Predsjednički izbori u Ukrajini ponovno postaju aktualna politička tema u magloviti osvit (ne)izvjesnih mirovnih pregovora, čiji "plan" oko Uskrsa (20. travnja) najavljuje Donald Trump, a sve bi, prema najavama iz Bijele kuće, moralo (moglo) biti gotovo do 9. svibnja. Turbo optimistički, vrlo teško ostvarivo (možda do tada tek sjednu za stol), ali znamo kako funkcionira Trump.
Naime, specijalni Trumpov izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, umirovljeni general Keith Kellogg, najavljuje "predsjedničke izbore u Ukrajini do kraja 2025. godine", kako je rekao u razgovoru za agenciju Reuters, koja navodi da bi njihovo održavanje moglo postati dio mirovnog sporazuma. Podsjetimo da su redovni izbori trebali biti u ožujku 2024., ali su zbog agresije i ratnog stanja odgođeni do završetka rata, odnosno do trenutka kada bi se stvorili normalni uvjeti za njihovu provedbu, a to je barem "dulje primirje". Tako da predsjednik Volodimir Zelenski i dalje obnaša tu dužnost.
No, kada su se počele obavljati pripreme za mirovne pregovore, iz Rusije su, osim uvjeta koje postavljaju (recimo, vrlo je sporan onaj da ne žele pregovarati o područjima Ukrajine koje je Rusija anektirala, mada ih u ovom trenutku sve i ne kontrolira), potegli pitanje legitimiteta Volodimira Zelenskog, a Vladimir Putin je rekao da nikakav sporazum koji bi potpisao Zelenski ne bi, zbog toga, bio pravovaljan. Iz Kremlja poručuju da trenutačno jedinim legitimnim pregovaračem iz Ukrajine smatraju šefa Vrhovne Rade (parlamenta) - Ruslana Stefančuka. To bi možda značilo da Putin neće na pregovore, nego će predložiti šefa Dume Vjačeslava Volodina, a to onda u startu snižava nivo pregovaračke snage i cijeli proces postaje upitan.
PROČITAJTE VIŠE Ukrajinsko iznenađenje za 100.000 Rusa, Sjevernokorejci počeli ‘pjevati‘, ali sve veći problem je u Torecku
No, inzistiranje na nelegitimnosti Zelenskog, kojeg kao šefa države priznaju i SAD i EU, zapravo služi Rusiji kao adut koji može upotrijebiti kako bi "minirala" pregovore ako krenu u za nju nepovoljnom smjeru ili, naprosto, da otegne početak pregovaračkog procesa. Očito da iz tih razloga Bijela kuća nastoji nagovoriti Kijev na provedbu izbora. No i oni, kao i Ukrajinci, naglašavaju da se za to moraju stvoriti odgovarajući uvjeti, kako bi se izbori mogli provesti i biti legitimni.
Dakle, primirje bi trebalo potrajati, ali tu se stvara začarani krug. U Moskvi na to ne žele pristati, govoreći da su se i u mnogim državama u kojima je bio rat održavali izbori, a u Kijevu kažu da se kampanja mora provesti u svim dijelovima države na jednak način te da nitko ne smije biti zakinut. Tako da bi izbori, i prije nego što se uopće krene u bilo kakav pregovarački proces, mogli biti kamen spoticanja i razlog jednima i drugima da ga blokiraju već u startu.
Rusi će reći - izbori pa pregovori, a Ukrajinci - može izbori ali prvo primirje, a na to, koliko se može pretpostaviti, Putin neće pristati. Bivši glavni tajnik OESS-a Thomas Greminger izjavio je za Deutsche Welle kako se u uvjetima ovakve agresije izbori ne mogu provesti, pa napominje da s izborima, čak i neposredno nakon uspostave mira, ne treba žuriti, istaknuvši u vezi s tim "negativno iskustvo Balkana". "Ako se izbori provedu prebrzo, mogu izazvati nestabilnosti, odnosno takvi izbori mogu prije destabilizirati sustav", ističe Greminger. Istodobno, njemački analitičar Winfried Schneider-Deters za DW kaže kako su "motivi Rusije oko ukrajinskih izbora - licemjerni i pokvareni", te da se Kijev ne bi trebao žuriti niti podleći pritiscima.
No, očito je da stišću Kijev da provede izbore. Čim nastupi primirje, ako ga uopće bude, izbori će se provesti, mada u Kijevu, kako navodi portal strana.ua, svi uglas tvrde - ove godine teško da će se to ostvariti kako god bilo, a u Kijevu ne vjeruju da bi se do kraja ove godine mogao isposlovati neki prihvatljiv, a pogotovo dugoročan mirovni dogovor. Ti bi se pregovori mogli pretvoriti u isprazne, ali medijski spektakularne kičaste razgovore kakve je Trump u prvom mandatu vodio sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom, a koji nisu polučili ama baš nikakav efekt.
No, Volodimir Zelenski trenutačno, prema istraživanjima, ima najveće izglede (portal Telegram.com.ua daje mu 52 posto) da ponovno bude izabran. Mada i tu postoji smetnja. A to je bivši šef vojske, popularni general Valerij Zalužni, koji je trenutno maknut s ukrajinske političke pozornice.
PROČITAJTE VIŠE ‘Rusi su osvojili dva grada, dva su na rubu pada, a sa Zapada slušamo totalne bajke. I sve to nije najveći problem Kijeva...‘
On je ambasador u Velikoj Britaniji, ali i dalje uživa veliku popularnost, pa bi, prema nekim anketama, u srazu (u drugom krugu) sa Zelenskim čak i pobijedio, zato mu je, kaže neovisni portal strana.ua, stigla ponuda od Zelenskog da bude šef parlamenta samo da se ne kandidira za predsjednika, odnosno da pusti Zelenskom još jedan mandat, a nakon toga "neka radi što hoće".
Zalužni zasad mudro šuti, ali zato su svoju kandidaturu već najavili neki stari poznanici ukrajinske političke scene - bivši predsjednik, prethodnik Zelenskog i njegov veliki kritičar Petro Porošenko, zatim pomalo zaboravljena bivša premijerka i ukrajinska čelična lady Julija Timošenko te nekadašnji bliski šef Ureda Zelenskog Aleksij Arestovič (koji ima najmanje šanse te računa na prorusko biračko tijelo), a spominje se i popularni šef obavještajne službe Kirilo Budanov, koji je, doduše, dosta samozatajan u tom pitanju.
No, prema svim istraživanjima, navodi Ukrajinska pravda, Zelenskog nitko, osim eventualno Zalužnog, ne može ugroziti te se, piše pak strana.ua, sada intenzivira komunikacija na toj liniji. U svakom slučaju, izbori će se morati održati, ali sada je pitanje taktike kako i kada, ali i pritiska iz Bijele kuće koji će, smatraju u Kijevu, samo rasti, bez obzira na to što je Trump rekao da je Putin taj koji je "ometa pregovore", kako nedavno navodi bivši ambasador SAD-a u Ukrajini John Herbst za DW.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....