MIRO CERAR ZA NOVU TV

Cerar otkrio što bi učinio da je RH napravila ono što su učinili slovenski arbitar i agentica, zbog čega Zagreb odbija prihvatiti arbitražnu presudu

 Leon Neal / Getty Images

Slovenski premijer Miro Cerar progovorio je u četvrtak o arbitraži i njezinim posljedicama nakon što se u srijedu susreo s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Intervju je dao za Novu TV.

Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije, podsjetimo, odlučio je 29. lipnja da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora. O odluci čitajte OVDJE.

U nastavku prenosimo transkript razgovora u obliku koji nam je ustupila Nova TV.

Nakon jučerašnjeg susreta i vi i premijer Plenković ostali ste pri svojim stavovima. Koji su sljedeći koraci?

- Važno je da sam se susreo s premijerom Plenkovićem i da samo razgovarali o ovoj temi. Naravno, i o ostalim temama, ali arbitraža mora ostati središnja tema. Važno je da smo time pokazali da je potrebno razgovarati o temeljnom pitanju. Za Sloveniju je ključno da imamo arbitražnu odluku koja je obvezujuća i treba je primijeniti. Naše je stajalište jasno. Potrebno ju je primijeniti u dogovoru s Hrvatskom, zajednički, jer je to najbolje za rješavanje i najmanjih pitanja na terenu, oko kojih treba postići dogovor. Arbitražna odluka je konačna i nije ju moguće promijeniti. Iako je hrvatsko stajalište posve oprečno, vjerujem da to nije pravo stajalište i da će na kraju odluka biti implementirana.

Kao što znate, Hrvatska neće na to pristati, izašla je iz arbitraže odlukom Hrvatskog sabora. Iskreno, kako biste se postavili kao premijer Slovenije da ste dobili nepobitne dokaze da je hrvatska strana radila nešto ispod stola s hrvatskim arbitrom, da su dokumenti rađeni u Ljubljani, a prezentirani su kao dokumenti Suda, da sada ne ponavljam sve. Što biste vi predložili Slovenskom parlamentu?

- Ako dođe do dvojbe je li poštovan pravni postupak, kao pravnik bih uvijek to pitanje postavio pred mjerodavnim sudom. O tom je slučaju Arbitražni sud odlučio lani u srpnju i donio je obvezujuću odluku. Donijelo ju je pet uglednih međunarodnih neovisnih sudaca i odlučili su da, štogod se događalo u postupku, nije kompromitiralo postupak u tolikoj mjeri da bi utjecalo na njegov nastavak. Odlučili su da nije bilo važnijeg kršenja postupka i da se on nastavlja te mora doći do konačne odluke.

Što biste vi kao predsjednik slovenske Vlade predložili vašem parlamentu da je bilo suprotno? Biste li i vi izašli iz arbitraže?

- Pričekao bih odluku Arbitražnog suda, kako smo čekali, i Slovenija i Hrvatska. Ako je Arbitražni sud odlučio, prema arbitražnom sporazumu, da sporni događaji nisu bitno utjecali na postupak, postupak se mora nastaviti i mora doći do konačne presude. Tu bih odluku poštovao. Tako je i u postupcima pred redovitim sudovima, u kojima stranke imaju svoje prigovore i pritužbe. Kada sud o tome odluči, to treba poštovati.

Vi ste smijenili vašeg aribtra, nakon toga ste ga promijenili. Promijenili ste arbitra, no je li to dovoljno? Je li Slovenski parlament trebao to pomnije istražiti, postaviti neka pitanja? U Hrvatskoj bi se digla velika prašina i sigurno bi Sabor tražio istražno povjerenstvo i nešto bi se događalo.

- Prvo moram naglasiti, da bude posve jasno, da su naš arbitar i agentica sami dali ostavke. U tom trenutku nismo imali nikakvih čvrstih dokaza, osim zvučnih zapisa koji su se pojavili na internetu, o tome što se zapravo dogodilo. No taj je slučaj detaljno istražio Sud koji je od Slovenije i Hrvatske zatražio sve potrebne podatke i lani u srpnju je o toj situaciji, događaju, Sud donio posve jasnu odluku.

Bez obzira na to što se dogodilo, nije došlo do bitnijeg kršenja postupka i pet neovisnih sudaca, od kojih nijedan nije iz Slovenije i Hrvatske, nego su to međunarodni pravni autoriteti, odlučili su da se postupak nastavlja i da je presuda obvezujuća. Nadam se da ćemo u skladu s vladavinom prava, koja je civilizacijska norma, pa tako i europske civilizacije, da će dvije članice EU-a, Hrvatska i Slovenija, tu odluku poštovati na način da je primijene.

Kako komentirate odluku o pomorskom režimu, budući da je to bio ključan slovenski zahtjev koji ovom arbitražom koju vi priznajete niste dobili? Osobito s obzirom na odluku vašeg parlamenta iz 2013., prema kojoj Slovenija neće prihvatiti nijedan arbitražni zaključak koji sadržava teritorijalni dodir s otvorenim morem?

- Dobro je da ste spomenuli parlament. Iznad slovenskog parlamenta, kao i iznad parlamenata svih demokratskih država, međunarodno je pravo na koje se države obvezuju. Tako za nas, za Vladu koju vodim, nije ključno pitanje jesmo li dobili teritorijalni izlaz na otvoreno more, nego je ključno pitanje je li Arbitražni sud odluku donio u skladu s arbitražnim sporazumom. I držimo da jest. Izravan dodir slovenskog teritorijalnog mora s otvorenim morem nije onakav kakvog su neki, ili svi mi, željeli, to su hrvatske teritorijalne vode, u kojima je u tom pojasu, na tom području, u zoni dodira, promijenjen režim uporabe. Dopuštena je slobodna plovidba plovilima koja idu iz Slovenije i u Sloveniju. Slovenija može ondje polagati cjevovode i kabele.

I drugim državama je to dopušteno.

- Tako je, omogućen je slobodan prolazak. To je područje Arbitražni sud proglasio područjem dodira između slovenskih teritorijalnih voda i otvorenog mora. Radi se o fizičkom dodiru, kako su rekli. Kako bi pravnici rekli, "sui generis", dodir posebne vrste ili prirode. To je u skladu s arbitražnim sporazumom. U tom dijelu odluke, kao i u ostalim dijelovima, vjerojatno nijedna strana, ni hrvatska ni slovenska, nije posve zadovoljna. No to je sudska odluka i moramo je kao takvu prihvatiti. Vjerujem da će i hrvatska i slovenska strana, iako obje strane nešto gube i nešto dobivaju, ipak poštovati ovu odluku. To je naše čvrsto stajalište, na kojem ću i ubuduće ustrajati.

Arbitražni sud je odlučio da svi imaju pravo plovidbe i preleta. Hoćete li mijenjati svoj Zakon o ekološkom pojasu i Pomorski zakon?

- U arbitražnom sporazumu koji obvezuje obje države piše da u roku od šest mjeseci od primitka odluke obje strane trebaju pripremiti sve za implementaciju, odnosno izvršenje tog sporazuma. Slovenska strana već je počela s tim pripremama. Mi ćemo postupno, ali promišljeno, izvršiti sve potrebne zakonske i podzakonske promjene, koje će s naše strane omogućiti implementaciju. Ondje gdje je potrebna suradnja obaju strana, recimo kod određene granice na kopnu, koja u najvećoj mjeri ne ide naseljima, nego siječe neku parcelu ili slično, bit će potrebno oformiti zajedničku komisiju koja će na terenu rješavati ta životna pitanja, ali i to mora biti u skladu s arbitražnom odlukom.

Sada kada govorite o životnim pitanjima i međunarodnim komisijama, ključno pitanje za nas je Savudrijska vala, odnosno Piranski zaljev, prije svega hrvatski ribari. Hoćete li dozvoliti da ribare na područjima na kojima su generacije njihovih predaka ribarile? Hoće li tu biti potrebna međudržavna komisija i hoće li se to pitanje riješiti u okviru SOPS-a, Zakona o ratifikaciji međudržavnog hrvatsko-slovenskog sporazuma o pograničnom prostoru?

- Mislim da je to pitanje već riješeno u okviru Sporazuma o pograničnoj suradnji. Treba poštovati činjenicu da granica na moru ide drugačije nego što smo to dosad zamišljali. No držim da to ne smije biti na štetu ni naših ni vaših ribara. Treba poštivati SOPS, taj dogovor, i treba poštovati činjenicu da će jurisdikcija Slovenije biti drugačija od hrvatske i obrnuto. I to će trebati poštovati.

Znači li to da ćete omogućiti ribarima ribarenje ondje gdje su to činili generacijama?

- Apsolutno treba poštovati prethodne međunarodne dogovore i nitko nam ne može zabraniti da Hrvatska i Slovenija te dogovore nadograde po pitanju režima ribarenja, itd. No najprije moramo implementirati odluku Arbitražnog suda, da poštujemo granicu, da poštujemo tu zonu dodira. Dalje je sve stvar sporazuma i mogućih novih dogovora.

Hoćete li ukloniti žicu na mjestima za koje je arbitražom utvrđeno da je hrvatski teritorij?

- Zasigurno na mjestima koja su hrvatski teritorij treba ukloniti tehnička sredstva zaštite. Mi ćemo ih zasigurno postupno uklanjati, u dogovoru s policijom i vojskom, koje će me izvještavati koliko tih tehničkih sredstava ukloniti i kada. Znamo da ilegalne migracije i dalje traju. Na područjima koja više nisu sporna, na kojima je granica određena, stvari treba urediti kako je to uobičajeno, Slovenija na svojoj, a Hrvatska na svojoj strani. Želja mi je kao predsjedniku Vlade da što prije nastupe uvjeti da možemo maknuti ta tehnička sredstva zaštite granice, da više ne bude ilegalnih migracija.

Jučer je gospodin Erjavec izjavio da je za slovensku stranu posve neprihvatljivo da se na slovenskoj strani nalaze neki otoci koji su hrvatski teritorij. Kako to komentirate? Jučer je također izjavio da na vašem mjestu nikada ne bi primio premijera Plenkovića. Misli li g. Erjavec doista tako ili je već u predizbornoj kampanji? Vi ne prihvaćate arbitražu, ako je za g. Erjavca neprihvatljivo da se neki otoci koji su hrvatski teritorij nalaze na slovenskoj strani?

- Gospodin Erjavec je obvezan poštivati arbitražni sporazum, kao ministar vanjskih poslova, i to se podrazumijeva. Tom je izjavom htio naglasiti da su u zoni razgraničenja neka životna pitanja, kuće, polja, iako je dio područja i nenaseljen. Zato i želim da mješovita hrvatsko-slovenska komisija nađe neki srednji put, ali to mora biti u skladu s arbitražnom odlukom i njezinim obvezujućim odredbama. Vjerojatno je u tom smislu gospodin Erjavec komentirao ta područja. Jučerašnji sam susret doživio kao susret dvaju predsjednika vlade. Onaj dan kada je objavljena presuda, telefonom sam se čuo s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske g. Plenkovićem. Pozvao sam ga da dođe u Ljubljanu, da dođe na razgovore o toj odluci. Prihvatio je taj poziv i jučer smo se susreli i razgovarali o toj temi, o arbitražnom sporazumu i presudi i kako dalje. Mislim da je to tog sastanka moralo doći. Moramo početi razgovarati o toj temi jer samo na taj način može doći do naše suradnje u implementaciji. To će na nekim dijelovima granice biti nužno.

Ako sam dobro shvatila, vi predlažete daljnje bilateralne razgovore, ali u okviru arbitražne odluke?

- Tako je. Stajalište Slovenije je takvo, kakvo proizlazi iz arbitražnog sporazuma. Obje države moraju pripremiti sve potrebno za implementaciju. Zato se moraju dogovarati, osobito na dijelovima granice gdje će biti teško primijeniti odluku bez međusobnog dogovora o tome kako odluku primijeniti u praksi. Postoje i dijelovi, kao što je granica na moru, koji su jasni i gdje nema potrebe za dogovorima, ali unatoč tomu moramo razgovarati o provedbi odluke. To je stav Slovenije, da moramo razgovarati o tome kako primijeniti arbitražnu odluku i u tome se razlikujemo od stajališta koje zastupa Vlada Republike Hrvatske.

Pitanje humanog preseljenja?

- Ovo je moj stav. Ako zbog novog razgraničenja koje moramo poštovati neki slovenski državljanin ostane na hrvatskoj strani i ako se tomu ne želi prilagoditi, nego se želi preseliti u Sloveniju, u tome mu moramo pomoći. Vjerujem da će isto biti primijenjeno i s hrvatske strane, ako se dogodi obrnuto. Ovdje se ne radi o nekom pozivu da se ljudi presele na drugu stranu granice. Dapače, treba ih saslušati i pomoći im. Naravno, ako je netko dosad živio u Sloveniji, a sada je na hrvatskoj strani, logično je da mu olakšamo, da normalno ide na slovensku stranu, da normalno školuje djecu u slovenskoj školi. I obrnuto, naravno. Za ostvarivanje tih prava predviđamo neke mjere, ali ne radi se o pozivu da se veće skupine presele. O tome nema govora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 11:19