Diplomatski rat Srbije i Crne Gore proširio se i na Mađarsku: Evo koja je pozadina priče

Diplomatski rat Srbije i Crne Gore se nastavlja, a širi se i na Mađarsku.

Naime, Podgorica je protjerala srbijanskog ambasadora Vladimira Božovića, rođenog u Crnoj Gori, nakon višekratnih upozorenja da omalovažava crnogorsku državnost i povijest (procrnogorski mediji kažu da je Božović sam provocirao takav ishod svojim izjavama i ponašanjem).

Potom je Srbija prvo uskratila gostoprimstvo crnogorskom ambasadoru Tarzanu Miloševiću, da bi zatim Aleksandar Vučić povukao tu odluku. Zaiskrilo je i zbog izjave povjerenika EU za proširenje Olivéra Várhelyija koji je pozdravio odluku Beograda i pozvao Crnu Goru da povuče svoju odluku, koju je inače donijela (tehnička) vlada na odlasku (2. prosinca se glasuje o novoj vladi).

Neki crnogorski mediji i političari u ovakvoj Várhelyijevoj izjavi ne vide stvarnu brigu Bruxellesa za odnose dviju zemalja, nego je u prvom redu smatraju plodom zaštite Orbánovih i Vučićevih političkih i poslovnih odnosa.

Kako piše podgorički portal Antena M, pozivajući se na istraživanje BIRN-a (Balkan Investigative Reporting Network), od 2016. godine grupa mađarskih, srpskih i slovenskih tvrtki dobila je u "postupku javnih nabava ugovore u vrijednosti više od 25 milijuna eura za poslove obnavljanja javnog osvjetljenja u nekoliko gradova u Srbiji u kojima je na vlasti Srpska napredna stranka".

Tvrtka Orbánove kćeri

Prema navodima BIRN-a i mađarskog portala Direkt 36, te su tvrtke "povezane s ljudima iz najbližeg okruženja Orbána, Vučića te srbijanske premijerke Ane Brnabić, a glavni ulagač i izvođač LED osvjetljenja bila je tvrtka supruga starije Orbánove kćeri Ráhel, Istvána Tiborcza.

Tvrtka je otvorila svoju podružnicu u Srbiji krajem 2014. godine nakon što su Mađarska i Srbija održale zajedničku sjednicu vlada. Kako donosi Antena M, u poslove uvođenja LED osvjetljenja s tom tvrtkom ušle su Južna Bačka, Keep Light i Somborelektro, kao i slovenska Resalta "čiji je suvlasnik investicijski fond na čijem je čelu nekadašnji poslodavac premijerke Ane Brnabić".

Kako piše podgorički portal, Orbánov zet napustio je tvrtku 2015. godine nakon što je Europski ured za borbu protiv korupcije (OLAF) počeo istragu o 35 projekata za ulično osvjetljenje u Mađarskoj te uočio "ozbiljne nepravilnosti" i "sukob interesa", a u 17 slučajeva i "organiziranu prevaru".

No, odnosi Srbije i Crne Gore su na najnižoj razini otkad su se te dvije zemlje razdvojile 2006. godine. Već su 2008., zbog priznanja Kosova, bili u istoj situaciji, samo obratno - tada je Srbija protjerala crnogorskog veleposlanika, a Podgorica je uzvratila istom mjerom.

'Ukidanje Crne Gore bila je narodna volja'

Srbijanska premijerka Ana Brnabić tako smatra da se "pola Crne Gore također slaže s izjavom Božovića" koji je rekao kako je izglasavanje ukidanja Kraljevine Crne Gore 1918. godine "narodna volja", što je vrlo bolno za Podgoricu koja smatra da je tada Srbija anektirala Crnu Goru te se boji da su takve tendencije opet na snazi i u igri, pogotovo nakon što su prosrpske stranke pobijedile na nedavnim izborima, a sve češće se Srbija optužuje za miješanje u unutarnje stvari Crne Gore i podrivanje njezine nacionalne i državne samobitnosti.

I dok iz prosrpskih stranaka pozdravljaju odluku Srbije i izjavu Várhelyija kao razumnu i odgovornu, s druge strane barikada tvrde da podrška djelovanju srpske vlade i njezina ambasadora, koji konstantno šalju poruke velikosrpskog nacionalizma i šovinizma ka Crnoj Gori, nije europska vrijednost, a to, kažu, Várhelyi mora znati.