Dezinformacije, nedisciplina i politika: Kako je Srbija postala novo svjetsko žarište covida-19

Prepuni barovi, rijetki s maskama i gotovo nikakve restrikcije u Srbiji ostavljaju dojam da je pandemija završila. No to je okrutna iluzija jer je zemlja trenutačno u svjetskom vrhu po broju zaraženih.

Unatoč tome što je dostupno više vrsta cjepiva, program cijepljenja u Srbiji zastao je pošto je cijepljeno nešto više od 40 posto od sedam milijuna stanovnika.

Srbija ima u prosjeku više od 6500 zaraženih na dan u zadnja dva tjedna, po podacima AFP-a, što je stopa zaraze od gotovo 93,5 na 100.000 stanovnika, daleko najviše u svijetu.

Premda su nošenje zaštitnih maski u zatvorenim prostorima i socijalno distanciranje obvezni, to se slabo ili nikako kontrolira. Poštivanje pravila stvar je individualnog izbora.

„Ne zabrinjava me virus, imao sam ga prošle godine, nije bilo strašno”, rekao je 20-godišnji student ekonomije Marko u prepunom beogradskom baru.

Liječnici traže od vlade da uvede strože mjere poput ograničavanja radnog vremena ne-esencijalnih poduzeća i uvođenja covid propusnica što bi ograničilo društvene aktivnosti onih koji se još nisu cijepili.

Puko preživljavanje

Razmišljajući o tome tjednima, premijerka Ana Brnabić napokon je od toga odustala, smatrajući da disciplinu nije moguće nametnuti. „Propusnice nije moguće kontrolirati, a ni nošenje maski u zatvorenim prostorima”, kazala je na nedavnoj novinskoj konferenciji. „Imamo lijek za ovo... a to je cijepljenje”.

Glavni srbijanski epidemiolog Predrag Kon, član vladine radne skupine za pandemiju, ne može vjerovati da vlada ne želi uvesti strože mjere. „Ne mogu shvatiti što sam upravo čuo”, rekao je nakon kriznog sastanka radne skupine, optužujući donositelje odluka za „opstrukciju”.

Predsjednik sindikata liječnika Rade Panić povezuje vladino oklijevanje s izborima idućeg proljeća i velikim utjecajem antivaksera. „Antivakseri su stvorili problem, ali vlada ga ne želi riješiti zbog izbora”, rekao je Panić za AFP. „Poruka je da smo svi prepušteni sebi samima... Puko preživljavanje”.

AFP je zatražio intervju u vladi, ali nije dobio odgovor.

Bojno polje

Pored problema provedbe epidemioloških mjera, Srbija teško uspijeva nagovoriti mlade da se cijepe. Kako je kazala premijerka, cijepilo se samo 22 posto mladih u dobi od 18 do 30 godina.

Zdravstvene propusnice pomogle su da se mlade nagovori na cijepljenje u zemljama poput Francuske, ali Brnabić vjeruje da su mladi u Srbiji drugačiji. „Kad bi čuli da je netko krivotvorio propusnicu da bi ušao u bar ili noćni klub, to bi postalo cool i svi mladi bi pokušali dokazati da to mogu i oni učiniti”, kazala je.

Panić, koji radi kao anesteziolog u covid bolnici, rekao je da su liječnici „preopterećeni”, a premijerku smatra „diletanticom”. „Nalazimo se na bojnom polju, i umirući pacijenti i iscrpljeni liječnici”, rekao je.

Dezinformacije

Srbija je u početku dobro krenula s cijepljenjem osiguravši dovoljno doza i s istoka i sa zapada, toliko da je pozvala i strane državljane da se dođu cijepiti.

Objavila je da će postati prva europska zemlja koja će proizvoditi kinesko cjepivo koje proizvodi Sinopharm i dobila je odobrenje da započne proizvodnju ruskog cjepiva Sputnjika V.

Srbija je također bila među prvima na svijetu koja je ponudila booster dozu širokoj javnosti.

Ali zemlja je leglo dezinformacija o cijepljenju što potiče nepovjerenje u vladu i druge institucije, koje je posljedica čestih korupcijskih skandala i općeg manjka transparentnosti.

Skupina odmetnutih liječnika potpiruje sumnje, od kojih su neki u međuvremenu privukli stotine tisuća pratitelja na društvenim mrežama i dobili prostor u nacionalnim medijima.

„Država mora ne samo motivirati građane nego i učiniti sve kako bi prekinula laži i manipulacije”, objavio je na Twitteru Srđan Lukić, srbijanski pulmolog koji sada radi u Sloveniji. „Srbija je u tome jako neuspješna”.