VISOKA NAPETOST

Bliži li se trenutak koji bi mogao odlučiti rat: ‘Kinezima nije svejedno, dobro znaju što ih čeka‘

‘Još uvijek nemamo dokaza da se Rusiji direktno šalje vojna pomoć, ali i dalje imamo informaciju da kineski diplomati još uvijek ne odbacuju taj korak‘
 Natalia Kolesnikova/Afp

Nakon što su američki obavještajci prošloga tjedna upozorili svijet da Kina sve ozbiljnije razmatra slanje vojne pomoći Rusiji, čime bi došlo do nove eskalacije krvavog sukoba u Ukrajini, oči cijelog Zapada već danima ostaju uprte u Peking, a saveznici ni ne pokušavaju sakriti da pažljivo nadziru svaku pošiljku koja se Moskvi šalje iz kineske prijestolnice.

- Još uvijek nemamo dokaza da se Rusiji direktno šalje vojna pomoć, ali i dalje imamo informaciju da kineski diplomati još uvijek ne odbacuju taj korak - izjavio je američki general Pat Ryder, naglasivši da bi takav scenarij zasigurno poslužio kao vjetar u leđa Moskvi za nove krvave pohode po okupiranim predjelima Ukrajine.

Podsjetimo, informacija o planu naoružavanja Rusije u javnost je "procurila" nakon što su američki dužnosnici snizili razinu sigurnosti za sve podatke obavještajnih službi koje se odnose na prodaju oružja zaraćenim stranama u Ukrajini, čime se naglo proširio bazen ljudi s pristupom podacima koji su do prije samo nekoliko mjeseci bili smatrani strogo povjerljivima. Riječ je o značajnoj promjeni politike Bidenove administracije u dijeljenju informacija osjetljive prirode, koja za glavni cilj ima sabotirati napredovanja ruske vojske u Ukrajini.

Kineske pošiljke

- Već mjesecima pratimo sve kineske pošiljke Rusiji, a u tom smo kontekstu locirali i nekolicinu paketa koji su Kremlju pristizali s adresa kineskih kompanija u vlasništvu države - priznao je američki državni tajnik Antony Blinken u razgovoru za Atlantic, ne želeći specificirati prirodu presretanih pošiljki mimo šture informacije da se u većini slučajeva radilo o višenamjenskim predmetima za široku upotrebu.

Washington je u nekoliko navrata upozorio Peking da odustane od ideje slanja vojne pomoći Rusiji; na marginama Minhenske sigurnosne konferencije prošloga tjedna, Blinken je svom kineskom kolegi Wangu Yiju poručio da bi takav potez ozbiljno narušio diplomatske donose njihovih zemalja te ne bi prošao bez "oštrog odgovora Zapada". Istu su poruku Pekingu tijekom proteklih dana poslali i drugi europski državnici, ali i čelnici NATO-a te EU.

"Mirna duša"

Za razliku od Irana i Sjeverne Koreje, koji su do sada vojno potpomagali Rusiju i "mirne duše" nailazili na široku osudu ukrajinskih saveznika, Kina je zemlja koja uvelike ovisi o zapadnom tržištu, zbog čega osjetno više drži do svoje međunarodne reputacije te je labilnija na sankcije kojima bi podlegla u slučaju da se odluči na prodaju oružja Kremlju.

Da je toga svjesna u prilog govori i činjenica da je ovoga vikenda u javnost izašla s prijedlogom mirovnog sporazuma u 12 točaka, ponudivši sebe kao medijatora između Kijeva i Moskve. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uz veliku je dozu opreza pozdravio angažman Pekinga, naglasivši kako bi se i sam prvom prilikom volio sastati s kolegom Xi Jinpingom da podrobnije razgovaraju o prijedlogu mirovnog sporazuma.

- Koliko mi je poznato, Kina poštuje povijesni integritet - poručio je Zelenski, uz napomenu kako nekolicinu od dotičnih 12 točaka smatra prihvatljivima te ih je spreman ozbiljno razmotriti pod uvjetom da se zadovolji njegov glavni uvjet za poštivanje mirovnog sporazuma - povlačenje ruskih postrojbi s teritorija Ukrajine.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov svaku inicijativu kojoj je cilj okončati rat smatra hvalevrijednom te s "velikim zanimanjem proučava prijedloge koje su im dostavili kineski kolege".

- Razumljivo, detalji prijedloga trebali bi biti pomnije analizirani, osobito uzevši u obzir oprečne interese sukobljenih strana, a to sve podrazumijeva dugotrajniji proces - odgovorio je Peskov, čime je između redaka dao naslutiti kako Moskva namjerava nastaviti svoju "specijalnu operaciju" unatoč mirovnim naporima.

Profitira samo Rusija

- Ništa u tom prijedlogu ne da naslutiti da bi itko osim Rusije profitirao u slučaju njegove implementacije - izjavio je američki predsjednik Joe Biden ovoga vikenda, a sličnu je poruku poslala i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, optuživši Kinu da je "prijedlozima koje je ponudila u 12 točaka neslužbeno zauzela stranu u sukobu".

Za istu je stvar, naime, Vladimir Putin ovoga vikenda optužio i zemlje NATO-a. - Slanjem oružja vrijednog nekoliko desetaka milijardi dolara NATO se i sam neslužbeno uključio u rat - poručio je ruski predsjednik tijekom prošlotjedne obljetnice "specijalne vojne operacije", istaknuvši kako nuklearni arsenal zapadnih država smatra izravnom prijetnjom opstanku Rusije jer je glavni cilj NATO-a "likvidirati svaki spomen na Sovjetski Savez".

Vrijedi napomenuti kako je posljednja pošiljka pomoći Ukrajini ovoga vikenda pristigla iz Rijada. Saudijska Arabija Kijevu je obećala paket financijske pomoći "težak" 400 milijuna dolara, od čega će čak 300 milijuna Ukrajini biti dostavljeno u obliku nafte i naftnih derivata, dok će preostalih 100 pristići u obliku humanitarne pomoći.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 05:01