Kao i obično, summit Europske unije izgleda kao summit za demonstraciju europskog nejedinstva. Ovoga puta razlika je u tome što nisu samo ‘dežurni krivci‘ ti koji prijete da će baciti klipove u dobro podmazan stroj Bruxellesa, koji obično pokušava dati prioritet konsenzusu nad svime ostalim.
Od toga kako koristiti zamrznutu rusku imovinu za financiranje Ukrajine do propitivanja klimatskih ciljeva EU-a, dnevni red je prepun potencijalnih kriznih točaka, a nekoliko je lidera zemalja članica koji spremaju oštra protivljenja pojedinim pitanjima i stavljanje veta na određene prijedloge i odluke. Politico je popis tih čelnika sveo na četiri.
Slovački premijer Robert Fico
Slovački premijer već je signalizirao svoju namjeru da poremeti summit u četvrtak, objavivši na X-u da nije zainteresiran za uvođenje novih paketa sankcija Rusiji, osim ako EU ne osmisli plan za pomoć slovačkom automobilskom sektoru, kojem prijeti slom.
Očekuje se da će čelnici na summitu napokon odobriti 19. paket sankcija, koji je najavljen prošlog mjeseca, no Fico je među čelnicima EU-a koji su izrazito prijateljski nastrojeni prema Kremlju, posjetio je Moskvu u prosincu prošle godine i ponovno u svibnju te je i prije iznosio prigovore na sankcije, iako bi na kraju uvijek odustao od svojih prijetnji da će blokirati svaki novi paket. Vjerojatno će to učiniti ponovno, procjenjuje Politico, možda nakon što iskamči neke ustupke za slovačku automobilsku industriju.
Mađarski premijer Viktor Orbán
Očekuje se da će ovaj glavni bundžija i remetitelj politika i akcija EU-a, kao i uvijek, izazvati pravu pomutnju. Orbán je na prethodnim summitima stajao na putu donošenja jednoglasnih odluka, posebno na temu usmjeravanja financijske i vojne pomoći Ukrajini, prisiljavajući ostalih 26 zemalja članica EU-a da objave zajedničku izjavu bez njegovog potpisa, a mogao bi to ponovno učiniti.
Što će se dogoditi sa zamrznutom ruskom imovinom? Merz ima plan težak 140 milijardi eura
Također se više puta izjasnio protiv plana oduzimanja ruske imovine, tvrdeći da bi to moglo naštetiti odnosima Budimpešte s Moskvom. Kao rezultat toga, EU radi na načinu da legalno zaobiđe njegov veto - što će, ako europski blok to uspije izvesti, sigurno razljutiti uvijek ratobornog mađarskog čelnika. Orbánov ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó zanijekao je da će Mađarska blokirati donošenje 19. paketa sankcija.
Neobično je to što se očekuje da će Orbán propustiti veći dio summita zbog nacionalnog praznika kojim se obilježava Mađarska revolucija iz 1956. godine. Stići će tek kasnije tijekom dana (iako će se njegova prisutnost sigurno osjećati i kada ne bude fizički bio tamo tijekom svih događanja), a u međuvremenu će ga na raspravama predstavljati Fico.
Belgijski premijer Bart de Wever
Kao svojevrsno iznenađenje ili barem neuobičajenu situaciju Politico spominje Belgiju, zemlju za koju navodi da je opsjednuta kompromisima, a sada bi mogla postati ta koja će se posebno isticati na Europskom vijeću. To, kako se navodi, sigurno nije uloga na koju su Belgijanci navikli, no tako je bilo prije nego što su za premijera izabrali desničarskog flamanskog nacionalista koji je usvojio politiku narušavanja statusa quo.
Pitanje koje njega tišti je nišno, ali utječe na Belgiju na jedinstven način. EU se ‘zagrijala‘ za ranije nezamislivu ideju o oduzimanju 140 milijardi eura ruske imovine kako bi financirala veliku novu rundu pomoći Ukrajini, dok je plan o kojem su se svi u prošlosti složili bio iskoristiti samo iznos kamata koji se gomilao na tu imovinu.
Prema de Weveru, problem je u tome što se većina te imovine nalazi u Belgiji, u briselskom financijskom depozitariju Euroclear. Belgijska vlada zabrinuta je da bi mogla snositi najveći teret pravnih i financijskih odmazdi Moskve ako EU otvori blagajnu s tim sredstvima.
Nakon višednevnih napetosti, Belgija je sugerirala da neće stajati na putu tom planu, ali želi neka pravna jamstva da će europski blok podijeliti rizike prije potpisivanja bilo kakvog prijedloga.
Drugi čelnici, uključujući Orbána, ali i luksemburškog premijera Luc Friedena i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, izrazili su sličnu zabrinutost zbog pravne složenosti plana.
Njemački kancelar Friedrich Merz
Friedrich Merz uoči sastanka Europskog vijeća ima jednu stvar posebno na umu - sudbinu njemačkog automobilskog sektora. Uoči posljednjeg summita europskih čelnika u Kopenhagenu, obećao je da će "ubaciti klipove u kotače" "zakonodavnog stroja" EU-a, a sada poziva Europsku komisiju da poništi svoju de facto zabranu motora s unutarnjim izgaranjem, supotpisavši pismo s Italijom ranije ovog mjeseca u kojem se poziva na radikalnu reviziju zakonodavstva.
Berlin podržavaju Slovačka, Češka i Poljska - koje sve imaju snažnu industriju dobavljača automobilske opreme - i Austrija. Francuska je također otvorena za odobrenje ustupaka proizvođačima automobila u pogledu cilja nulte emisije za 2035. godinu, ako u svoja vozila uključe određeni postotak europskih komponenti. S obzirom na to da EK predlaže reviziju zakonodavstva do kraja godine, pitanje je koliko ustupaka Merz može izvući.
Potpuno ukidanje 2035. godine kao roka ostaje politički teško pitanje, ali Merz se zalaže za prilagodbe - posebno "tehnološku neutralnost", dopuštanje ubacivanja alternativnih goriva u energetski miks i - u praksi - zadržavanje motora s unutarnjim izgaranjem na tržištu i nakon 2035. godine, kako zaključuje Politico.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....