Čuvajte se doomscrolinga: ‘Opsesivno praćenje loših vijesti uzrokuje nesanicu i depresiju‘

Anksioznost, depresija, nesanica, nemir i nemogućnost kontroliranja negativnih misli cijena su koju plaćamo zbog prečestog praćenja vijesti iz ratom pogođene Ukrajine. Svaki dan dostupne su nam stotine novosti, brojne tužne ispovijesti ljudi ili pak fotografije i videi koji prikazuju njihovu patnju. Naposljetku ne možemo provesti dan bez da se u medijima informiramo o novostima.

A one ne prestaju stizati.

Ovakvo ponašanje nije novost – ista se stvar događala pojavom Covida-19 koji je doveo do nezapamćene neizvjesnosti pa su ljudi u potrazi za novim informacijama postali gotovo pa ovisni o konstantnom traganju za negativnim vijestima, odnosno doomscrollingu koji je, prema Cambridgeovom rječniku, aktivnost provođenja puno vremena gledajući svoj telefon ili računalo i čitajući loše ili negativne vijesti.

Ali kako dolazi do toga?

- Svaka nepoznata situacija stvara dojam nepredvidljivosti i implicira poruku da je budućnost neizvjesna. Živimo u vremenu brzog prijenosa informacija putem interneta, trenutno smo u mogućnosti gledati izuzetno traumatične događaje koji se dešavaju u stvarnom vremenu, gdje smrt oduzima živote nevinima i daje jasan uvid u strahotu ratnih razaranja – objašnjava psihologinja Nensi Friszl Zečević iz Centra integrativne psihologije.

Paul Salkovskis, profesor kliničke psihologije na Sveučilištu Oxford, objasnio je za Guardian da dio motivacije za ovakvo ponašanje leži upravo u porivu za razumijevanjem prirode prijetnje s kojom se suočavamo. Zbog toga neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Cardiffu Dean Burnett predviđa da će vijesti iz Ukrajine imati manji učinak na ljude o od onih o koronavirusu.

- Većina se ljudi slaže da je u ovom slučaju veliki negativac napao drugu stranu i našem je mozgu to lako razumjeti. S virusom je to bilo teže učiniti. Jedan od razloga nastanka teorija zavjere bio je taj što su ljudi htjeli uvesti neku vrstu naracije ili reda u događaje – objašnjava Burnett.

panic attacks young girl sad and fear stressful depressed emotional.crying use hands cover face begging help.stop abusing domestic violence in women,person with health anxiety,people bad feeling down

Nepoznata bolest, rat ili bilo koja druga uznemirujuća informacija, objašnjava psihologinja Friszl Zečević, izaziva osjećaj dubokog straha, emocionalnog stresa, užasa, ogorčenja i nesigurnosti, a to utječe na naše mentalno zdravlje. Ipak, konkretne su reakcije kod svakoga drugačije. Dok će se dio ljudi zbog dobivenih informacija osjećati tjeskobno, nemirno i udaljiti od okoline, drugi će se željeti boriti protiv nepravde ili priključiti humanitarnim akcijama.

- Intenzitet i simptomi anksioznosti se razlikuju od osobe do osobe te bi ona trebala nestati ubrzo po prestanku podražaja, no ne možemo isključiti mogućnost da kod jednog dijela populacije ona može prijeći u anksiozno-depresivan poremećaj što će se neminovno odraziti na kvalitetu života – objašnjava Friszl Zečević. Dodaje kako je dobro potražiti psihološku pomoć ako strah i negativno iščekivanje potraju dulje od šest mjeseci.

Iako ne postoji jasan kriterij po kojem se može predvidjeti na koje će osobe ovakve dramatične vijesti najviše utjecati, vjerojatno će teži oblik tjeskobe proživjeti oni koji su i sami prošli kroz slično traumatično iskustvo.

Hrvatski primjer – Domovinski rat.

Psihologinju iz Centra integrativne psihologije stoga pitamo kako si možemo pomoći ako primijetimo da stalno tragamo za novim informacijama o ratu i drugim negativnim vijestima te da se nakon toga loše osjećamo.

- Ograničite vrijeme izlaganja vijestima koje vas uznemiruju na nekoliko minuta dnevno. Oduprite se potrebi da pratite događanja "iz minute u minutu". Koje je dobro u tome ? Budite informirani, ali ostanite prisutni u trenutku, sposobni obavljati svoje dnevne zadatke i obaveze i sačuvati unutarnji mir – poručuje.

Ovakva promjena ipak ne dolazi preko noći.

Prvi je korak osvijestiti da prečesto gledanje ili čitanje vijesti o ratnim događajima može izazvati tjeskobu, a ona može prerasti u strah, nesanicu i nemogućnost kontroliranja negativnih misli. Dobro je prepoznati koja je naša reakcija na stres kako bismo to s vremenom mogli promijeniti.

- Vrijeme provedeno proučavajući dramatične sadržaje, iskoristite na kvalitetnije i konstruktivnije načine. Ako vaša prisutnost i informiranost ne može nekome donijeti konkretnu pomoć, ne dozvolite biti uvučeni u rat koji se trenutno vodi izvan naših granica, a aktivno u vašim glavama – naglašava.

- Dobro je činiti dobro i ako ste nemoćni pomoći svojim djelom, pomozite pozitivnim mislima ili molitvom.