AGRESIJA NA BALTIKU

Bomba iz Moskve, Finska i Litva na nogama, u Stockholmu tvrde bez tračka sumnje: ‘Bacio je oba oka i na Gotland!‘

Rusko ministarstvo obrane predlaže da se 40 godina star dekret sovjetskog Vijeća ministara proglasi - nevažećim

Vježbe NATO-a na Baltiku

 Jonathan Nackstrand/afp/profimedia/Jonathan Nackstrand/afp/profimedia

Nije dugo trebalo čekati na prve reakcije nakon što je ruski neovisni medij The Moscow Times u utorak, kako je pisao Jutarnji list, objavio da u nacrtu uredbe vlade Rusije stoji da su ruske vlasti jednostrano odlučile promijeniti morske granice s Litvom i Finskom u Baltičkom moru. na ovu su informaciju promptno reagirali i Vilnius i Helsinki.

Ministarstvo vanjskih poslova Litve, kako javlja litavska nacionalna radio-televizija LRT, taj potez naziva provokacijom.

U dokumentu koji je izradilo rusko ministarstvo obrane navodi se da Rusija dio akvatorija u istočnom dijelu Finskog zaljeva i područje u blizini gradova Baltijsk i Zelenogradsk u Kalinjingradskoj oblasti namjerava proglasiti svojim unutarnjim vodama.

Moskva je odlučila promijeniti geografske koordinate točaka koje definiraju polazne linije od kojih se mjeri širina ruskog teritorijalnog mora i susjedne zone duž obale i otoka. Prema aneksu vladine rezolucije, Rusija namjerava revidirati područja duž Kuršske prevlake, rta Taran i Baltičke prevlake na granici s Litvom.

image

Vojne vježbe NATO-a u Baltičkom moru/Ilustracija

Jonathan Nackstrand/afp/profimedia/Jonathan Nackstrand/afp/profimedia

Rusko ministarstvo obrane predlaže da se 40 godina star dekret sovjetskog Vijeća ministara koji regulira granice u Baltičkom moru proglasi djelomično "nevažećim", a dokument o reviziji granica predstavljen je gotovo u isto vrijeme kad je Rusija započela vježbe uporabe taktičkog nuklearnog oružja u ponedjeljak.

Iz ministarstva vanjskih poslova Litve poručuju da se akcije Rusije smatraju namjernom, ciljanom i eskalirajućom provokacijom s ciljem zastrašivanja susjednih zemalja i njihovog stanovništva. "Ovo je još jedan dokaz da je ruska agresivna i revizionistička politika prijetnja sigurnosti susjednih zemalja i Europe u cjelini", stoji u priopćenju objavljenom u srijedu ujutro.

Kako su naveli u ministarstvu, ruski diplomatski predstavnik bit će pozvan u srijedu tijekom dana kako bi pružio detaljnije objašnjenje za ovaj potez Kremlja, a odgovor Litve će, kako je rečeno, biti usklađen s partnerima.

‘Očigledna eskalacija‘

"Još jedna ruska hibridna operacija je u tijeku, ovaj put pokušavajući proširiti strah, neizvjesnost i sumnju o njihovim namjerama u Baltičkom moru", rekao je u srijedu litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis. "Ovo je očigledna eskalacija protiv NATO-a i Europske unije i na to se mora odgovoriti primjereno čvrstim odgovorom", dodao je.

Odmah u srijedu ujutro komentarom se oglasilo i finsko ministarstvo vanjskih poslova. Podsjetili su kako Konvencija UN-a o pravu mora sadrži odredbe o definiranju morskih zona obalnih država, uključujući njihovu reviziju te da pretpostavljaju kako će se Rusija, kao jedna od strana Konvencije, ponašati u skladu s tim. "Treba imati na umu da je izazivanje konfuzije također hibridni utjecaj. Finska se neće dati zbuniti", objavila je finska šefica diplomacije Elina Valtonen na društvenoj mreži X.

image

Vojne vježbe NATO-a u Baltičkom moru/Ilustracija

Us Navy Photo/alamy/alamy/profimedia/Us Navy Photo/alamy/alamy/profimedia

Također je rekla da finske vlasti "razmatraju detalje", a ubrzo je sve komentirao i finski predsjednik Alexander Stubb, rekavši da finske vlasti istražuju informacije u ruskim medijima o definiciji morskih zona u Finskom zaljevu. "Vlada pomno prati situaciju. Rusija nije bila u kontaktu s Finskom po tom pitanju. Finska djeluje kao i uvijek - smireno i na temelju činjenica", poručio je.

Finski premijer Petteri Orpo rekao je da nije bilo "kontakta" po tom pitanju i da je njegov tim doznao za potez iz ruskih medija. "Finska djeluje kao i uvijek - smireno i natemelju činjenica", stoji u priopćenju.

Šef finskog parlamentarnog odbora za vanjske poslove Kimmo Kiljunen rekao je da Rusija nije obavijestila o planovima za promjenu svojih morskih granica na Baltiku. Dan ranije rusko Ministarstvo obrane predložilo je ažuriranje koordinata ruske granice u regiji. "Iznenađujuće je da se ovo događa na temelju obavijesti. Obično se o takvim stvarima razgovara i dogovara. Sada smo se našli u pomalo neočekivanoj poziciji", rekao je Kimmo Kiljunen, kako prenosi ruski Kommersant.

Kiljunen je dodao da finske vlasti moraju objasniti u čemu je točno problem. Prema njegovim riječima, razlog za reviziju državnih granica mogle bi biti promjene prirodnih uvjeta, koje utječu na granice gospodarskih regija.

Nova ‘siva zona‘

Reagirala je i Latvija. Ministrica vanjskih poslova Baiba Braže izjavila je da je u kontaktu s Finskom, Litvom i drugim nordijskim i baltičkim zemljama kako bi se "razjasnila situacija".

Rusko ministarstvo obrane navelo je u obrazloženju promjene da je ranije sovjetsko mjerenje granice iz 1985. koristilo pomorske karte iz sredine 20. stoljeća i stoga nije u potpunosti odgovaralo modernijim kartografskim koordinatama. "Bit će promjena kod prelaska državne granice Ruske Federacije na moru", navodi se u sažetku nacrta dekreta. Ako bude odobrena, uredba bi stupila na snagu u siječnju 2025. godine, prenosi Reuters.

Iz nacrta dekreta nije jasno kako će se granica točno prilagoditi i kakve su konzultacije, ako ih je uopće bilo, održane s drugim državama na području Baltičkog mora.

Većina novina u Finskoj na naslovnici je objavila vijest da Rusija namjerava jednostrano proširiti svoju pomorsku granicu u vodama blizu Finske i Litve. Helsingin Sanomat ukazao je na izvješća brojnih ruskih medija u utorak koji su objavili nacrt vladine uredbe ruskog ministarstva obrane kojom se proširuju ruske teritorijalne vode u istočnom Baltiku i u područjima između ruske enklave Kalinjingrada i Litve. Također je naglašeno da bi dekret mogao stupiti na snagu u siječnju 2025.

Ryhor Nizhnikau, viši znanstveni suradnik u programu EU-a za susjedstvo i Rusiju na Finskom institutu za međunarodne odnose, rekao je za Helsingin Sanomat da bi, ako doista bude proveden, taj potez doveo do kreiranja nove ‘sive zone‘ na rusko-zapadnoj granici, koju bi Rusija potencijalno mogla vojno iskoristiti radi raznih provokacija i ometanja, kako prenosi finska javna radio-televizija Yle.

Ruski mediji ublažuju napetost, Kremlj: ‘Nema tu ništa političko‘

Prema navodima lista, rusko ministarstvo obrane tvrdi kako vjeruje da trenutne pomorske karte iz 1985. nisu u potpunosti točne i ne odražavaju "trenutačnu geografsku situaciju", a kao posljedica, morske zone koje je Sovjetski Savez usvojio prije nekih 40 godina treba jednim dijelom "poništiti".

image

Vojne vježbe NATO-a u Baltičkom moru/Ilustracija

Vesa Moilanen/Lehtikuva/Profimedia/Vesa Moilanen/lehtikuva/profimedia

List napominje da jednostrana revizija morskih zona nije stvar obavijesti sa stajališta međunarodnog prava i Ujedinjenih naroda. "Treba se prisjetiti da je 2015. Rusija zatražila vlasništvo nad Sjevernim polom i okolnim područjima", istaknuo je Arkady Moshes s Finskog instituta za međunarodne poslove.

Tada je Rusija UN-u podnijela zahtjev za suverenitet nad 1,2 milijuna četvornih kilometara teritorija oko Sjevernog pola. "zahtjev nije priznat i u praksi je cijela stvar zaboravljena", podsjetio je Moshes.

Pokušavajući ublažiti napetost, barem kako se čini, ruske državne novinske agencije TASS, Interfax i RIA objavile su identične članke u srijedu ujutro pozivajući se na neimenovani vojno-diplomatski izvor koji niječe rusku namjeru da promijeni granicu. "Nije bilo i nema plana za reviziju širine teritorijalnih voda, ekonomske zone, kontinentalnog pojasa s kopna ili linija ruske granice na Baltiku", rekao je izvor, kako prenosi Politico.

Obraćajući se novinarima u srijedu, glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov zanijekao je da je prijedlog povezan s ruskim sukobom sa Zapadom. "Ne, ovdje nema ničeg političkog, iako se politička situacija promijenila od tada (od vremena kada je prvi put uspostavljena granica)", prenio je njegove riječi TASS. "Pogledajte eskalaciju napetosti, razinu konfrontacije, posebno u baltičkoj regiji. Naravno, to zahtijeva od naših relevantnih agencija da poduzmu potrebne korake kako bi osigurale našu sigurnost".

‘Putin bacio oba oka na Gotland‘

Zanimljivo je da je paralelno s ovim informacijama u srijedu objavljen intervju vrhovnog zapovjednika švedskih oružanih snaga Micaela Bydena za njemačku medijsku mrežu RND, u kojem je govorio o ruskim namjerama na Baltičkom moru. On je ocijenio da ruski predsjednik Vladimir Putin možda teži dominaciji nad Baltičkim morem te da je ‘bacio oko‘ na švedski otok Gotland.

"Uvjeren sam da Putin s čak oba oka gleda na Gotland. Putinov cilj je steći kontrolu nad Baltičkim morem", rekao je Byden, ustvrdivši da "tko kontrolira Gotland, kontrolira cijelo Baltičko more", kako je prenio Kyiv Independent.

Gotland je najveći švedski otok, koji se nalazi se oko 330 kilometara sjeverno od ruske eksklave Kalinjingrad, sjedišta ruske Baltičke flote, te je strateški važan za obranu te regije. Kada bi Rusija preuzela kontrolu nad tim otokom, mogla bi zaprijetiti zemljama NATO-a s mora, kaže Byden.

image

Vojne vježbe NATO-a u Baltičkom moru/Ilustracija

Abaca/abaca Press/profimedia/Abaca/abaca Press/profimedia

"To bi značilo kraj mira i stabilnosti u nordijskoj i baltičkoj regiji", rekao je zapovjednik švedske vojske. Baltičko more, komentirao je, ne bi trebalo postati Putinovo igralište na kojem može zastrašivati članice NATO-a.

Od početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu u veljači 2022. godine, Švedska je ojačala obranu na Gotlandu stalnim raspoređivanjem snaga i dodatnim snagama koje se mogu privremeno rasporediti ukoliko dođe do eskalacije razine rizika.

Švedska se službeno pridružila NATO-u u ožujku, gotovo dvije godine nakon što je podnijela zahtjev za članstvo u zapadnom vojnom savezu, dok je Finska postača članica saveza u travnju prošle godine. Time su obje zemlje odbacile svoju doktrinu vojne neutralnosti kao izravan odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

‘Jezero NATO-a‘ od iznimne važnosti za Rusiju

Neki su analitičari, nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, prozvali Baltičko more ‘jezerom NATO-a‘, a Bloomberg je nedavno pisao kako karte pokazuju da je to u velikoj mjeri, iako ne u potpunosti, točno - tek nekoliko djelića obale Baltičkog mora trenutačno pripada Rusiji. Ostatak obalnog primorja je pod kontrolom članica NATO-a - Švedske, Finske, Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Njemačke i Danske.

Moskva kontrolira dio obale između Litve i Poljske zbog enklave Kalinjingrad te krajnji istočni kut Baltičkog mora s prilazima Sankt Peterburgu.

Ranije je Bloomberg prenio izvješće obavještajnih službi Litve, prema kojem se ruska vojska priprema za dugotrajne napetosti i sukobe s državama članicama NATO-a u regiji Baltičkog mora, dok Kremlj istovremeno širi svoje vojne sposobnosti prema zapadu. Ruske oružane snage, kako je navedeno u zajedničkom izvješću vojske i obavještajnih agencija, sve više koriste zračne, pomorske i nuklearne kapacitete za projiciranje ruskog potencijala na Baltik, navodi se. Radi se, kako su rekli, o velikom prestrojavanju ruskih oružanih snaga u zapadnim regijama.

No, istaknuli su da će izgradnja potrebne infrastrukture i opremanje jedinica ljudstvom i naoružanjem trajati "najmanje nekoliko godina".

Baltičko more nije samo geostrateški i vojno bitan teritorij za Kremlj. Devedeset posto ruskog izvoza nafte, podsjeća Bloomberg, prolazi upravo kroz Baltičko te Crno more, u kojem Rusi, pak, imaju dosta problema zbog ukrajinskih napada na Crnomorsku flotu. Kao odgovor na zapadne sankcije, većina ruske nafte se sada isporučuje ‘flotom u sjeni‘, starim, nekvalitetnim tankerima s lošim ili nikakvim osiguranjem, dok Zapad traži način da tome stane na kraj, između ostaloga i zbog visoke razine mogućnosti ekološke katastrofe.

U ovome trenutku Velika Britanija i Finska raspravljaju o planovima da se trećim stranama uputi zahtjev da učine više kako bi blokirale rusku flotu tih tankera koja djeluje u Baltiku i La Mancheu/Engleskom kanalu, kako je rekla finska ministrica Elina Valtonen, a prenio britanski The Guardian.

Vode oko Finske djeluju kao ključna točka zagušenja s oko 100 naftnih tankera s nejasnom vlasničkom strukturom koje je kupila Rusija i koji mjesečno preko Baltika prevoze 90 milijuna tona nafte. Valtonen je rekla je da EU razmatra daljnji paket sankcija, ali je dodala da "ono što je vrlo važno jest da G7 također bude aktivan u ovome jer je očito da je ono što flota u sjeni čini, zaobilaženje (mjere) gornje granice cijene nafte".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 22:44