POSKUPLJENJE

Cijene hrane rastu 10. mjesec zaredom: U ožujku su bile na najvišoj razini u gotovo sedam godina

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u ožujku za 2,4 boda u odnosu na vrijednost za veljaču
Ilustracija
 Russian Look Ltd./Alamy/Alamy/Profimedia

Cijene hrane porasle su u ožujku deseti mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo sedam godina, predvođene poskupljenjem biljnih ulja, mesa i mliječnih proizvoda, objavila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u ožujku za 2,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost za veljaču, na prosječnih 118,5 bodova, najvišu razinu od lipnja 2014. godine.

Najviše su u ožujku poskočile cijene biljnih ulja, za 8,0 posto u odnosu na veljaču, dosegnuvši najvišu razinu od lipnja 2011. godine, predvođene višim cijenama palminog, sojinog, repičinog i suncokretovog ulja.

Osjetno su poskupjeli i mlijeko i mliječni proizvodi, za 3,9 posto, odražavajući nagli rast azijskog, posebno kineskog uvoza mlijeka u prahu zbog zabrinutosti za kratkoročnu opskrbu.

Indeks koji prati cijene mesa porastao je 2,3 posto, a u FAO-u ukazuju na rast cijena peradi i svinjetine, također zbog pojačanog azijskog, posebno kineskog uvoza.

Cijene šećera pale su pak 4,0 posto u odnosu na veljaču, zbog prognoza velikog indijskog izvoza.

Žitarice su pak pojeftinile 1,7 posto, nakon osam mjeseci rasta cijena, ali su njihove cijene unatoč tome bile više za 26,5 posto odnosu na prošlogodišnji ožujak.

Među glavnim žitaricama najviše je pala izvozna cijena pšenice, za 2,4 posto u odnosu na veljaču, odražavajući dobre zalihe i ohrabrujuće proizvodne izglede za ovu godinu.

Dobre prognoze za pšenicu

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago povisio procjenu proizvodnje žitarica u 2020. godini, na 2,765 milijardi tona, što bi predstavljalo povećanje od 2,0 posto u odnosu na godinu ranije.

U 2021. očekuju daljnjji rast proizvodnje, treću godinu zaredom.

Globalna proizvodnja pšenice trebala bi tako ove godine dosegnuti novi maksimum od 785 milijuna tona, što bi predstavljalo povećanje za 1,4 posto više u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući očekivanim oštrom skoku proizvodnje u većem dijelu Europe i rekordnoj žetvi u Indiji.

Očekuje se i natprosječna godina proizvodnje kukuruza, s procjenom rekordne žetve u Brazilu i dobrih rezultata u Južnoj Africi.

Za marketinšku sezonu 2020./21. godine FAO predviđa potrošnju žitarica od 2,777 milijardi tona, što bi predstavljalo povećanje za 2,4 posto u odnosu na prethodnu sezonu.

Procjenu temelje na očekivanoj većoj potrošnji ječma i pšenice u Kini u kontekstu oporavka stočarskog sektora od posljedica afričke svinjske kuge.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 00:29