Crna Gora sve više podsjeća na suludog hodača po žici iznad provalije na buri i bez štapa za balansiranje. Sve više vrije.
U ranojutarnjim satima 29. prosinca, oko 2.30, Skupština Crne Gore s jedinim, spornim glasom viška, i bez sudjelovanja oporbe u dvorani, izglasala je promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti (prihvaćenog prije godinu dana, tada također bez oporbe, koja je danas na vlasti), čime je ispunjena prva krucijalna agenda nove vlade prosrpskih koalicija koje su i stvorene, u prvom redu zbog tog zakona.

Vraćanje duga Crkvi

No, sve bi moglo pasti na proceduri. Jer oporba tvrdi da je stvar nelegitimna i nelegalna, jer nije verificirana nova zastupnica Suada Zoronjić iz vladajuće stranke URA-a pa sve poprima obrise nove krize i nepriznavanja odluka. Naime, Državno izborna komisija (DIK) nije verificirala zamjenu Zoronjić za Filipa Adžića koji je dao ostavku na svoju zastupničku dužnost, a kad to nije učinio DIK, odobrila ju je Skupština čime je, kažu, prekršila Zakon. Iz oporbe ustraju da je to "državni udar".

- Očito je da se zastupnici URA-e, DF-a i Demokrata žuri vratiti dug SPC-u pa preko koljena i u žurbi moraju hitno usvojiti izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti iliti Zakona o oduzimanju kulturno-historijske baštine Crne Gore za račun Srbije - kažu u Liberalnoj partiji. Iz oporbe poručuju da Zoronjić u skupštini sjedi isključivo kao obični građanin ili bilo tko tko bi ušao s ulice i sjeo, što neodoljivo podsjeća na Podgoričku skupštinu 1918. Njezin mandat je nelegalan i u ovom trenutku ne postoji, a njihov potez je potpuno urušavanje načela podjele vlasti i uzimanje samovoljno sve vlasti u svoje ruke - navode liberali.

Sve se ponovno zakompliciralo, a sada i predsjednik Milo Đukanović ima sedam dana da se očituje i potpiše te izmjene ili da sve vrati ponovno. Naime, Skupština je promijenila sve one članke Zakona koji su smetali SPC-u. Zakonskim izmjenama izbačeni su članci koji su određivali da će "svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države prije gubitka nezavisnosti 1918. i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu vjerske zajednice, biti prepoznati kao imovina države".

Litije protiv zakona

Naime, upravo ovom odredbom SPC se osjetio ugroženim, a pokrenute su tzv. litije (procesije) protiv Zakona jer, kako su govorili, riječ je o "otimanju SPC-ove imovinu" te ograničavanju njihova vjerskog djelovanja. Na tom valu i podršci SPC-a prosrpske koalicije dobile su vlast i većinu od jednog zastupnika (41-40) te premijera Zdravka Krivokapića koji je blizak vrhu SPC-a.

No, prvo se pred Skupštinom okupilo nekoliko desetaka tisuća prosvjednika s crnogorskim zastavama koji su izvikivali "Ovo nije Srbija" i "Ovo nije naša vlada", a govornici isticali da se "Crna Gora ne dijeli po naciji i vjeri nego po vrijednostima koje zastupa".

I dok jedna strana osporava izmjene Zakona koji je ključan za daljnju sudbinu i opstanak Crna Gore, druga likuje smatrajući da ovim zakonskim tekstom "počinje jedna nova, normalna era vladavine prava u Crnoj Gori", kako je rekao ministar pravosuđa Vladimir Leposavić, član odvjetničkog tima Crnogorsko-primorske mitropolije, a za neke druge "zadnji čavao u lijes Đukanićeva DPS-a".

Inače, vladajuća skupštinska većina odbila je staviti na dnevni red prijedlog da se izglasa Rezolucija o genocidu u Srebrenici, kao i da se stavi u proceduru Zakon o zabrani fašističkih i nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola.