Ishod današnjih parlamentarnih izbora u Njemačkoj neće biti presudan samo za njemačke građane, nego i za budućnost cijelog Starog kontinenta koji se, baš kao i Njemačka, nalazi na povijesnoj prekretnici.
Pariz, London, Rim i Varšava čekaju da vide tko će u ponedjeljak preuzeti kormilo nad zatrokiranim gospodarskim motorom Europske unije, a ankete daju prednost Friedrichu Merzu, lideru demokršćanske stranke CDU, socijalno konzervativnom njemačkom poduzetniku koji je godinama bio na čelu najvećeg ulagačkog fonda na svijetu.
Friedrich Merz i njegov CDU - i sestrinski CSU - prema anketama bi trebali dobiti oko 30 posto glasova Nijemaca, a u kampanji su isticali Merzove gospodarske reference, navodeći da će on donijeti teške odluke i izbaviti Njemačku iz nezabilježene ekonomske krize. Nijemci žive sve lošije, njemačku svjetski poznatu industriju potopila je vanjska konkurencija nakon što su joj prve udarce zadali covid-19 i zavrtanje ruskih plinskih pipa, a u zemlji je u usponu krajnja desnica, radikalna i za pojmove drugih europskih krajnjih desnica.
Zemlju od prošle godine potresaju teroristički napadi čiji su počinitelji mahom bili imigranti. Alternativa za Njemačku, velikim dijelom upravo zbog toga, u anketama je druga politička snaga u zemlji i ima podršku čak 20,5 posto Nijemaca - svakog petog građanina. Takva snaga u parlamentu neviđena je od Drugoga svjetskog rata i u skladu je s globalnim trendovima.
PROČITAJTE VIŠE Jutarnji u utvrdi njemačke radikalne desnice: ‘Obožavamo Thompsona, ali nažalost, prolazimo isto što i on‘
Analize se slažu da će ponedjeljak označiti kraj kancelara Olafa Scholza koji je vladao u sklopu tzv. semafor koalicije i čije su upravljanje Njemačkom obilježili unutarkoalicijsko svađanje i politička paraliza zemlje. Scholzov SPD ima oko 15 posto podrške, a posljednje ankete prije dana odluke pokazivale su da se Slobodni demokrati (FPD - liberali) i dvije krajnje lijeve stranke - Die Linke i Savez Sahre Wagenknecht (BSW) - bore da prijeđu prag od pet posto iako je Die Linke zabilježio solidan rast posljednjih tjedana. Ovisno o tome kako prođu male stranke, očekuje se koalicijski dogovor u jednoj od tri kombinacije: CDU i Zeleni, CDU i SPD - tzv. velika koalicija te CDU, Zeleni i SPD. Prelazak praga FPD-a potencijalno bi unio promjene u koalicijsku križaljku, no put do dogovora mogao bi biti mukotrpan i dug.
Američka administracija pomno će pratiti rezultate. Elon Musk, koji je desna ruka američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov glavni "spin doktor" na međunarodnoj političkoj sceni, pomagao je AfD-u da dođe do što većeg broja glasova. Poručio je da samo AfD može "spasiti Njemačku", a s lidericom te stranke Alice Weidel napravio je intervju po uzoru na intervju koji je napravio s Trumpom prije nego što je Trump trijumfalno ušao u Bijelu kuću. Musk se nije ustručavao ni od komentara visoke politike u Njemačkoj, među ostalim je otvoreno vrijeđao Olafa Scholza i neke druge političare.
Pokušavajući utjecati na izbore u Njemačkoj, potpredsjednik SAD-a J. D. Vance u nedavnim je govorima rekao da Europa mora srušiti postojeće "vatrozide", sugerirajući da bi velike tradicionalne europske stranke trebale odustati od politike zajedničkog blokiranja ulaska krajnje desnih stranaka u vladu. Vance se čak obrušio na slobodu govora u Njemačkoj i Europi, tvrdeći da Europljani žive pod "režimima". Međutim, prema svim dostupnim izjavama i najavama, AfD, koliko god da mu rasla podrška, neće moći ući u njemačku vladu.
PROČITAJTE VIŠE I njemačka oporba nezadovoljna Trumpovim planom za Ukrajinu: ‘To se ne radi, pogotovo ne prijateljima‘
No, izgledni kancelar Merz i dalje bi mogao biti u nezgodnoj poziciji jer osim što bi koalicijski pregovori mogli potrajati, takva nova vladajuća bilaterala ili trilaterala mogla bi zapinjati na brojnim pitanjima, pogotovo proračunu i fiskalnoj politici.
Među ključnim stavkama izbornih programa u slučaju CDU-CSU je smanjenje poreznog opterećenja, rezanje socijalne pomoći i zatvaranje njemačkih granica. Na jednom od posljednjih skupova uoči izbornog dana Merz je poručio da će Njemačka pod njegovim vodstvom zauzeti snažniju poziciju na međunarodnoj sceni te da će "značajan dio vremena posvetiti držanju Europske unije na okupu" s obzirom na "tektonske pomake u svjetskim središtima moći".
Scholzov SPD bi podigao poreze za najbogatije i pokrenuo investicijski fond za državnu infrastrukturu vrijedan 100 milijardi eura. Zeleni žele nastavak odmicanja od fosilnih goriva i popuštanje kočnica za zaduživanje, a AfD traži pooštravanje politike prema imigrantima, nastavak kupnje ruskog plina i neprijateljski je orijentiran prema Bruxellesu, a prijateljski prema Moskvi.
Za razliku od prošlog saziva, u kojem je bilo rekordnih 735 zastupnika, u novom Bundestagu trebalo bi sjediti 630 zastupnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....