NADZORNI SOFTVER

‘Bruxelles je odobrio instaliranje špijunskih uređaja na novinarska računala i telefone!‘

Korištenje softvera treba se odvijati samo iznimno, biti predviđeno nacionalnim pravom i usklađeno s postojećim pravom EU, rekli su iz Bruxellesa za JL

Charles Michel i Emmanuel Macron

 Pignatelli/euc/Zuma Press/Profimedia

"Vijeće EU u srijedu je dogovorilo stajalište o Europskom zakonu o slobodi medija (EMFA) čiji je cilj uspostava zajedničkog okvira medijskih usluga unutarnjeg tržišta EU te uvođenje mjera radi zaštite novinara i pružatelja medijskih usluga od političkog uplitanja", objavljeno je u srijedu. Riječ je o dokumentu koji mijenja zastarjeli zakon iniciran vijestima o pogoršanju stanja medija, vidljvom prije svega u Mađarskoj i Poljskoj.

Gotovo istodobno londonski The Times objavljuje tekst koji u naslovu navodi da je Bruxelles odobrio instaliranje špijunskih uređaja na novinarska računala i telefone. Pozivajući se na tekst koji je Politico.eu objavio u srijedu ujutro, bez uvida u dokument koji je dogovoren u srijedu poslijepodne pozivajući se na nacrt od 16. lipnja. (Politico do zaključenja ovog izdanja nije objavio novi tekst).

Politico je upozorio da Francuska inzistira da se u temeljni dokument uključi klauzula koja "štiti prerogative zemalja članica u pogledu sigurnosti i obrane te za uži imunitet novinarima". Povezujući to s procesom u gornjem domu francuske Narodne skupštine, Senatu, koji je 7. lipnja u prvom čitanju prihvatio promjene zakona o kaznenom postupku kojim se omogućava, prenosi Le Monde, "autorizacija daljinskog aktiviranja kamera ili mikrofona na računalima i drugim povezanim uređajima, poput telefona, bez znanja dotičnih pojedinaca". Kako bi se mjera poduzela, bit će potrebna odluka suca.

Pitali smo Vijeće EU da nam razjasni situaciju, i poručili su nam da Vijeće osigurava da je EMFA u skladu s postojećim zakonodavstvom EU, uzimajući u obzir "isključivu odgovornost država članica kad je riječ o nacionalnoj sigurnosti".

Dokument dogovoren u srijedu na četiri mjesta koristi sintagmu "intruzivan nadzorni softver" ("intrusive surveillance software") koji će se smjeti koristiti "samo ako su ispunjeni sljedeći kumulativni zahtjevi: postoji prevladavajući zahtjev javnog interesa; predviđeno je nacionalnim zakonodavstvom; u skladu je s člankom 52. stavkom 1. Povelje kako ga tumači Sud Europske unije (Svako ograničenje ostvarivanja prava i sloboda priznatih ovom Poveljom mora biti predviđeno zakonom i mora poštovati bit tih prava i sloboda); u skladu je s ostalim zakonodavstvom Unije", odgovorili su nam.

I dodala: "Korištenje navedenog softvera trebalo bi se odvijati samo iznimno, mora biti predviđeno nacionalnim pravom i usklađeno s postojećim pravom i sudskom praksom EU, i to samo kada druge predviđene mjere nisu primjerene i dostatne za dobivanje traženih informacija". EDRI (European Digital Rights), nevladina organizacija koja radi na povećanju digitalnih prava, 19. lipnja je poslala pismo Vijeću u kojem traži da se iz EMFA izbaci izuzeće kad je riječ o nacionalnoj sigurnosti. Dogovoreni dokument sadrži nacionalnu sigurnost.

Dokument dovoren u srijedu nije konačan i to je ključna točka na kojoj pada tekst londonskog Timesa. Riječ je o osnovi na kojoj "predsjedništvo Vijeća ima mandat započeti pregovore s Europskim parlamentom nakon što potonji utvrdi svoje stajalište o uredbi o EMFA. Zajednički cilj Komisije, Vijeća i Parlamenta je zaključiti pregovore o EMFA uredbi prije nadolazećih izbora za Europski parlament" (lipanj 2024. godine).

Špijunski softver bit će burna tema pregovora

Europski parlament je u srijedu objavio instruktivni dokument vezan uz European Media Freedom Act (EMFA), koji u uvodu navodi da je cilj uredbe "spriječiti političko upletanje u uredničke odluke i osigurati transparentnost vlasništva medija.

Predloženi zakon nastoji zaštititi novinare od prisile da otkriju svoje izvore i od upotrebe špijunskog softvera protiv njih." Može se, dakle, očekivati da će razlika u pojmovima "špijunski softver" i "intruzivan nadzorni softver" biti burna pregovaračka točka.

No, kako se čini, Parlament će imati razumijevanja za "intruzivni nadzor" jer se dokumentu navodi: "Prijedlog [Vijeća] sužava sve moguće iznimke na razinu nacionalne sigurnosti ili, u slučajevima istraga, na zatvoreni popis zločina, poput terorizma, zlostavljanja djece ili ubojstva. Takve iznimke trebale bi biti propisno opravdane od slučaja do slučaja, gdje nijedan drugi istražni alat ne bi bio prikladan."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 08:51