DAO ZAMAH OPTIMIZMU U EUROPSKOJ UNIJI, ALI I FRANCUSKOJ Nakon što se potvrdio na sastancima s Trumpom i Putinom, od Macrona sad svi puno očekuju

Nova zvijezda europske politike je rođena i zove se Emmanuel Macron, 39-godišnji, najmlađi francuski predsjednik u povijesti.

One koje dosad nije, u ponedjeljak je šarmirao svojim suverenim nastupom nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ne samo što mu je otvoreno rekao da su njegovi mediji RT i Sputnjik samo propagandna sredstva, nego mu je pod nos stavio i Petra Velikog koji je otvarao Rusiju prema Europi. Sve je to 'kremaljski car' šutke otrpio. Kao i touché bivšeg investicijskog bankara koji mu je pojasnio da se medijima obraćaju u najvećoj sobi dvorca Versailles, Galeriji velikih bitaka koja slavi 14 stoljeća francuskih vojnih uspjeha. 'Ove vojne pobjede trebale bi nas natjerati da ne zaboravimo da su uvijek bile rezultat nedostatka razumijevanja'. Putin opet bez riječi.

Dobre vijesti

Nakon ove jasne diplomatske pobjede Macron se jučer suočio s nizom toliko dobrih ekonomskih vijesti koliko ih dugo nije u jednom danu čuo neki francuski predsjednik. Prvo je stigla vijest da je francuski BDP u prvom tromjesečju rastao 0,4 posto, a ne 0,3 posto koliko je isprva bilo obznanjeno. Djeluje malo, ali kad se uzme u obzir opseg francuske ekonomije - koja je šesta na svijetu i teži 2,4 bilijuna dolara, što predstavlja 3,26 posto ukupne svjetske ekonomije - vidi se da to baš i nije malo. Osim toga, Francuska je dugo balansirala na rubu rasta pa je i ovo izuzetno značajan korak, iako je riječ o padu od 0,1 posto u odnosu na posljednji kvartal 2016. godine.

Tome treba dodati apsolutno najvažniju jučerašnju vijest: povjerenje potrošača u Francuskoj u svibnju je poraslo više nego što se očekivalo te je dosegnulo najvišu razinu u proteklih deset godina. Prema podacima službene statističke agencije INSEE, povjerenje potrošača se popelo na 102 sa 100 u travnju - na toj je razini posljednji put bilo u kolovozu 2007. godine. Dakle, u doba kad je na vlast tek došao Nicolas Sarkozy, a na svijetu nitko (osim Nouriela Roubinija) nije niti pomišljao na financijsku krizu koja dolazi za godinu dana.

U ovom slučaju, za razliku od ekonomskog rasta, skok indeksa je prije svega posljedica snažnog optimizma koji je Francuzima ulio novi predsjednik. Za to je zaslužan njegov izbor vlade, koji predstavlja ispunjenje predizbornih obećanja i mješavinu iskusnih političara (ali bez mrlja na karijeri) i uglednih pojedinaca iz civilnog društva. Vlada se odmah primila posla, kao i Macron koji je čvrsto stao uz ideju reforme EU zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Putinu je pokazao da se ne da fascinirati, a Donaldu Trumpu da ga treba uvažavati, kao Francuza, ali i Europejca.

Taj val optimizma može se dodatno oplemeniti dobrim vijestima iz drugih europskih ekonomija, među kojima posebno obećava snažni rast Portugala koji je pokazao da može funkcionirati vlada lijevog centra i lijevih radikala, ali s jasnim pravilima ponašanja.

Veliki eksperiment

Španjolska, pak, prolazi jedinstveni povijesni eksperiment s manjinskom vladom, ali nastavlja rast pa je premijer Mariano Rajoy uspio sklepati većinu za svoj proračun, čime je doveo u defenzivni položaj novog-starog čelnika socijalista Pedra Sáncheza koji ga planira srušiti. Nizozemska, iako bez vlade, nastavlja svoju uspješnu priču, a Njemačka je i dalje ekonomski lider.

Ako se Macron ne popikne na tvrdokornim i uskogrudnim francuskim sindikatima te uspije smanjiti nezaposlenost barem među mladima, može se očekivati nova doza francuskog optimizma koji pomiješan sa španjolskim, portugalskim i njemačkim može biti očekivani vjetar u jedra formiranju stabilne EU 27. S novim vezama s Velikom Britanijom, očuvanim transatlantskim vezama, ali bez pristajanja na ustupke te s čvrstim stavom prema Rusiji, uz otvaranje u mjeri u kojoj to ide u prilog Uniji.

Troublemakeri u EU

Euro je jučer oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima. Zajednička valuta zemalja članica eurozone i dalje je suočena s problemima, među kojima je ključna grčka kriza. Naime, proširila se vijest da je opet nastao problem u postizanju dogovora Atene i kreditora. Euro je pao 0,33 posto u odnosu na dolar i 0,14 posto u odnosu na funtu. Svi se ipak nadaju dogovoru u lipnju. No, ovaj će se tip vijesti nastaviti sve dok se Grčka ne izvuče iz problema (kad, nitko ne zna).

Indeksi na europskim tržištima jučer su pali zbog dionica banaka pod pritiskom.

Razlog za to je novi niz politički zabrinjavajućih vijesti: najava Mattea Renzija, glavnog tajnika talijanske Demokratske stranke, da bi trebalo izaći na izbore zajedno s Njemačkom u rujnu. Iza te izjave krije se želja da se što prije vrati na mjesto premijera, a tu je i ambicija da se Italija u novoj EU 27 što je više moguće izjednači s Njemačkom. Problem je u tome što bi mogli pobijediti populisti Beppea Grilla, a to bi izazvalo nove tenzije u EU. Problem izbornog zakona riješio bi se zakonom sličnim kao u Njemačkoj s izbornim pragom od pet posto.

Mario Draghi, predsjednik ECB-a, ponovio je stajalište o potrebi nastavka monetarnih poticaja, što je dodatno potreslo financijska tržišta. Mjere kvantitativnog ublažavanja (QE) za Grčku će se uzeti u obzir kada dug te zemlje bude održiv, izjavio je Draghi.

Austrija ide na prijevremene izbore u listopadu. Ankete pokazuju da je Pučka stranka, koju vodi Sebastian Kurz (30), u vodstvu. No, mogućnost pobjede desničarskih slobodaraca ne treba isključiti, što bi predstavljalo unutarnju prijetnju stabiliziranju EU 27.

Poljska i dalje otvoreno odbacuje temeljne vrijednosti EU kao što su sloboda medija i neovisnost pravosuđa. No, destruktivni učinak Varšave i Budimpešte, uz sufliranje Bratislave, lako se anulira primjenom politike 'EU više brzina'.