Europska unija priprema listu američkih proizvoda na koje će uvesti više tarife ako Donald Trump realizira neke od najavljenih prijetnji, a prvenstveno 25-postotne tarife na čelik i aluminij koje bi mogle stupiti na snagu već 12. ožujka.
Protumjere EU zbog dizanja tarifa na čelik i aluminij suspendirane su pak do kraja sljedećeg mjeseca, ali će se aktivirati automatizmom ako Bijela kuća ne promijeni odluku. Drugim riječima, Bruxelles je u stanju visoke pripravnosti u iščekivanju ekspanzije trgovinskog rata, a potpredsjednik Europske komisije za trgovinu, Maroš Šefčovič, informirao je predstavnike članica EU (ambasadore) o sadržaju razgovora koje je vodio u razgovoru.
Prema škrtim informacijama dostupnim za javnost situacija je opisana kao ‘fluidna‘, što znači da se visina i obuhvat tarifa, o kojima je Šefčovič počeo razgovarati s Amerikancima, mogu mijenjati.
- Kako bi izbjegao trgovinski sukob, Šefčovič je svojim američkim kolegama ponudio dogovor o smanjenju carina na industrijske proizvode, uključujući automobile, što je jedan od dugogodišnjih zahtjeva Trumpa, otkriva ekskluzivno Bloomberg.
PROČITAJTE VIŠE ‘EU prijeti raspad, a čudi i Plenkovićeva pogreška!‘
No, bilo kakvo snižavanje tarifa na američke automobile moralo bi biti dio ‘mini trgovinskog‘ sporazuma koji će definirati trgovinske odnose u drugim sektorima. EU, informira nas Bloomberg, inzistira da se kroz pregovore ne izlazi iz okvira koje određuju postojeća pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO), dok Trumpova administracija prvenstveno očekuje dugoročne ugovore za LNG plin, te u pregovore uvodi pitanja europskih poreza digitalnim biznisima, kao i poreza na dodanu vrijednost, za koji Amerikanci smatraju da funkcionira kao zaštitna tarifa.
Učinci i protumjere
EK, tvrdi Bloomberg, već istražuje kakve bi učinke na pojedine članice mogle imati kako eventualne nove američke tarife, tako i one koje bi EU uvela kao protumjeru.
Šefčovič se u Washingtonu sastao s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom, predstavnikom za trgovinska pitanje Jamiesonom Greerom te direktorom National Economic Councilea, Kevinom Hassetom.
U novim, upravo aktualnim pregovorima EU i Sjedinjenih Država situacija se poprilično razlikuje u odnosu na onu kada je prva Trupova administracija 2028. uvela oko 7 milijardi dolara tarifa na europski čelik i aluminij, ali su iskustva EU iz prvog obračuna s MAGA konceptom međunarodne trgovine značajna. Bloomberg podsjeća kako je izgledao obračun prije 7 godina:
- U tom prvom potezu, SAD je uveo carine od 25 posto na čelične proizvode i 10 posto na aluminij, uz izuzeća za određene proizvode. Bloomberg je ranije izvijestio da se ovoga puta ne planiraju nikakva izuzeća. Blok od 27 država odgovorio je ciljajući politički osjetljive tvrtke osvetničkim carinama, uključujući motocikle Harley-Davidson Inc. i traperice Levi Strauss & Co. Mjere su se primjenjivale pojedinačno po proizvodu i obuhvaćale su poljoprivredne proizvode i odjeću, uz čelik i aluminij. Dvije su strane postigle privremeno primirje 2021. godine, za vrijeme administracije Joea Bidena, kada su SAD djelomično uklonile svoje mjere i uvele sustav tarifnih kvota, iznad kojih se carine na metale ponovno primjenjuju, dok je EU zamrznuo sve svoje restriktivne mjere.
Agresivniji američki zahtjevi
Aktualni pregovori s novom administracijom Donalda Trumpa imaju veću težinu nego prethodni jer su američki zahtjevi agresivniji nego u prvom trgovinskom obračunu, a stižu usred globalne geopolitičke oluje, u kojoj se EU prvi put od 2. svjetskog rata snalazi sama odnosno bez Amerikanaca kao saveznika i partnera.
Dojam je da lideri članica, kao i Komisija, pokušavaju tražiti širi dogovor od trgovinskog, pa tako prvi potezi budućeg kancelara SR Njemačke, Friedricha Merza, ukazuju na potrebu prilagodbe novoj političkoj, ekonomskoj i sigurnosnoj realnosti. Unatoč tome što je tijekom kampanje bio protiv suspenzije njemačke ‘kočnice zaduživanja‘, samo dan nakon izbora za Bundestag pokrenuo je pregovore s poraženim SPD-om kako bi postojeći (stari) sastav Bundestaga hitno izglasao limit daljnjeg zaduživanja.
PROČITAJTE VIŠE Ovo je Merzov plan za Europu
Naime, Merz očekuje da se hitno odobri 200 milijardi dolara za obranu. S jedne strane ta ulaganja jamčila bi Njemačkoj višu razinu sigurnosti, a ispunili bi, barem djelomično, zahtjeve Trumpa, koji traži da EU digne izdvajanja za obranu na 5 posto (navodno zapravo očekuje 3,1 posto). Poznato je i da je Merz sklon dogovoru s Amerikancima oko uvoza LNG plina, a ne treba posebno objašnjavati da je Njemačka, kao najznačajnija neto izvoznica u EU, istovremeno najranjivija članica u trgovinskom ratu.
Merz se već ljutio obrušio na ‘radikalnu ljevicu i desnicu‘ (Linke i AfD) kao manjinu koja blokira važne promjene oko limita zaduživanja, iako je osobno taj koji žurno krši predizborna obećanja.
- Jedna od ideja koja se razmatra u Njemačkoj jest odobravanje posebnog fonda za novo vojno financiranje i pomoć Ukrajini. Druge mogućnosti uključuju proširenje postojećeg fonda od 100 milijardi eura ili prilagodbu takozvane ‘kočnice duga‘ kako bi omogućila veće izdvajanje za obranu. Bilo koja od tih opcija zahtijevala bi dvotrećinsku većinu zastupnika, što će biti znatno teže osigurati nakon konstituiranja sljedećeg saziva parlamenta, pojašnjava Bloomberg.
Merzu je za promjenu pravila igre potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, a pitanje je hoće li je dobiti bez AfD-a i Linkea jer značajni broj članova njegovog CDU-a kao i CSU-a ne gledaju pozitivno na zaduživanje kao koncept rješavanja svih problema.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....