BEOGRAD - Deseta obljetnica smrti prvog demokratski izabranog srbijanskog premijera Zorana Đinđića, ubijenog u atentatu 12. ožujka 2003. godine ispred zgrade vlade, obilježava se u utorak u Beogradu nizom manifestacija, polaganjem vijenaca i memorijalnim mimohodom kroz centar grada.
Nekoliko tisuća ljudi u utorak je središnjim ulicama Beogradu memorijalnim mimohodom "Šetnja za Zorana" odalo počast prvom demokratski izabranom premijeru Srbije Zoranu Đinđiću, ubijenom na današnji dan prije 10 godina.
Kolona, predvođena predsjednikom Demokratske stranke (DS) Draganom Đilasom, donedavnim predsjednikom Srbije i počasnim predsjednikom DS Borisom Tadićem i predsjednikom Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomirom Jovanovićem, krenula je oko 12 sati s Terazija u središtu grada prošavši pored zgrade srbijanske vlade, gdje je na mjestu ubojstva položeno cvijeće, do Aleje velikana na Novom groblju, u kojoj je Đinđić sahranjen.
Polažući vijenac Čedomir Jovanović istaknuo je da Srbija danas ima priliku za dogovor "ne politika i političara, već svih nas koji ovdje živimo" i podsjetio da su Đinđićeve ubojice u zatvoru, ali da je "današnji dan dokaz da pravda nije u potpunosti zadovoljena".
"Mislim na političku pozadinu 12. ožujka, na one koji nisu spremni preuzeti odgovornost zbog okolnosti koje su stvorili i atmosfere u kojoj je postalo normalno ubiti Zorana Đinđića", istaknuo je čelnik LDP-a.
Mimohod, nazvan "Šetnja za Zorana" organiziraju Demokratska stranka, čiji je Đinđić bio predsjednik, i Liberalno demokratska partija, na čijem je čelu danas Čedomir Jovanović, jedan od nekadašnjih Đinđićevih najbližih suradnika, s sudionici će položiti cvijeće na mjestu gdje je Đinđić ubijen i u Aleji velikana gdje je Zoran Đinđić sahranjen.
"Gledajte u budućnost. Tamo ćemo se sastati vi i ja", jedna je od Đinđićevih rečenica kojom je, nakon višegodišnje vladavine režima Slobodana Miloševića i dugogodišnjih sankcija međunarodne zajednice, rata i ratnih posljedica, pokušavao motivirati građane i političke neistomišljenike na promjene i neophodne reforme s namjerom da Srbiju odlučno povede ka Europi.
"Glavna stvar je da narod shvati da mi danas investiramo u budućnost, da imamo jedno društvo koje je vitalno, superiorno, da ne zabada glavu u pijesak kako što smo mi to znali ranije činiti pred problemima. Jer, mi sad ulazimo u sve utakmice s namjerom da pobijedimo", podsjetili su na Đinđićeve riječi sudionici skupa "Teorijsko i političko naslijeđe Zorana Đinđića", na kojemu je, među ostalim, konstatirano da javnost još nije dovoljno upoznata sa znanstvenim, teorijskim i filozofskim djelom Zorana Đinđića.
Đinđić je bio predsjednik Demokratske stranke, a u siječnju 1997. izabran je za gradonačelnika Beograda iz demokratske koalicije "Zajedno" i bio je prvi nekomunistički gradonačelnik srbijanske prijestolnice nakon Drugog svjetskog rata. Kao jedan od vođa Demokratske opozicije Srbije (DOS) Đinđić je 5. listopada 2000. godine imao vodeću ulogu u organiziranju masovnih uličnih prosvjeda u kojima je, nakon nepriznate pobjede na izborima, svrgnut s vlasti Slobodan Milošević.
Vlada na čijem je čelu bio Zoran Đinđić, formirana je 25. siječnja 2001. godine, a kad je stupio na dužnost poručio je da će s novim ministrima uspostaviti "demokratske temelje u Srbiji". Američki tjednik "Time" svrstao je u to doba Zorana Đinđića među 14 vodećih europskih političara trećeg milenija, a njegova vlada započela je korjenite socijalne i gospodarske reforme, uspostavila bolje odnose sa zapadnim zemljama, poglavito sa SAD i zalagala se za suradnju s Haaškim tribunalom.
Đinđićeva vlada ostat će upamćena jer je u njenom mandatu uhićeno i izručeno nekoliko haaških optuženika, među kojima i bivši šef države Slobodan Milošević.
Zoran Đinđić ubijen je 12. ožujka 2003. godine snajperskim hicima 12,20 sati u dvorištu srbijanske vlade. Nekoliko sati nakon ubojstva u Srbiji je proglašeno izvanredno stanje, a kao počinitelji odmah su osumnjičeni pripadnici kriminalne skupine tzv. zemunskog klana. Kako je vlada kasnije priopćila, upravo je tog dana trebao biti potpisan nalog za uhićenje nekoliko pripadnika te kriminalne skupine.
Osumnjičeni kao glavni u organiziranju ubojstva premijera bili su nekadašnji zapovjednik raspuštene Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek Legija i pripadnici zemunskog klana Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum. Kum i Šiptar su ubijeni 27. ožujka u pokušaju policije da ih uhiti, a okviru policijska akcije "Sablja" tijekom izvanrednog stanja uhićen je atentator Zvezdan Jovanović Zveki, nekoliko članova raspuštene JSO te brojni pripadnici zemunskog klana, što je kasnije pridonijelo rasvjetljavanju brojnih ubojstava, otmica i niza teških kaznenih djela.
Za sudjelovanje u organiziranju ubojstva Zorana Đinđića podignuta je optužnica protiv 44 osobe, suđenje je započelo u prosincu 2003., a u svibnju 2007. sudionicima su izrečene presude na ukupno 378 godina zatvora, među kojima su Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović osuđeni na po 40 godina. Vrhovni sud je potvrdio ove presude u prosincu 2008. godine.
Šok izazvan ubojstvom Zorana Đinđića Srbiju je narednih godina stajao gubitka velike energije koju je Đinđić sam posjedovao i poticao kod drugih, ali i usporavanja ili potpunog zaustavljanja tek započetih reformi. Ocjenjujući razdoblje nakon likvidacije Đinđića analitičari navode da je izostala lustracija srbijanskog političkog i civilnog društva što je po nekima posljedica činjenice da je u svojoj želji za temeljitim društvenim promjenama Đinđić bio tragično usamljen te da je žrtvovan da se Srbija ne bi promijenila. Ističe se također kako politička pozadina atentata nikad nije rasvijetljena te da za to ni danas ne postoji politička volja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....