TAMNA POVIJEST DINASTIJE QUANDT

Kako je obitelj Goebbelsova posinka preko mega kompanije BMW postala najbogatija u Njemačkoj

Herbert Quandt 60-ih je spasio BMW od propasti: svoj vlasnički udjel je povećao i pokrenuo proizvodnju novih modela automobila koji su proslavili tu kompaniju

Većinski vlasnici BMW-a popeli su se na vrh najbogatijih Nijemaca i s trona istisnuli vlasnike trgovinskog lanca Aldi koji su na tome mjestu bili punih deset godina.

Prema podacima koje je objavio časopis Manager, majka Johanna Quandt, njezin sin Steffan i kći Susanne Klatten u ovom trenutku imaju imetak u vrijednosti od 31 milijarde eura. No, nasljednici Aldija, da nisu razdvojeni na sjeverni i južni, zajedno bi ostali na prvome mjestu jer ovi drugi teže 18,3 milijarde eura, a ovi prvi 16,5 milijardi.

Bogati - još bogatiji

Manager donosi još nekoliko zanimljivih podataka, između ostaloga da je imetak 100 najbogatijih Nijemaca prošle godine porastao 18,8 posto i sada oni vrijede gotovo 400 milijardi eura. Ovako snažan rast samo dodatno potvrđuje podatak da u kriznim razdobljima oni najbogatiji postaju još bogatiji - Njemačka se, naime, čvrstom politikom štednje relativno uspješno izvukla iz krize. Iako se zasluge za to u pravilu dodjeljuju sadašnjoj kancelarki Angeli Merkel, mnogi analitičari ističu da je za njemački uspjeh ipak najzaslužniji bivši njemački kancelar Gerhard Schröder. On je u svom drugom mandatu (Merkel je prvi put postala kancelarka 2005. godine) proveo ključne reforme, posebno tržišta rada, i tako pripremio zemlju za teške godine koje su uslijedile nakon što je u rujnu 2008. propala američka banka Lehman Brothers, što je izazvalo globalnu financijsku krizu od koje se neki, poput Hrvatske, do danas nisu oporavili (neki pak, poput Poljske, Turske i Australije, u krizu nisu niti upali).

Posebno ističu tvrtke Rocket Internet i Zalando, koje vode braća Samwer. Oni su od 2013. do rujna 2014. godine povećali svoje vlasništvo s 850 milijuna eura na 3,5 milijardi, što predstavlja skok od 312 posto, vjerojatno vrlo rijetko zabilježen igdje u svijetu. Kad je riječ o najbogatijim Nijemcima, oni u toj zemlji nisu zgusnuti u jednom gradu, kao što je s bogatima, primjerice, u Moskvi ili New Yorku. I ne samo to: najviše ih je u lučkom Hamburgu - 44, a na drugome je mjestu München gdje ih živi 36.

Početak s tekstilom

No, uz sve te podatke najveći interes i dalje bude najbogatiji - obitelj Quandt. Osim dragulja u kruni svog bogatstva, BMW-a, u kojem njih troje zajedno imaju vlasnički udjel od 46,7 posto, u svom portfelju imaju još vlasničke udjele u holdingu Delton AG, kemijskom koncernu Altana te industrijskom koncernu SGL Carbon. No, nad tim bogatstvom visi teška, tamna, povijesna sjena. Njihov je rast počeo otprilike s povratkom Njemačke na međunarodnu scenu nakon ujedinjenja. Emil Quandt je dinastiju utemeljio 1883. godine kad je od svog punca preuzeo tekstilnu tvrtku koju je na prijelazu stoljeća predao svom najstarijem sinu Güntheru, a on je, pak, od nje napravio moćnu kompaniju. Tijekom Prvoga svjetskog rata učetverostručio je proizvodnju šivajući uniforme za carsku vojsku, a profit koji je tako zaradio, nakon rata je iskoristio za kupnju drugih tvrtki, uključujući i proizvođača baterija AFA, danas poznatih pod imenom VARTA, te BKIW, tvrtku koja je nominalno proizvodila šivaće mašine i pribor za jelo (zagrebački: escajg), ali je sve do kraja Prvoga svjetskog rata bila najveći proizvođač oružja u Njemačkoj. No, nakon rata su savezničke snage naredile razoružanje poražene Njemačke, ali Quandt je bio svjestan da kupujući tu tvrtku kupuje i njezino ranije iskustvo u proizvodnji oružja. U tom je razdoblju kupio i udjele u BMW-u te Daimler-Benzu.

Kum Adolf Hitler

Krajem rata doživio je i osobnu tragediju jer mu je prva supruga Antonie Toni Ewald umrla od španjolske gripe koja je tada harala Europom te ga ostavila s dva sina: Hellmuthom, koji će umrijeti 1927., i Herbertom.

Tri je godine živio kao udovac, da bi se 1921. oženio s Magdom Ritschel s kojom je imao još jednog sina, Haralda. No, ni taj brak nije potrajao - razišli su se 1929., a Magda se nakon toga udala ni za koga drugoga nego za Josepha Goebbelsa, tada već veliku “zvijezdu” Nacionalsocijalističke partije. Kum na vjenčanju im nije bio nitko drugi doli sam budući Führer, Adolf Hitler. Goebbels je kasnije postao zloglasni ministar propagande nacističkog režima, jedan od ključnih Hitlerovih suradnika koji je izravno odgovoran za holokaust i za sva zla koja je taj režim nanio svijetu. Magda je sa sobom uzela Haralda kojega je Goebbels prihvatio kao svog sina, a s Magdom će kasnije imati još šestero djece.

Pismo iz podruma

Harald je, odrastajući u tom okruženju, prihvatio i tu stravičnu ideologiju te se odmah nakon njemačkog napada na Poljsku uključio u vojsku kao pilot.

Nakon sudjelovanja u nizu operacija, uključujući Grčku i Rusiju, 1944. je pao u savezničko zarobljeništvo. U svibnju 1945. godine bio je u zatočeništvu u libijskom gradu Bengaziju gdje je primio pismo svoje majke Magde: “Dragi sine! U Führerovu smo bunkeru već šest dana. Tatica (to je Goebbels), tvoje šestero braće i sestara i ja odlučili smo naše nacionalsocijalističke živote privesti kraju na jedini mogući, častan način. Dragi sine, budi lojalan sebi, narodu i državi”.

Tim se riječima jedna od zloglasnih matrona Trećeg Reicha oprostila od svog sina, jedinog koji je preživio. Naime, nakon što se Hitler ubio, ona je svoj djeci dala ampule cijanida i tako ih pobila, a nakon toga je ubila sebe i “taticu” Goebbelsa.

Unosni poslovi

Günther se, pak, 1929. godine također priključio Nacionalsocijalističkoj stranci - njegovi biografi tvrde da nije dijelio njihovu idelogiju, nego je u tom činu vidio mogućnost da s državom ostvari unosne poslove. I tako je bilo: ubrzo je postao jedan od uglednijih poslovnih ljudi u partiji, Hitler je prekinuo s politikom demilitarizacije i pokrenuo projekt ubrzanog naoružavanja pa su Quandtove tvornice radile punom parom i donosile veliku zaradu. Nacisti su njegovim radom bili toliko zadovoljni da je 1937. godine dobio titulu Wehrwirtschaftsführer, koju su dobivali pripadnici elitne skupine poslovnih ljudi koje je partija smatrala izuzetno važnim pridonositeljima njihovoj politici i planovima. No, za razliku od Kruppa, Quandt je uvijek pazio da bude što manje prisutan i promoviran u javnosti. A onda je došao rat i njegove su tvrtke radile za nacistički vojni stroj koji mu se pak odužio - u BMW-u je tijekom rata radilo 50.000 prisilnih radnika, a dobili su i brojne posjede oduzete Židovima. Ta je mračna faza povijesti dinastije Quandt dugo bila prekrivena velom tajne, da bi se konačno tek prošlog desetljeća otkrila pa je obitelj to priznala i ispričala se.

Izbjegavaju medije

Nakon rata je Günther godinu dana proveo u logoru, da bi se konačno utvrdilo da je bio sljedbenik nacista, ali nije sudjelovao u zločinima. I njegov drugi sin Herbert, koji je tijekom rata vodio poslove, nije bio kažnjen. Günther je umro 1954. godine, a Harald, koji se vratio iz zarobljeništva, i Herbert dijele obiteljske tvrtke te ih nastavljaju uspješno voditi. Herbert je čak povećao udjel u vlasništvu BMW-a 60-ih godina kada ga je spasio od propasti inzistirajući da se krene u proizvodnju novih modela automobila koji su tu tvrtku u konačnici proslavili na svjetskoj razini. Harald je umro 1967. godine, kasnije i njegova supruga Inge, a njihova su djeca dogovorila da se formira tvrtka koja će skrbiti o njihovu imetku. I odlučuju ne biti prisutna u javnosti.

Herbert je umro 1982. godine i njegovo bogatstvo većinom preuzimaju njegova treća supruga te dvoje djece, sada najbogatiji ljudi u Njemačkoj.

Oni i dalje, i nakon svih šokantnih otkrića o nacističkoj prošlosti i zločinima na kojima je naraslo njihovo poslovno carstvo, dopuštaju da obiteljski ured u Bad Homburgu nosi ime Günthera i Haralda Quandta, a njemačkim se novinarima i dalje dodjeljuje godišnja nagrada Herbert Quandt uz koju ide 50.000 eura (koliko je bilo i prisilnih radnika).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:59