Vlada Crne Gore sinoć je usvojila dvije odluke kojima praktički rješava dva otvorena pitanja u odnosima s Hrvatskom. Hrvatska je njihovo rješavanje navela među uvjetima za napredak prema zaključenju pregovora o članstvu u EU.
Odluke, koje su objavljene u Službenom listu Crne Gore, odnose se na ime bazena u Kotoru i spomen-ploče u Morinju.
Spomen-ploča žrtvama logora u Morinju prema toj će odluci biti naknadno odobrena, a predviđeno je njezino održavanje i zadržavanje na postojećoj lokaciji.
Bazen koji je nosio ime vaterpolista Zorana Gopčevića, ujedno i stražara u logoru Morinj, gdje su zlostavljani hrvatski zarobljenici, bit će preimenovan u Gradski bazen "Petar II. Petrović Njegoš".
Očuvanje spomen-ploče u Morinju i ime bazena u Kotoru dva su od osam otvorenih pitanja koje je Hrvatska navela u pismu upućenom državama članicama Europske unije. Prema zahtjevu Zagreba, Crna Gora trebala bi ih riješiti prije članstva u EU, u duhu dobrosusjedskih odnosa i europskih standarda.
Ploču su ministri dviju zemalja zajednički otkrili u listopadu 2022. godine, a sadržaj poruke predložila je Crna Gora. Nakon promjene vlasti spomen-ploča je uokvirena kako bi se mogla prekriti te kako bi bila vidljiva samo tijekom službene komemoracije.
Tijekom posljednjeg sastanka na vrhu EU u Bruxellesu predsjednik hrvatske Vlade o zahtjevima Zagreba razgovarao je i s kolegama iz drugih država Europske unije. Odluke koje je Crna Gora donijela o bazenu i spomen-ploči koraci su prema rješavanju otvorenih pitanja. Iako se govorilo da je Hrvatska na sastanku u Bruxellesu "bila pod pritiskom" drugih država članica zbog rezervi prema zatvaranju dvaju poglavlja Crne Gore u pristupnim pregovorima, premijer Plenković odbacio je te tvrdnje. Kao osoba koja je navodno "izvršila pritisak" spominjao se i njemački kancelar Merz.
- Nikakvog pritiska nije bilo, naprotiv, mnoge zemlje imaju razumijevanje za to i, u konačnici, Hrvatska je pokazala što znači biti konstruktivan - rekao je tada Plenković i dodao da njemački kancelar Friedrich Merz nije uopće govorio o toj temi.
"Merz i ja imamo jako dobre odnose, na sastancima Europskog vijeća sjedimo jedan pokraj drugoga već godinama", rekao je Plenković.
Plenković je ponovio prije izrečeni stav da je Hrvatska prema Crnoj Gori vrlo konstruktivna i da se to ne može usporediti s blokadama kojima je Hrvatska bila izložena, zbog čega je kasnila do četiri godine.
Nakon sastanka na vrhu u Bruxellesu njemački kancelar Merz rekao je da je Crna Gora ispunila gotovo sve uvjete i da je od Europske komisije zatraženo da sada izradi pristupni ugovor. Dodao je da "postoji još nekoliko manjih lokalnih pitanja, koja je iznio i kolega Plenković, ali se sva mogu riješiti".
Među ostalim otvorenim pitanjima s Crnom Gorom, koja je Hrvatska navela u pismu državama članicama EU, jest i odšteta bivšim zatočenicima logora Morinj. Od listopada 1991. do kolovoza 1992. u tom je logoru bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom s dubrovačkog područja.
Potom i otkrivanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana. Traži se puna suradnja vlasti Crne Gore, razmjena informacija i pristup arhivima kako bi se razjasnila njihova sudbina.
Hrvatska traži i procesuiranje ratnih zločina. To bi trebalo uključivati i zapovjednu odgovornost za što, smatra Hrvatska, još nema nijedne presude.
Otvoreno su pitanje i imovinska prava hrvatskih obitelji. Riječ je o slučajevima 51 obitelji iz Boke kotorske čiji zahtjevi nisu riješeni unatoč pravomoćnim presudama ili dugotrajnim postupcima.
Hrvatska i dalje traži povratak školskog broda Jadran. Hrvatska smatra da joj taj brod pripada jer je početkom rata iz matične luke u Splitu prebačen u Crnu Goru na remont.
Posljednje otvoreno pitanje odnosi se na granicu. Hrvatska smatra da Crna Gora treba poštivati nekadašnju granicu između dviju republika u skladu s Badinterovim načelima. Traži potpisivanje ugovora o kopnenoj granici, nakon čega bi Zagreb bio spreman na redovito sazivanje komisije za razgraničenje na moru, bez zadanih rokova.
Europska komisija trebala bi 4. studenoga objaviti izvješće o napretku Crne Gore u procesu proširenja. To bi izvješće trebalo biti posljednje ako se ostvare očekivanja da se pristupni pregovori s tom zemljom zaključe do kraja ove ili početkom sljedeće godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....