeravaju učvrstiti jednostranačku islamističku vladavinu, kaže Fawaz Gerges s LSE

Ahmed al-Sharaa, novi sirijski Presjednik, dočekao je u četvrtak, 30. siječnja, katarskog emira, prvog čelnika neke arapske zemlje koji je posjetio Damask od pada Bashara al-Assada

 -/Afp

Arapski svijet i Turska su se 2011. godine odrekli sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, a kad se pokazalo da opstaje na vlasti pokrenuli su 2023. godine proces približavanja vrativši Damask u Arapsku ligu. To se zove real-politika.

A onda je krajem prošle godine Ahmed al-Sharaa, lider militantne skupine Hay‘at Tahrir al-Sham (HTS), iz Idliba na sjeverozapadu zemlje pokrenuo vojnu operaciju kojom je Assadov režim pao kao kula od karata u nekoliko dana, poput Afganistana koji su u kolovozu 2021. godine talibani preuzeli u manje od tjedan dana. Arapski svijet i Turska opet su se brzopotezno odrekli Assada kojem je utočište pružila Rusija i prihvatili pobjednika, Al-Sharu.

Politički i sigurnosni obrat

U srijedu je uslijedio obrat koji pokazuje smjer u kojem bi se mogao kretati pobjednik nad Assadom, čovjek koji je izazvao zabrinutost pa i urednice rubrike Svijet Jutarnjeg lista jer se nije htio rukovati s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock. Nakon održanog sastanka militantnih skupina koje su sudjelovale u rušenju bivšeg režima, pukovnik Hasan Abdul Ghani objavio je da se suspendira Ustav i raspuštaju sve grupacije koje su postojale uključujući “sve vojne frakcije, politička i civilna revolucionarna tijela” koja će biti integrirana u državne institucije. Vjerojatno i HTS, nijedna skupina nije navedena poimence. Predsjednički položaj preuzima Al-Shaara, čije je izvorno prezime Al-Golani jer je podrijetlom sa strategijski važne Golanske visoravni koju sada Izrael kontrolira u potpunosti: tijekom vacuuma nastalog naletom HTS-a i drugih skupina, izraelska vojska ušla je u dijelove Sirije od strategijske važnosti za sigurnost Države Izrael.

Al-Sharaa je nakon ustoličenja definirao temeljne zadatke: ispunjavanje vacuuma moći “legitimno i legalno”; održavanje građanskog mira prijelaznim pravosuđem i sprječavanjem najava osvete; izgradnja državnih institucija; rad na razvoju ekonomske infrastrukture (prema dosadašnjim informacijama planira se privatizacija državnih poduzeća pri čemu bi vlast zadržala samo tvrtke koje se bave transportom i energijom); vraćanje regionalnog i međunarodnog položaja Sirije. Obećao je krenuti u političku tranziciju koja uključuje nacionalnu konferenciju, privremeno zakonodavno vijeće za prijelaznu fazu dok se ne donese novi Ustav, inkluzivnu vladu i eventualne izbore, za koje je krajem prosinca rekao da bi se mogli organizirati za oko četiri godine tumačeći da je nužno obnoviti infrastrukturu. Dan nakon preuzimanja položaja Al-Sharaa se obvezao na izdavanje "ustavne deklaracije" koja će služiti kao "pravna referenca" tijekom tranzicije zemlje nakon suspenzije starog ustava. Reuters upozorava da nismo saznali kad bi se ikoji od najavljenih procesa mogao realizirati uključujući provizorno trajanje tranzicije.

Fawaz Gerges, profesor međunarodnih odnosa na London School of Economics, rekao je Reutersu da je deklaracija "formalizirala status moćnog vladara. Moje mišljenje je da HTS i Sharaa namjeravaju učvrstiti jednostranačku islamističku vladavinu.”

Moglo se očekivati da će Al-Sharaa nastojati kapitalizirati položaj ostvaren uspješnom vojnom operacijom te podrškom koju je dobio ne samo od primarnog saveznika, Turske, nego i arapskih država pa i EU. Nekoliko je važnih čimbenika o kojima novi sirijski Predsjednik nije govorio, a presudno će utjecati na budućnost Sirije i mirnu tranziciju koja je u interesu većini: ne želi ju Tehran i šijitski libanonski militantni pokret Hezbolah. Rusija se grčevito bori sačuvati određenu razinu utjecaja, a prema nepotvrđenim informacijama prošlog tjedna izaslanstvu iz Moskve je rečeno da ne može zadržati pomorsku bazu u Tartusu. Možda najvažniji je status Kurda i njihovih Sirijskih demokratskih snaga koje su odigrale najvažniju ulogu u slamanju brutalne terorističke skupine Islamska država (IS). Turska ih želi razoružati kako bi otklonila navodnu prijetnju od svoje granice – ne zaboravimo da je Ankara bila spora u pružanju podrške obrani grada Kobane kad su Kurdi nanijeli prvi poraz IS-u - taj stav dijeli i HTS, ali Kurdima to ne pada na pamet.

Politička, vjerska i etnička raznolikost

Dan prije inauguracije novog Predsjednika ministar obrane Israel Katz poručio je da će izraelske snage ostati na položajima koje su zauzele u Siriji, uključujući strategijski važan Mount Hermon na granici Libanona i Sirije. Iz nove su sirijske vlasti još ranije poručili da se protive ostanku izraelskih snaga jer žele očuvati teritorijalni integritet pa se otvara još jedna žarišna točka. Više je izvora navodilo kako bi Sirija mogla postati arena nadmetanja Turske i Izraela radi ostvarivanja primata na Bliskom istoku.

Analitička tvrtka Stratfor upozorava da bi nacionalna konferencija, privremena zakonodavna vlast, ako njome budu dominirali ljudi iz Idliba, sugerirala da se “Al-Sharaa priprema isključiti druge frakcije i usmjeriti politički sustav prema svojim pristašama i ideologiji, što bi dovelo do političkih trenja i potencijalnog nasilja s drugim bivšim pobunjenicima, alavitima i sirijskim šijitskim skupinama”. Mohanad Hage Ali iz Middle East Centra Zaklade Carnegie rekao je da je objava sirov prijevod Sharine novootkrivene moći i vojne kontrole nad velikim dijelovima Sirije, uključujući glavni grad što “ne odražava političku, vjersku i etničku raznolikost Sirije".

Na procese u Siriji utjecat će stabiliziranje Libanona i uzdrmani proces na bilo kojoj strani prijeti prelijevanjem i remetilačkim utjecajem. Nije razvidno što sa Sirijom planira američki Predsjednik Donald Trump, u prvom je mandatu htio povući vojsku zbog čega se sukobio s tadašnjim ministrom obrane Jamesom Mattisom.

Sigurno je samo da će Kina sve promatrati sa strane po oprobanom modelu nemiješanja jer u Siriji nema trgovinskih interesa, a uključit će se kad zaključi da se negdje može nešto zaraditi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. siječanj 2025 16:56