IMIGRANTI STIŽU

10 glavnih pitanja za razumijevanje izbjegličke krize

Kada je krenuo izbjeglički val?

Najveći val je krenuo prije tri godine nakon eskalacije sukoba u Siriji. No, ove je godine broj izbjeglica poprimio dramatične razmjere u nekim državama EU. Najviše ih je došlo u Grčku, Italiju i Mađarsku, a najviše njih je tražilo azil u Njemačkoj, Švedskoj i Austriji. Broju izbjeglica s Bliskog istoka i iz Sirije treba dodati i neočekivano velik broj takozvanih lažnih azilanata iz Albanije, Srbije i s Kosova.





Zašto je balkanska ruta odjednom postala važna?

Iako je ta ruta duža, sami izbjeglice, ali i krijumčarski lanci koji od njih profitiraju smatraju je manje opasnom. Osim male udaljenosti od turske obale do nekog grčkog otoka, ostatak puta vodi preko kopna. Ta je ruta i jeftinija i lakša za dolazak na odredište koje je za njih najpoželjnije, a to je Njemačka. To je jedina ruta putem koje oni izlaze iz EU i Schengena (grčko-makedonska granica) da bi ponovno ušli u EU i Schengen (u Mađarsku). Iz nje namjeravaju ići dalje u Njemačku. Prema podacima Frontexa, broj izbjeglica koji koriste ovu rutu učetverostručio se ove godine.

Koliko je izbjeglica?

Frontex spominje više od 340 tisuća ilegalnih imigranata na teritoriju EU u prvih sedam mjeseci ove godine, s trendom rasta. Koliko je to puno, govori i podatak da ih je tijekom cijele prošle godine u cijeloj EU bilo ukupno 280 tisuća. Samo Njemačka ih ove godine očekuje do 800 tisuća. U Grčku je ušlo više od 200 tisuća, a u Italiju više od 100 tisuća izbjeglica. Ta je brojka, u usporedbi s ukupnim brojem od 60 milijuna izbjeglica u svijetu, mala. U usporedbi s Turskom i Libanonom, državama koje imaju svaka oko dva milijuna sirijskih izbjeglica na svom teritoriju, brojka za EU je zapravo sramotno mala da bi se mogla nazvati dramatičnom krizom.





Otkud dolaze?

Najveći broj izbjeglica dolazi iz Sirije, Afganistana i Iraka, ali i sa Zapadnog Balkana. Zanimljivo je da je u prva tri mjeseca ove godine broj onih koji su dolazili s Kosova bio veći od broja Sirijaca i Afganistanaca zajedno. Razlog je veliki val Kosovara koji su u siječnju došli u Mađarsku misleći da se mogu nastaniti u Njemačkoj i Austriji. Sada je broj znatno pao. Prilično je velik broj i onih koji dolaze iz Albanije i Srbije.

Je li riječ isključivo o političkoj emigraciji?

Izbjeglicama koji doista trebaju zaštitu smatraju se državljani Sirije i veći broj onih iz Iraka, Afganistana i Eritreje. Za sve ostale se navodi da su ekonomski emigranti koji ne ispunjavaju kriterije za dobivanje azila. Upravo brz povratak onih koji nisu pravi izbjeglice bit će jedan od prioriteta Europske unije u suočavanju s krizom.

Što su kvote?

Pojam kvota ne postoji u službenoj uporabi, nego se govori o broju onih koje bi zemlje članice EU trebale primiti kako bi se olakšao teret zemljama suočenima s velikim valom. Riječ je o prijedlogu EK za razmještaj do 160 tisuća izbjeglica. Kriteriji su broj stanovnika, BDP, stopa nezaposlenosti i broj onih koje je ta država dosad primila.





Tko su glavni protivnici prihvata izbjeglica i kvota?

Glavni protivnici kvota su države Srednje i Istočne Europe. Najglasnije su Slovačka, Češka, Mađarska i Poljska. One smatraju kako se time šalje poruka potencijalnim migrantima da dođu i da ta formula neće biti provedena jer izbjeglice ionako žele u države Zapadne Europe.

Hoće li EU financijski pomagati zemljama koje prihvaćaju izbjeglice? Koliko?

Europska komisija, kada je predložila kvote za oko 40.000 izbjeglica, najavila je da će svaka država primateljica za svakog izbjeglicu dobiti 6000 eura. EU pomaže državama koje su suočene s velikim valom izbjeglica. Grčkoj će dati 450 milijuna eura, a prva tranša tog iznosa od 33 milijuna eura bila bi upućena odmah. Mađarska je tražila osam milijuna eura. Makedoniji i Srbiji dali su skromna dva milijuna eura. Neki političari iz zapadnih država su predložili da se iz strukturnih fondova EU oduzme određen novac i prebaci u fond za pomoć državama koje zbrinjavaju izbjeglice.

Što je Dublinski sporazum?

To je sporazum koji regulira obveze država članica prema tražiteljima azila. Prema tom sporazumu, zahtjev za azil treba odraditi država na čije su tlo oni najprije stupili. U tom bi slučaju svaka država EU mogla njih vratiti u Grčku ili Italiju. EU je priznala da u ovakvoj situaciji taj sporazum više ne djeluje. Njemačka je odustala od primjene tog pravila za državljane Sirije.

Što će biti sa schengenskim režimom?

Zona slobode kretanja bez graničnih kontrola u EU je u opasnosti. I sama njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je da će opstanak Schengena ovisiti o dogovoru o pravednijoj raspodjeli tereta izbjeglica između država članica EU. Osim izbjeglica, opstanak Schengena je ugrožen i zbog terorističkih prijetnji te lakoće kojom se i teroristi kreću slobodno unutar te zone. Ipak u EU odbacuju svaku mogućnost dovođenja u pitanje Schengena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 20:30