"Imamo dogovor za taoce na Bliskom istoku. Uskoro će biti pušteni. Hvala!" Tako je svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao izabrani američki predsjednik Donald Trump.
Ispunjava se tako njegova najava da će na Bliskom istoku uspostaviti mir prije inauguracije 20. siječnja, najava koje je bila praćena prijetnjom usmjerenom palestinskom militantnom pokretu Hamas da će ih zadesiti "pakao" ako do tog datuma na puste na slobodu taoce.
Informaciju o primirju potvrdio je i Hamas dok se u trenutku pisanja ovog teksta, u srijedu navečer, i dalje čeka potvrda Izraela da je prihvatio dogovor.
PROČITAJTE VIŠE ‘Stigla je nova generacija, spremni su ratovati s Izraelom do smrti, već su nam ubili deset vojnika, a iza svega stoji novi vođa!‘
AP piše da su iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua objavili da sporazum nije postignut te da se i dalje utvrđuju završni detalji. Izraelska vlada bi trebala tijekom večeri potvrditi postignuti sporazum kojem su se protivili radikali u Netanyahuovom kabinetu, Itamar Ben Gvir i Bezalel Smotrich.
Priopćenje u cijelosti: "Zbog čvrstog stava premijera Netanyahua, Hamas je u posljednjem trenutku odustao od svog zahtjeva da se promijeni raspored snaga duž koridora Philadelphi (odvaja pojas Gaze i egipatsku granicu). Međutim, nekoliko klauzula u okviru ostaje neriješeno i nadamo se da će detalji biti finalizirani večeras."
Budući da je Trump na pregovore poslao svog izaslanika Stevena Witkoffa, koji je, kako je objavio izraelski dnevni list Ha‘aretz, bez imalo ograda Netanyahuu rekao da se sporazum mora postići, izgledno je da će izraelska vlada prihvatiti sporazum dogovoren u Dohi, glavnom gradu Katara.
AP piše da će primirje, budući da sporazum još nije objavljen, biti organizirano u tri faze i početi oslobađanjem 33 taoca u sedam tjedana, prvi će biti pušteni na slobodu živi, prema ranijim najavama žene i djeca.
Ha‘aretz dodaje da bi prvi dan stupanja sporazuma na snagu Hamas trebao na slobodu pustiti troje talaca, sedmi dan četvero, a zatim još 12.
Izraelski predsjednik Isaac Herzog već se susreo s Mirjanom Špoljarić, predsjednicom Međunarodnog odbora Crvenog križa, kako bi raspravio pripreme procesa oslobađanja talaca. Izraelska vojska je operaciju prihvata talaca nazvala "Krila slobode".
PROČITAJTE VIŠE Asadov pad raskrinkao je sve slabosti Irana: Više nisu regionalna sila! U ovom scenariju svijetu prijeti kriza gora od rata u Ukrajini
Reuters piše da će prva faza primirja trajati šest tjedana tijekom kojih će se izraelska vojska povlačiti iz pojasa Gaze u skladu s dinamikom puštanja talaca, a Izrael će puštati na slobodu palestinske zatvorenike. U ranijim se najavama govorilo o tisuću palestinskih zatočenika.
Reuters piše da će pregovori o provedbi druge faze početi do šesnaestog dana prve faze i očekuje se da će uključivati oslobađanje svih preostalih talaca, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.
Treća faza će se, očekuje se, usredotočiti na povratak tijela poginulih talaca i početak obnove pojasa Gaze pod nadzorom Egipta, Katara i Ujedinjenih naroda.
Prema izjavama američkog državnog tajnika Antonija Blinkena, vlast bi u razorenom pojasu Gaze preuzela, uz suradnju posrednika, Palestinska samouprava.
Sukob na dotad mirnom Bliskom istoku izbio je 7. listopada 2023. godine kad su posebne postrojbe palestinskog militantnog, terorističkog pokreta Hamas napali jug Izraela ubivši više od 1200 ljudi i odvukavši u pojas Gaze više od 200 taoca.
Židovska je država bila iznenađena, situacija se uspoređivala s Yomkippurskim ratom 1973. godine kad su Izrael istodobno napali Egipat i Sirija te je u pitanje došao i sam opstanak Izraela.
U prvi mah se govorilo o golemom propustu izraelskih sigurnosnih službi, ali s vremenom je postalo jasnim da su službe radile svoj posao, ali politika nije shvaćala njihova upozorenja.
PROČITAJTE VIŠE Hamas i Izrael dogovorili prekid vatre u Gazi, objavljeno što sve uključuje sporazum, oglasio se i Trump, ali i Netanyahu
Židovska država pokrenula je odmazdu koja je trajala, s malim prekidima, do srijede navečer i u agresiji, u koju je prerasla opravdana obrambena akcija, poginulo je 46,645 Palestinaca potvrđeno s utorkom. U srijedu je bilo još nekoliko akcija izraelske vojske.
Rat u pojasu Gaze pokrenuo je nekoliko drugih sukoba, libanonski militantni šijitski pokret Hezbolah napao je sjever Izraela i taj je sukob trajao do kraja prošle godine kad je postignut sporazum o primirju jer su izraelske službe u međuvremenu ubile političke i vojne lidere Hezbolaha te nanijele niz vojnih udara miliciji na terenu.
Jemenski hutisti su pokrenuli napade na brodove koji su plovili Crvenim morem, a prema njihovim procjenama radili u izraelskom interesu. Zbog toga je velik broj brodarskih kompanija počeo izbjegavati Crveno more i Sueski kanal što je Egiptu donijelo gubitke na vozarini kroz Sueski kanal koji se mjere u više milijardi dolara. Hutiste su iz zraka napadale američke i britanske snage, a zbog nekoliko napada na Izrael, koji su izazvali materijalnu štetu, napadao ih je i Izrael.
Hutisti su tvrdili da će napadi prestati zaustavljanjem rata u pojasu Gaze. Vojnu i obavještajnu podršku hutistima davali su Iran, ali i Rusija i Kina, ova potonja u zamjenu za slobodan prolazak brodova.
Posljedica rata u pojasu Gaze je i prvi izravni napad Irana na Izrael u proljeće prošle godine kad je, zbog likvidacije nekoliko visokorangiranih zapovjednika u Beirutu, Tehrana odlučio napasti Izrael. Napad je bio pravodobno najavljen, a od više stotina raketa samo jedna je probila izraelsku protuzračnu obranu koja je podršku dobila od američke vojske i sunitskih arapskih država.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....