EKONOMSKA VLADA

Berlin i Pariz za čvršću kontrolu zemalja s eurom

Kao presedan bi mogao poslužiti primjer Grčke, čije reforme i kresanje državne potrošnje pažljivo prate u prijestolnicama
 AP

BERLIN - Njemačka i Francuska rade na planovima za europsku ekonomsku vladu koja bi vodila eurozonu, a glavni bi joj zadatak bio spriječiti nove slučajeve poput Grčke, piše njemački tjednik Der Spiegel .

Plan predviđa da bi se ekonomski problemi rješavali prije nego što dosegnu katastrofalne razmjere, poput golemog grčkog proračunskog deficita, a uz sve članice eurozone, primjenjivao bi se i na one koje su svoje valute vezale uz euro, poput Danske i baltičkih država. Važan je detalj, piše Spiegel, što plan predviđa i mogućnost ekonomskih sankcija za financijske ekscese.

Potreba brze reakcije

Prema dokumentima koje su vidjeli novinari Der Spiegela, Njemačka i Francuska planiraju značajno ojačati suradnju u području financijske politike, a dogovoreno potom planiraju i pojačano nadgledati kako bi se moglo reagirati čim se pojave problemi. Pariz i Berlin traže i da Europska komisija osigura da zemlje u zoni eura posvete više vremena financijama država članica, te da se “uzme više vremena za iskrenu i ozbiljnu raspravu o cilju postizanja funkcionirajuće monetarne unije”.

Grčka postaje presedan

Neki analitičari predviđaju da bi principe koje žele Francuska i Njemačka na mala vrata mogao uvesti već primjer Grčke, koji bi potom služio kao presedan. Naime, EU sada pažljivo nadgleda njezine reforme i u zamjenu za pomoć traži golemo smanjenje državne potrošnje kako bi Grčka smanjila proračunski deficit koji je dosegao 12,7 posto BDP-a.

Prijedloge Pariza i Berlina pozdravio je i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji predsjeda euroskupinom.

Jača koordinacija eura

- Trebamo europsku ekonomsku vladu u smislu jačanja koordinacije ekonomske politike unutar eurozone - rekao je nedavno Juncker, kojemu su, kako piše Spiegel, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble i francuska kolegica Christine Lagarde poslali svoj plan.

O mogućnosti uvođenja zajedničke ekonomske politike prošli je mjesec govorio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji je zatražio da se članice prisili da provedu strukturne reforme pod prijetnjom financijskih kazni.

- Ovo je vrijeme za hrabre poteze. Vjerujem da naša ekonomska i društvena situacija zahtijeva radikalno odmicanje od statusa quo. A novi Lisabonski sporazum to dopušta. Ekonomska politika nije nacionalno, nego europsko pitanje. Ni jedna moderna ekonomija nije otok. Kada jedna država članica ne provede reforme, druge trpe posljedice - rekao je Barroso.

Švedska natrag u recesiju

Švedska je neočekivano ponovno pala u recesiju u zadnjem kvartalu. BDP je pao 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, iako su ekonomisti predviđali rast od 0,3 posto. Istodobno je švedski zavod za statistiku objavio reviziju podataka za prethodni kvartal. Iako su originalni podaci za to tromjesječje pokazivali rast BDP-a od 0,2 posto, revidirani podaci govore o padu od 0,1 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 11:56