Svjedočimo li upravo redefiniranju svjetskog poretka u kojemu postoje samo tri svjetske sile - SAD, Kina i Rusija? Je li okončanje rata u Ukrajini, čiji bi se uvjeti vrlo lako mogli dogovoriti da se ništa ne pita EU, pa i samu Ukrajinu, onaj moment u kojemu će potpuno ispariti utjecaj EU i što bi takav scenarij značio za Hrvatsku?
- Nakon tri godine rata i dolaska Donalda Trumpa na vlast u SAD-u svi su očekivali da će se nešto dogoditi. Nitko nema pravo biti iznenađen. Trump je u svojoj kampanji već jasno nagovijestio što će biti njegova vanjska politika, a što će biti unutarnja. Naravno da je bilo samo pitanje načina na koji će on krenuti u realizaciju te svoje agende - kaže SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula i napominje da je Trump očito došao spreman na vlast i ocijenio da Ukrajina predstavlja prostor na kojem može dokazati svoju predaju.
- Ovo što sad radi pokazuje da ne izlazi iz faze mesijanstva u fazu pragmatizma jer su njegovi potezi i dalje neka vrsta mesijanstva - kaže Picula za kojega je očito da Trump namjerava zaključiti rat u Ukrajini, prije svega bilateralno, a ne multilateralno.
PROČITAJTE VIŠE Putin sprema najjače adute za pregovore s Trumpom: Odabrao je savjetnika za vanjsku politiku, špijuna i financijskog stručnjaka
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač na pitanje u kojem će pravcu ići razgovori o okončanju rata u Ukrajini kaže da ćemo to vidjeti sljedećih dana i tjedana, a "očito je da je Trumpov tim izradio plan, da Amerikanci na najvišoj razini komuniciraju s Rusima, uključujući Trumpa i Putina, i da su programirani izravni pregovori o okončanju rata u Ukrajini".
- U kojoj mjeri će Europa biti uključena, ovisi i o njoj. Prema meni raspoloživim podacima, u zadnje tri godine Europa je dala više novca za obranu i stabilizaciju Ukrajine nego Amerika i druge anglosaksonske države. Ali ne postoji europski plan za okončanje rata. Europa je prihvatila poziciju štićenika. Tko je za to kriv? Pa Europa, točnije najviši dužnosnici u najvećim državama našeg kontinenta. Treba nam hrabar europski iskorak. A što se Ukrajine tiče, bit će uključena, ali ćemo još vidjeti na koji način - kaže Kovač.
Picula ističe da tu nije samo riječ o odnosu prema ratu u Ukrajini.
- To je, naravno, i odnos prema Europskoj uniji i prema saveznicima dosadašnjih saveznika SAD-a. I meni se čini da je ovo što on radi naprosto pokušaj da s Putinom na neki način i marginalizira Europsku uniju - napominje Picula za kojega je, kad govorimo o posljedicama, i više nego jasno da je ovo opasna faza rata. Teško je, kaže, sad procijeniti posljedice toga što radi šef Zapada, odnosno predsjednik SAD-a.
Govoreći o sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, također je podsjetio na 1938. godinu i pitao tko će danas biti Neville Chamberlain, a tko Winston Churchill, aludirajući na sporazum kojim je Njemačkoj, odnosno Hitleru priznata okupacija dijela Češke kao zalog za mir, kako je to predstavljao tadašnji britanski premijer Chamberlain. Za Piculu je ključno pitanje tko danas ima snagu reći da se s diktatorom ne može razgovarati.
- Ovo je pitanje dana ovoga trenutka i ovisno o odgovoru vidjet ćemo kako će izgledati svijet, i to ne za sto godina, nego za koji mjesec ili koju godinu. Ovo je dosta važna faza, a ja bih Trumpa ocijenio kao agenta kaosa. Doista, on je agent kaosa ne samo zbog ove mirovne inicijative, nego on resetira američku vanjsku politiku i ono što smo zvali Pax Americana je gotovo - kaže Picula govoreći da smo nakon superizborne 2024. godine ušli u neizvjesnu 2025.
Zastupnik iz SDSS-a Milorad Pupovac kaže da se s početkom rata u Ukrajini osobito vidjelo da su politička moć i utjecaj EU oslabili, ali da je to bilo vidljivo i 2014.
- Rasplet rata u Ukrajini koji se sad nudi dodatno može oslabiti EU, odnosno staviti je u ulogu koju joj dodjeljuje netko drugi - kaže Pupovac, koji se nada da će sve to stvoriti potrebu ojačanja samosvijesti unutar EU u pogledu njenih vlastitih političkih interesa.
PROČITAJTE VIŠE Sastali se Zelenski i Vance, Trumpov potpredsjednik nije htio o detaljima, kritizirao Europu: ‘Ne poštujete volju birača‘
Kakve bi posljedice imalo ostvarenje planova za okončanje rata u Ukrajini o kojima se govori ovih dana?
- Prema onome što čujemo, Amerikanci razmišljaju o tome da Ukrajina ne uđe u NATO, da privremeno izgubi dio okupiranih teritorija i da europske snage preuzmu glavnu ulogu u nadziranju crte razdvajanja. Ali nemojmo se praviti Englezima, bilo je toga i u bliskoj prošlosti na našem kontinentu. Što je, primjerice, s Ciprom? Je li on podijeljen ili nije? - odgovara bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Kovač.
Kalkulirajući oko ishoda, odnosno hoće li ovo dovesti do konsolidiranja ili raspada EU Kovač smatra da je Europi, kako bi se trznula, "očito potrebna noga u rit".
- Mogla bi to biti ljekovita šok-terapija. Kao Hrvat koji podržava koncept suverene Hrvatsku unutar europskog zajedništva navijam za tu šok-terapiju - izjavio je.
Picula napominje da Europska unija sad ima prvorazrednu priliku potvrditi ono što je jedan od njezinih očeva utemeljitelja Schuman kazao, da će rasti kroz krize.
- Ovo je kriza takvih razmjera da ona mora pokazati može li integrirano reagirati na ovaj izazov ili će se pokazati sve one slabosti koje tinjaju. Želio bih da konsolidira svoju zajedničku poziciju kao kad je Ujedinjena Kraljevina odlazila iz njezinog sastava, kad je uspjela očuvati jedinstvo u pregovorima s Londonom - rekao je Picula uz napomenu da je ovaj izazov puno opasniji i snažniji i to je test za cijelu generaciju ljudi koji su sad odgovorni za Europsku uniju.
Kazao je i kako je više europarlamentaraca pisalo Kaji Kallas visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Antoniju Costi, predsjedniku Europskog vijeća i Andriusu Kubiliusu, povjereniku za sigurnost i traže da se Europska unija čim prije odredi prema takozvanom mirnodopskom planu Trumpa te da usuglasi poziciju koja će se temeljiti na načelu da se o Ukrajini ne može razgovarati bez Ukrajine, ali ni bez Europske unije.
Kad je riječ o Hrvatskoj i njezinoj poziciji, Pupovac kaže da ćemo, nastavi li se ovakav svjetski trend, morati tražiti način kako se zaštititi od nacionalističkih politika jer sirovi nacionalizam društvima nikad nije donio koristi.
- Imamo previše povijesnih iskustava da smo se našli u zagrljajima koji su loše završili za Hrvatsku. Rat u Ukrajini nije imao veću štetu za Hrvatsku od one koju je imala i EU, osim unutarpolitičkih rasprava - kaže Pupovac i napominje da naša vanjskopolitička praksa ne treba biti da budemo "veći papa od pape".
Picula na tu temu kaže da nama mora biti u interesu jača Europska unija i efikasan NATO savez.
- To je nešto što je prije svega važno za malu ili srednje veliku zemlju kao što je Hrvatska. Moramo biti proaktivni i ja se dalje zalažem za punu podršku Ukrajini i njezinoj cjelovitosti. Ne možemo zaboraviti da Ukrajina 30 godina nije bila kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, a sad to jest. Ona brani na svojim granicama jedan dio i Europske unije iako još nije članica i ne mislim da bismo se trebali pretjerano impresionirati s ovim što radi Donald Trump, jer mnogi diktatori i autoritarne vođe su se proklamirali kao mirotvorci. Ja u mirotvorstvo Donalda Trumpa ne vjerujem - završio je Picula.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....