‘Trump ima mafijaške tehnike, jasno je što sada čeka Ukrajinu! A njegov sin se u Beogradu ponaša licemjerno... Dodik? Evo kako će reagirati Srbija‘

„Rusija bi mogla pristati na prekid vatre, možda uz neke uvjete. I Rusija ima ogromne ljudske i materijalne troškove, a procjena je da ni u sljedećih šest mjeseci neće puno napredovati, pogotovo ako Amerikanci ostanu na strani Ukrajine”, kaže u Briefingu politolog i diplomat prof. dr. sc. Ivan Grdešić, bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u koji je danas dekan Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju Sveučilišta Libertas. On smatra da bi primirje bilo dobrodošao predah i za Ruse i za Ukrajince, ali i za cijeli svijet da vidimo da nam diplomacija ipak treba.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na samom kraju teksta:

„Trajnije rješenje bi pretpostavljalo nadgledanje tog primirja i treću silu koja bi za to bila zadužena, kao što smo mi imali UNPROFOR. Te snage bi mogle imati pokriće UN-a i vjerujem da bi i Putin i Ukrajina pristali da se u to uključe i dvije ili tri snažnije europske vojne sile. Trump napreduje u svom obećanju iz kampanje da će uspostaviti mir, ali to je mafijaška tehnika – odrežu vam konju glavu i stave u krevet pa imate ponudu koju ne možete odbiti. Povlačenje vojne pomoći i zaustavljanje informacija Ukrajini je bila ta glava konja u krevetu”, ističe Grdešić. Dodaje da je Zelenski između čekića i nakovnja, pod dvostrukim pritiskom, s jedne strane Trumpa bez kojeg ne može nastaviti ratovati, a s druge strane svog naroda koji pati i postoji nezadovoljstvo zbog velikih stradanja.

„Kad je riječ o jamstvima Ukrajini, Amerika joj može obećati nastavak vojne pomoći i obavještajne suradnje. Sve oružje koje odlazi u Ukrajinu je plaćeno američkim privatnim kompanijama, taj novac ostaje u američkoj proizvodnji te je interes američke vojne industrije da se to nastavi. Članstvo Ukrajine u NATO-u u ovom trenutku ne dolazi u obzir”, napominje Grdešić.

„Paradoksalno je to da čovjek koji izaziva takve nepogode u svijetu i međunarodnim odnosima dobije Nobelovu nagradu za mir. Pitanje je hoće li Norvežani, zajedno sa svojim švedskim partnerima, na to pristati, ali to bi bio Trumpov san i nahranilo bi mu ego. Da bi ostvario taj cilj, on treba Zelenskog bez kojeg nema primirja”, kaže Grdešić, koji smatra da Ukrajini predstoji tzv. ciparski scenarij jer je ruska sila tolika da će potpuno sporedno biti pitanje pravednoga mira, poštivanja međunarodnoga prava i nemijenjanja granica.

„Rusi će zadržati prostor koji su osvojili. To može trajati dugo, no svijet je promjenjiv pa možda u jednom trenutku dođe do promjene u Kremlju ili u Ukrajini, do novih političkih garnitura koje će imati neke drugačije poglede. U politici ništa nije zauvijek. Nadajmo se da se barem ostvari prvi korak – da ljudi ne stradavaju i da se gradovi ne uništavaju”, poručuje Grdešić.

Prema njegovim riječima, trajno oduzimanje teritorija Ukrajini bilo bi kao da je u Domovinskom ratu bila priznata tzv. SAO Krajina. To bi, objašnjava on, bilo kršenje međunarodnog prava, što velike svjetske sile vjerojatno ne bi priznale, kao što nisu priznale ni rusku aneksiju Krima, ali Putina to nije ni briga.

„Ukrajinci su spasili svoju državu. U tri godine rata su uspjeli očuvati kakav takav demokratski poredak. Zelenski svojim ljudima može reći da su se obranili, ali da su sada na kraju snaga i da im treba predah i da bi taj prostor koji sada Rusi kontroliraju mogao doći pod neki međunarodni protektorat ili miješanu upravu. U tom prostoru nema ničega. Natopljen je krvlju i minama”, zaključuje Grdešić, koji smatra da je Putin invazijom na Ukrajinu oslabio NATO savez jer se pokazalo da jedna zemlja ne može ući u NATO jer je Putin protiv toga, što je i udarac suverenoj politici Ukrajine.

„NATO-u ne treba članica koja je u sukobu s Rusiju jer bi to izazvalo dramatične vojne posljedice aktiviranjem članka 5. Bili bismo ne u trećem nego u desetom svjetskom ratu. Ulazak Ukrajine u EU se neće dogoditi brzo. Mislim da će EU pričekati da vidi kako će Ukrajina konsolidirati svoj politički poredak i granice. U sljedećih deset godina EU i Ukrajina mogu imati poseban odnos koji će Ukrajini omogućiti gospodarsku pomoć i pristup fondovima, ali ne i pristup odlučivanju. Europske kompanije čekaju da uđu u obnovu Ukrajine jer će to biti veliki iznosi novih poslova”, govori Grdešić.

Ako Rusija odbije primirje, Trump, će dodaje on, nastaviti s pritiscima na nju prema kojoj on funkcionira, kao i prema Ukrajini ili Grenlandu: pritisak, pa malo mrkve ako popustiš.

„EU države ne trebaju strahovati od neposrednog ruskog napada, ali trebaju biti zabrinute da se to može dogoditi nekoj državi uz granicu s Rusijom. Ali, mislim i da su Rusi naučili lekciju da je možda lakše susjeda pokoriti na neki drugi način, a ne vojno”, kaže Grdešić, koji smatra da će zbog Trumpovog uvođenja carina u SAD-u porasti inflacija i nezaposlenost. No, pogodit će, dodaje, i europske izvoznike, posebno njemačke.

„Ne bi Donald Trump Junior došao u Beograd da nema tatu političara. Licemjerno je doći u neki grad graditi hotel, a tata ti je američki predsjednik. Vučić sigurno misli da bi Trump mogao biti blagonakloniji prema Srbiji po pitanju carina ili sankcija na energente, a nada se i da će Srbiji biti lakše jer će Trump surađivati s Putinom. Dodik jedno vrijeme može preživjeti u kućnom zatvoru u svojoj enklavi, ali mislim da će s vremenom u Republici Srpskoj sazrijeti ideja da je potrebno promijeniti vodstvo. Srbija zbog Dodika neće ući u sukob u BiH i on će biti sve više izoliran”, naglašava Grdešić.

Pogledajte cijelu emisiju: