Anthropic, AI tvrtka koja je posljednjih dana u središtu pozornosti, počela je vraćati pristup svojim modelima nakon što je predsjednik Donald Trump ukinuo kontrolu izvoza. Time je završena trakavica koja je trajala tjedan dana, a započela je kada je Trumpova administracija zabranila svim neameričkim državljanima, uključujući zaposlenike Anthropica, pristup njihovim AI modelima, pozivajući se na zabrinutost za nacionalnu sigurnost.
Administracija je promijenila stav nakon što je Anthropic na sastanke s Trumpovim timom poslao suosnivača Toma Browna, umjesto izvršnog direktora Darija Amodeija, koji je dotad vodio pregovore. Brown je uvjerio američku administraciju da će kompanija uvesti snažnije zaštitne mehanizme.
Iako je spor između Anthropica i administracije time okončan, jedno je pitanje ostalo otvoreno i gotovo će sigurno biti predmet budućih rasprava o umjetnoj inteligenciji. Koliko daleko država može i treba ići u kontroli nad AI alatima?
AI utrka
„Vlada bi mogla i željela ograničiti pristup modelima umjetne inteligencije. To je opasan presedan“, rekao je Quinn Slack, izvršni direktor AI startupa Amp, a prenosi Wall Street Journal. Kako sustavi umjetne inteligencije postaju sve autonomniji, bez snažnijih zaštitnih mehanizama bit će ih sve teže nadzirati i kontrolirati. Protivnici AI regulacije smatraju da bi pretjerano restriktivna pravila mogla ugušiti inovacije, usporiti gospodarski rast te učvrstiti monopol velikih tehnoloških kompanija, koje jedine raspolažu resursima potrebnima za ispunjavanje složenih regulatornih i administrativnih zahtjeva.
Također upozoravaju da bi zabrane i ograničenja mogle oslabiti američku poziciju u utrci s Kinom, čiji modeli postaju sve konkurentniji. Nezadovoljni su, međutim, i zagovornici strožih pravila. Prema njihovu mišljenju, dosadašnji pristup američke administracije ostavio je državu nedovoljno pripremljenom za pojavu sve moćnijih modela umjetne inteligencije i rizika koje oni nose. Upozoravaju i da je aktualni sustav revizije i nadzora netransparentan i nepredvidiv.
Sada kada su Sjedinjene Države počele uvoditi svojevrsni sustav licenciranja najnaprednijih modela umjetne inteligencije, malo je vjerojatno da će odustati od takvog pristupa. No, regulacija tih modela iznimno je složen zadatak. Nova praksa predviđa razdoblje evaluacije i postupno otvaranje sustava pouzdanim institucijama. To je dobar početak, ali zahtijeva jasnija pravila.
Economist predlaže da političari definiraju razinu prihvatljivog rizika, ali ne bi smjeli upravljati tehničkim procesom procjene modela niti pregovarati s AI kompanijama od slučaja do slučaja, kao što se događa danas. Nakon postavljanja općih pravila, evaluaciju bi trebalo prepustiti stručnjacima, smatra Economist. Državne institucije raspolažu određenim kapacitetima, primjerice američki Centar za standarde i inovacije u području umjetne inteligencije ili britanski Institut za sigurnost umjetne inteligencije (AISI). Ipak, najveći dio stručnog znanja i dalje se nalazi u privatnom sektoru.
Mogući uzor predstavljaju financijska i energetska industrija, u kojima nadzor provode specijalizirana tijela pod regulatornim okriljem države. Sličan model mogao bi objediniti iskustvo AI kompanija, istraživačkih organizacija i međunarodnih institucija poput AISI-ja.
Međunarodna suradnja
Idealno bi bilo da SAD razvija takav okvir zajedno sa saveznicima. Teško je, međutim, zamisliti da će Donald Trump dobrovoljno prepustiti dio utjecaja koji proizlazi iz kontrole nad najnaprednijim modelima umjetne inteligencije. Novo izvješće Neovisnog međunarodnog znanstvenog panela UN-a za umjetnu inteligenciju, tijela sastavljenog od stručnjaka iz cijelog svijeta koje je Opća skupština UN-a lani osnovala, također smatra da je međunarodna suradnja najbolji način za pristup regulaciji AI-ju.
Danas u svijetu postoji više od 40 različitih regulatornih okvira za upravljanje umjetnom inteligencijom, ali panel ih opisuje kao fragmentirane, nedosljedne i rijetko podvrgnute provjeri njihove stvarne učinkovitosti. Većinu sigurnosnih testiranja i dalje provode same kompanije koje razvijaju tehnologiju, što otvara pitanje njihove neovisnosti. Zbog toga panel zagovara snažniju ulogu neovisnih tijela za evaluaciju, veću međunarodnu koordinaciju i razvoj zajedničkih standarda. Istodobno poziva na ulaganja koja bi državama omogućila razvoj vlastitih stručnih kapaciteta i infrastrukture za upravljanje umjetnom inteligencijom.
Korist za građane
Bruce Schneier, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za računalnu sigurnost, upozorava da bez snažne regulacije korist od umjetne inteligencije mogla bi završiti u rukama nekolicine tehnoloških kompanija. Izvješće UN-a pokazuje da Sjedinjene Države trenutačno kontroliraju oko tri četvrtine kapaciteta vodećih svjetskih AI superračunala, dok Kina raspolaže s približno 15 posto. Drugim riječima, dvije zemlje zajedno drže gotovo 90 posto globalnih kapaciteta potrebnih za razvoj najnaprednijih modela umjetne inteligencije. „Napravili smo pogrešku s društvenim mrežama.
Odlučili smo ih ne regulirati i danas živimo s posljedicama te odluke. Kod umjetne inteligencije još imamo priliku izabrati drugačiji put. Možemo regulirati tehnologiju tako da moć bude raspodijeljena i da koristi imaju građani, a ne samo tehnološki monopoli“, kaže Schneier. Kao primjer navodi europski Akt o umjetnoj inteligenciji, koji, unatoč kritikama, predstavlja pokušaj uspostavljanja regulatornog okvira za razvoj i primjenu umjetne inteligencije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....