SLOVENSKI ANALITIČAR I BIVŠI MINISTAR

Borut Šuklje: 'Sloveniju godinama ucjenjuju sindikati! Političari moraju rezati, a ne žele jer čuvaju pozicije'

Sada već višetjedni politički nemiri u Sloveniji - o kojima izvještavaju vodeći svjetski mediji - pokazatelj su krize u kojoj se nalazi donedavno jedna od najstabilnijih novih članica Europske Unije. Brojni su uzroci demonstracija koje su povremeno i nasilne, ali uglavnom se svode na otpor prema tamošnjim političkim elitama i, posebno, mjerama štednje i smanjivanju dosadašnjih socijalnih prava.

Borut Šuklje spada među vodeće slovenske analitičare i poznavatelje društvenih trendova. U 90-ima je bio direktor TV Slovenije, zatim ministar kulture, a poslije i unutarnjih poslova, da bi u razdoblju od 2001. do 2005. godine bio slovenski veleposlanik u Srbiji. Posljednjih godina vodi agenciju za strateška istraživanja i analizira događaje na području jugoistočne Europe.

Bolne promjene

Što se događa u državi za koju je dugo vrijedio slogan da se nalazi na sunčanoj strani Alpa?

- Prije svega, ovdašnji sindikati već duže vrijeme onemogućavaju bilo kakav oštriji reformski zahvat. Stalno se tvrdilo da još imamo dovoljno vremena i sve je nekako išlo do nedavnih događaja u Mariboru, gdje je revolt protiv gradonačelnika Franca Kanglera tek inicijalna kapisla. U pozadini nemira koji su izbili u Mariboru, Ljubljani, Jesenicama i drugim gradovima sve je veći socijalni pritisak na veliki dio stanovništva u Sloveniji.

Pritom se sve više čini da su političari uglavnom više posvećeni zadržavanju pozicija na kojima se nalaze, nego rješavanju krize i pada životnog standarda. Svijet u kojem živimo se promijenio i današnje države nisu jake zbog veličine svog teritorija nego na temelju, pojednostavljeno rečeno, snage pravne države.

Jedan od razloga slovenskog bunta je izgubljeno povjerenje u državne institucije, koje više ne pomažu u osiguravanju boljeg života ljudi.

A posljedica je osjećaj beznađa i obespravljenosti u velikim dijelovima stanovništva.

- Slovenija se već dvije godine nalazi u blokadi zbog referenduma i sindikalnih pritisaka. Ako postoji zajednička točka koja povezuje bivšu vladu Boruta Pahora i sadašnju pod vodstvom Janeza Janše, onda je to mišljenje kritičara da rezovi u državi nisu potrebni. Istovremeno, u današnjoj se Sloveniji ne nudi novi razvojni projekt; prije dvadeset godina to je bilo osamostaljenje, onda je uslijedio projekt članstva u Europskoj Uniji, a zatim i projekt stvaranja uspješne države koji je osmislio Janez Drnovšek.

Sada Slovenija treba novi projekt koji će dobiti potporu većine stanovništva i sadašnji događaji dio su tog procesa. Rekao bih da se stvari počinju pokretati jer je prije nekoliko dana u parlamentu izglasana strahovito važna reforma mirovinskog sustava, a ujedno je premijer Janez Janša izišao s pozivom svim važnim strankama da podrže rješavanje otvorenih socijalnih pitanja i pritom otvorio mogućnost stvaranja velike koalicije ili prijevremenih izbora. Mislim da je Slovenija napokon spremna na široki dogovor o tome kako riješiti probleme.

Jeste li očekivali ovakvu eskalaciju pobune?

- Nisam. Slovenci su dosta racionalan narod i teško je bilo predvidjeti ovako žestoke demonstracije. Očito su kulminirali socijalni problemi koji su osnova svega što se događa. U Sloveniji se dugo živjelo vrlo dobro, nekoliko godina i preko realnih mogućnosti, i razumljivo je da je smanjenjenje dosadašnjih prava prilično bolno.

U tom smislu smatram pozitivnim Janšin poziv da se postigne konsenzus oko načina izlaska iz krize. U protivnom, slijede izvanredni izbori.

Koliko bi mogla trajati kriza u Sloveniji?

- Sretna je okolnost da možemo precizirati vremenske rokove u kojima će se riješiti velik dio problema. Kada znate što će se događati u Njemačkoj i Europskoj Uniji, onda možete predvidjeti i budućnost Slovenije. Slovenska izvozna poduzeća dobro rade i postižu kvalitetne rezultate i sada sve ovisi o tome hoće li se na političkoj sceni postići konsenzus oko mjera o kojima smo govorili. Ako se postigne konsenzus, sadašnja bi se kriza relativno brzo mogla riješiti.

Strukturne reforme

U mnogim se analizama sve više govori o raširenoj korupciji u Sloveniji. Koliki je to problem?

- Ako čitate međunarodne izvještaje, vidjet ćete da se Sloveniju ne percipira kao državu u kojoj je korupcija prevelik problem. Slovenski su problemi kašnjenje u provedbi strukturnih reformi, posebno u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, a ne korupcija. Godinama ste, ako biste se razboljeli, mogli ići k najboljim liječnicima i uživati vrlo visoku razinu zdravstvene skrbi.

To više nije moguće jer je životni vijek sve dulji, a novca je sve manje i logično da više nije moguće očekivati od države da plaća cijeli paket usluga. Isto tako, u penziju se odlazilo sa 60 godina, što je bilo logično 1950., ali danas su šezdesetogodišnjaci u naponu snage, a mirovinski sustav ne može podnijeti toliko opterećenje. Moramo sami sebi priznati da je neophodno izdvajati veći doprinos za zdravstvo, kao i dulje raditi.

Koliko se vidi, demonstranti su posebno kritični prema bankama i političarima.

- Za razliku od 2006. ili 2007., danas banke u Sloveniji teško financiraju bilo kakav razvojni projekt. Drugi je problem u tome što su državnim novcem spašavane dvije najveće slovenske banke, a to nailazi na kitike.

Hoće li pobjeda Boruta Pahora na predsjedničkim izborima donijeti promjene u slovenskoj politici?

- Vjerojatno hoće, i to prvenstveno u jačanju dijaloga u traženju rješenja za izlaz iz krize. U krajnjoj liniji, bio je to i moto Pahorove kampanje i biračko ga je tijelo zato i nagradilo. Koliko ga poznajem, vjerujem da misli ozbiljno, a zahvaljujući iskustvu koje je stekao kao predsjednik vlade, sigurno raspolaže i znanjem kako postići što želi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 23:32