Cipar zbog EU promijenio pravila: Harač samo na ušteđevine veće od 20 tisuća eura

Nakon sugestije Europske Unije da preispita način oporezivanja depozita u svojim bankama, ciparska je vlada najavila mogućnost da oslobodi od plaćanja poreza na štednju za iznose do 20.000 eura.

Nakon telefonske konferencije ministara financija Eurogrupe predsjedavajući te grupe, nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem, izjavio je kako “ta grupa i dalje misli da se prema malim štedišama treba odnositi drugačije nego prema velikima i ponavlja važnost da se u potpunosti jamče depoziti za iznose manje od 100.000 eura”. Dijsselbloem je rekao da će ciparske vlasti uvesti progresivniji porez na štednju nego što je prije dogovoreno, ali to neće ugroziti puni iznos pomoći za spas od deset milijardi eura.

Nakon ove poruke Cipar je najavio da se oporezivanje od 6,75 posto neće odnositi na štednju manju od 20.000 eura, nego će se ovaj postotak naplatiti za iznos štednje veći od toga pa do 100.000 eura. Za sve depozite veće od 100.000 eura oduzet će se u ime jednokratnog poreza 9,9 posto. Pojavila se i sumnja bi li ova mjera bila dovoljna da Cipar sam namakne 5,8 milijardi eura za spas svog bankarskog sustava kao uvjet za dobivanje deset milijardi od Europske Unije.

Banke na Cipru su ostale zatvorene i danas kako bi se spriječila situacija u kojoj bi došlo do masovnog izvlačenja novca iz banaka. Odluka parlamenta je nekoliko puta odgođena, a danas je i ciparski predsjednik Nicos Anastasiades izrazio očekivanje da će ciparski parlament odbiti potvrditi dogovor. Nizozemski ministar financija i šef Eurogrupe ponovio je danas da je oporezivanje štednje na Cipru bilo neizbježno te odbacio svaku mogućnost da do takve mjere dođe i u nekoj drugoj državi eurozone.

Ponovio je kako je zbog veličine bankovnog sustava na Cipru i potrebe za dokapitalizacijom bilo nužno nametnuti oporezivanje štednje. No, ciparski problem još nije riješen i on opterećuje ne samo odnose s Rusijom, iz koje dolazi velik broj štediša u ciparskim bankama, nego je ponovno povećao sumnju u stabilnost eurozone zbog čega su pale vrijednosti dionice na gotovo svim svjetskim burzama.