Muhamad Buhari definitivno nije čovjek koji lako odustaje. Naime, upravo je on - nakon što je prije 30-ak godina vojnim pučem došao pa “otišao” s vlasti te se nakon toga čak tri puta bezuspješno preko glasačke kutije pokušao dokopati predsjedničke funkcije - pobijedio na nedavnim, odgađanim pa ipak na kraju održanim, izborima u Nigeriji.
Taj 72-godišnji umirovljeni general, koji sam sebe naziva “preobraćenim demokratom”, smlavio je 28. ožujka predsjednika Goodlucka Jonathana obećavajući da će uništiti militante Boko Harama i istrijebiti korupciju u zemlji. Većina mu je povjerovala. No mnogi, iako hvale prvi “demokratski” prijenos vlasti u Nigeriji od stjecanja njene neovisnosti 1960., odnosno prvi slučaj da je neki oporbenjak pobijedio aktualnog predsjednika, s oprezom gledaju na njegov veliki povratak.
Već je bio na vlasti u Nigeriji, i to kratko, 20-ak mjeseci, ali to razdoblje mnogima nije dobro “sjelo”. No, sada su neka druga vremena i izazovi, a Buhari, poznat po čvrstoj volji, Nigerijcima se činio pravom osobom za posao.
- Naša se nacija suočava s mnogo izazova: nesigurnošću, korupcijom, ekonomskim srozavanjem. Obećavam da ću dati najbolje od sebe u borbi s tim problemima i vladu koja će slušati, ali i prigrliti sve, koja neće biti pristrana prema bilo kome - zakleo se Buhari, musliman iz Daure u nigerijskoj državi Katsini.
Ustaljeni folklor
Rodio se 17. prosinca 1942. u velikoj obitelji, kao 23. dijete. Teret podizanja brojnog potomstva podnijela je majka. Njegov otac je umro kad je Buhariju bilo tri ili četiri godine.
Nigerijskoj se vojsci pridružio 1961., nakon čega se probijao kroz vojnu hijerarhiju, usporedno odlazeći na vojnu obuku u Britaniju, Indiju i SAD. Naposljetku je nagrađen i članstvom u Vrhovnom vojnom vijeću, a preko te pozicije počet će sudjelovati u tadašnjem ustaljenom folkloru - vojnim pučevima. U srpnju 1966. sudjelovao je u puču predvođenom Murtalom Muhamedom, u kojem je svrgnut i ubijen jedan od prvih samonametnutih vojnih vođa Nigerije, Aguiyi Ironsi. Nakon što je Muhamed došao na vlast, Buharija je imenovao guvernerom “sjeveroistočne države”.
Nestali milijuni
Deset godina kasnije, u ožujku 1976., tadašnji predsjednik Obasanjo postavio ga je za federalnog povjerenika, odnosno ministra nafte i prirodnih resursa. Istodobno je postao i predsjednik tada osnovanog Nigerian National Petroleum Corporationa (NNPC), a tijekom njegova mandata netragom će nestati milijuni dolara prihoda od nafte. Optuživali su ga da je zamračio taj novac, ali ni tijekom istrage nisu mu uspjeli ništa dokazati. Taj su problem zaboravili kad se istaknuo u borbi protiv čadskih vojnika, koji su napali nigerijsku državu Borno 1983., i protjerao ih iz zemlje.
No, iste te godine bit će jedan od vođa puča 31. prosinca, kojim je svrgnuta demokratski izabrana vlada predsjednika Shehua Shagarija, čime će završiti takozvana “druga nigerijska republika”, odnosno kratko razdoblje višestranačke demokracije koje je počelo 1979. Buhari je imao opravdanje za učinjeno. Tadašnju civilnu vlast, koje se riješio, nazvao je “beznadno korumpiranom”. “Loša demokracija je gora od toga da nema demokracije”, govorili su pobornici promjene vlasti. Kao vojni vladar, Buhari je na čelu Nigerije bio do 27. kolovoza 1985. godine. Njegovo bivanje na tronu i dandanas prate brojne kontroverze.
Mnogi su ga hvalili zbog “poštenja i nekorumpiranosti”, zbog čega i danas, pogotovo na siromašnom sjeveru, ima reputaciju narodnog junaka, no drugi mu zamjeraju opresiju i kršenje ljudskih prava. Dugo je branio svoje postupke.
- Sve je na ljudima. Ako izaberu ispravno vodstvo, neće biti nikakve potrebe za vojnim režimom. Vojska je došla kada je to bilo apsolutno nužno i kada su oni izabrani iznevjerili zemlju - govorio je 2005. godine. No, kasnije je - kao što će biti slučaj i s nekim drugim pitanjima - promijenio ploču. Ustvrdio je da preuzima odgovornost za sve što se dogodilo tijekom njegove vladavine i dodao da “ne može promijeniti prošlost”. Njegov kratki boravak na vlasti ostaje zapamćen po nizu reformi i čudnovatih zakona koji će, pogotovo što se tiče ekonomije, donijeti više zla nego dobra.
Dekret broj 4
Imao je ideju ponovne izgradnje društvenog sustava, ali i reformiranja ekonomije. Prekinuo je sve veze s Međunarodnim monetarnim fondom, da bi uveo žešće mjere od onih koje je MMF uopće i tražio, a naveliko se pričalo i o skandalu 53 kovčega. Toliko je njih, napunjenih sa 700 milijuna dolara, prokrijumčareno unatoč zabranama, no Buhari tvrdi da o tome nije ništa znao.
Zabranio je i štrajkove i demonstracije, a tajnoj službi je dao neograničenu moć. Obračuni s neistomišljenicima nisu bili rijetkost. Jedan od njih, glazbenik Fela Kuti, uhićen je na aerodromu 1984. kad je išao na američku turneju. Optužili su ga za izvoz strane valute i osudili na pet godina zatvora. Odslužio je “samo” 18 mjeseci jer je pušten čim je Buhari doživio istu sudbinu kao i njegov prethodnik - vojni puč.
Tijekom vladavine uveo je i jedan od najrestriktivnijih zakona u Nigeriji svih vremena - zloglasni Dekret broj 4: “zaštitu protiv lažnih optužbi”. Taj je zakon predviđao kazne “za bilo koga tko u bilo kojoj formi ismije vojnu vladavinu ili o njoj kaže, napiše... lažnu tvrdnju”. Ništa blaži nije bio ni Dekret broj 20 - smrt strijeljanjem za uživatelje droge.
Diplomatska prtljaga
Buhari, po kojemu su čak u Nigeru prozvali jednu od gladi (nakon što je dao zatvoriti nigerijske granice, da bi ih poslije otvorili kako bi protjerali 700 tisuća ilegalnih radnika i migranata), vodio je žestok rat i s “nedisciplinom”. U ožujku 1984. uveo je niz mjera kojima je želio popraviti “nedostatak morala i građanske odgovornosti”. Pod strogom kontrolom vojnika Nigerijci su odjednom trebali formirati uredne redove dok su čekali na autobus, a svi javni službenici koji su zakasnili na posao bili su izloženi javnom ismijavanju - prisiljavalo ih se da skaču takozvane žabice, odnosno iz čučnja. Sitni zločini predviđali su drakonske kazne.
Svaki student koji je bio uhvaćen kako vara na ispitu mogao je dobiti i do 21 godinu zatvora. Za palež ili, pak, krivotvorenje predviđala se smrtna kazna.
Njegovi mjeseci na tronu bili su obilježeni i aferom Umaru Dikko, nazvanom po bivšem ministru prijevoza u Shagarijevoj vladi. On je nakon puča pobjegao iz zemlje, optužen za utaju milijardu dolara. Nigerijske obavještajne službe su ga, u suradnji s Mossadom, locirale u Londonu, drogirale, otele, ubacile u plastičnu vreću i spakirale u sanduk na kojem je stajao natpis “diplomatski teret”. Cilj je bio vratiti ga u praznom Boeingu 707 Nigerian Airwaysa kući kako bi mu se sudilo, no britanski dužnosnici na aerodromu spriječili su im taj plan.
Bio je to “vrhunac” njegovih napora da iskorijeni korupciju. Naime, pod njegovom je vladavinom čak 500 dužnosnika, službenika i poslovnih ljudi uhićeno zbog tog djela. Čak je odlučio, što je bila samo jedna od mjera borbe s korupcijom, promijeniti i boju novčanica. Istodobno je ekonomija propadala. Nezadovoljstvo se gomilalo, a on nije smatrao shodnim ubrzati prelazak ka civilnoj vlasti.
No, 1985. Buhari će pasti u vojnom puču koji je vodio Ibrahim Babangida potpomognut drugim članovima Vrhovnog vojnog vijeća. Buhari je strpan u pritvor u kojemu je ostao sve do 1988. godine.
I ponovno će se vratiti. Kandidirat će se za predsjednika, neuspješno, 2003., 2007. i 2011. Na prvim izborima uspjeha će ga stajati njegovo zalaganje za uvođenje šerijata (što kršćanski jug nije dobro prihvatio.)
Promjena mišljenja
Posljednji poraz on sam je veoma teško primio, govoreći da se radi o prijevari, a i sami su izbori bili praćeni nasiljem (koje je on potpomogao komentarima na religijskoj osnovi). - Ako se ono što se dogodilo 2011. ponovi 2015., milošću Božjom, i babuni i psi bit će u krvi - prijetio se Buhari. No, ove je godine ipak pobijedio, igrajući na kartu Boko Harama, islamističkih ekstremista prema kojima je zauzeo čvrst stav i odbijao pregovore, iako su ga oni uvrstili na popis osoba s kojima žele razgovarati. Vjerojatno jer je svojedobno bio poznat kao zagovaratelj šerijatskog prava. - Nastavit ću podupirati šerijatski pokret u Nigeriji - govorio je 2001., a sada se predomislio. - Cijeli sam život izražavao uvjerenje da se svi Nigerijci mole kome se žele moliti - ustvrdio je Buhari, otac desetero djece. Da skupi političke poene, i na taj se način odvoji od ekstremizma Boko Harama, vjerojatno mu je pomogao i lanjski pokušaj atentata na njegov konvoj, u režiji te skupine.
On je preživio, ali je 82 ljudi poginulo. Što će biti ovaj put, vidjet će se nakon 29. svibnja kada počinje voditi državu na čelu, nikad prije isprobane, koalicije APC-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....