Pandemija koja je izazvala dosad neviđenu krizu s velikim posljedicama za cijeli svijet prisilila je mnoge države i organizacije na odluke kakve bi u normalnoj situaciji bile nemoguće. Države poput Belgije i Nizozemske prvi su put nakon Drugoga svjetskog rata uvele policijski sat, u nekim slučajevima kršeći time i Ustav. Države su zatvarale granice i zabranile putovanja, što je u suprotnosti s načelima slobode kretanja koje vrijede u Europskoj uniji. Europska komisija dopustila je državama članicama neograničeno zaduživanje i deficit. Izazovi su bili takvi da se protiv pandemije nije bilo moguće boriti samo sredstvima koja su bila na raspolaganju.
Godinu dana od izbijanja krize stvari još nisu pod kontrolom. Još se traže privremena, ali i srednjoročna i dugoročna rješenja. Nije moguće donijeti neku odluku koja bi s jedne strane bila učinkovita u usporavanju širenja virusa, a s druge ne bi nekome oduzela dio slobode ili ograničila poslovanje, i time riskirati i egzistenciju. Svaka odluka donosi rizik. I, kao što smo vidjeli u ovih godinu dana, dobrih idealnih rješenja nema.
Sada kada polako kampanja cijepljenja uzima maha, a stroge mjere ograničenja kretanja još su na snazi, traži se rješenje koje će omogućiti oporavak turizma, za mnoge jedne od ključnih gospodarskih grana. Statistički podaci Europske komisije dokazuju da su upravo države koje najviše ovise o turizmu i najviše stradale u pandemiji. Španjolska, Grčka, Hrvatska, Italija, Francuska, Cipar i Malta svakako su među njima. Da Hrvatska u ljeto prošle godine nije uspjela imati barem dio pristojne turističke sezone, gospodarski pad, koji je ionako velik, bio bi još veći.
Među kontroverznim te moralno, ali i zakonski dvojbenim idejama i ona je o takozvanoj covid-putovnici kojom bi se onima koji su cijepljeni omogućilo slobodno putovanje. Ideju je prvi iznio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, a podržali mnogi lideri Europske unije.
Kako se približava ljeto, tako raste i pritisak da se na razini Europske unije postigne dogovor o tim putovnicama. Europska komisija trebala bi o tome već sredinom ovoga mjeseca predstaviti "zakonodavni prijedlog", a lideri država članica 25. ožujka pokušati postići kompromis.
Europska komisija ima doista tešku zadaću. Ona se inače ne snalazi u kampanji i, nakon pohvala kada je uspjela na razini EU koordinirati mjere, sada je meta kritika zbog sporosti u cijepljenju, jer ne može prisiliti proizvođače na poštovanje sporazuma o dostavi cjepiva. A Komisija se nije snašla ni u komuniciranju oko pitanja covid-putovnica. Na početku su govorili kako će predložiti samo "potvrde o cijepljenju", ali isključivo za korištenje u zdravstvene svrhe. No sada priznaju da iza najavljenog prijedloga o "zelenoj covid-propusnici" stoji ideja o "olakšavanju putovanja na osnovi zdravstvenog stanja". Dakle, oni koji budu posjedovali taj "covid-green pass" (ime govori da se radi o svojevrsnoj putovnici), u elektroničkom obliku, gdje će biti uvedeni podaci o cijepljenju protiv korone ili potvrda da je preboljela virus, moći će slobodno putovati.
To automatski znači da oni koji neće biti cijepljeni neće imati iste mogućnosti. A to je čista diskriminacija. A diskriminacija na razini EU nije dopuštena. Pogotovo ako cijepljenje u praksi još nije stvar izbora jer velika većina građana nema tu mogućnost. S druge strane, gotovo u svim državama članicama Europske unije cijepljenje je stvar osobnog izbora, a ne obveza. Uvjetovanjem slobode putovanja potvrdom o cijepljenju na mala se vrata cijepljenje pretvara u obvezu. Možda je jedna od "pozitivnih nuspojava" ove diskriminacije i to što će se veći broj ljudi odlučiti cijepiti, čime će se povećati i šanse za konačnu pobjedu protiv koronavirusa. Ali, kako god bilo, radi se u diskriminaciji i velika je vjerojatnost da će EU s tom odlukom - ako se usvoji - završiti na Sudu te izgubiti.
Ipak, ovakva odluka, koliko god to paradoksalno zvučalo, postaje nužna. Jer turistička djelatnost, ugostiteljstvo, avioprijevoznici ne mogu više čekati da se svi građani EU cijepe kako bi se omogućila putovanja i počelo otvaranje turizma. Europska komisija i mnoge države članice vjerojatno će svjesno ući u rizik s odlukom o covid-putovnicama. Ako netko to pitanje pokrene pred sudom, dok bude trajao postupak, valjda će se okončati i pandemija. i onda će se greške ispraviti. Komisija može naći pravne formule za svoj prijedlog. Dakle, Komisija neće u zakonu staviti da se samo s tim potvrdama može putovati. Samo će osigurati da se podaci uvedeni od zdravstvenog sustava jedne države priznaju u svim drugim državama članicama. I onda će svaka država za sebe odlučiti hoće li to biti uvjet za ulazak na njezin teritorij. Većina je rekla da će to i učiniti, a neke da neće. Belgija je, primjerice, najavila da neće putovanje uvjetovati posjedovanjem covid-putovnice. Ali ta država već ima na snazi zabranu putovanja iz države i u državu ako ta putovanja nisu nužna. I time je već prekršila načela slobode kretanja. Ali dok se stvari ne razjasne u komunikaciji s Europskom komisijom, epidemiološka slika bi se trebala značajno popraviti i odluka opozvati. Ipak je pandemija pokazala da je između loših odluka najgore ne donijeti nikakve odluke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....