REPORT GOJKA DRLJAČE

Amerikanci usporili s dizanjem kamata, to je dobra vijest samo za bogate: Što bi sad trebala učiniti ESB?

Eksperti već tumače da potez Feda znači preokret u globalnom trendu rasta cijene zaduživanja

Šefica ESB-a Christine Lagarde

 Kenzo Tribouillard/Afp

Američke Federalne rezerve (Fed) odlučile su podići kamatnu stopu za 0,5 postotnih poena. To je novi korak u zaoštravanju monetarne politike Sjedinjenih država ciljan zaustavljanju inflacije, ali se radi o manjem povećanjem od prethodnog, koje je iznosilo 0,75 postotnih poena, pa većina analitičara tumači kako Fed ulazi u novu fazu u kojoj će biti nešto više obazriv prema rastu cijene zaduživanja i usporavanju američke ekonomije, a manje prema rastu cijena. To je pojedine ekonomiste navelo na zaključak kako bi i Europska središnja banka (ESB) sada trebala usporiti tempo dizanja kamata.

U tom dijelu reakcija na novu odluku Feda zaboravlja se kako je američka centralna banka sada dogurala kamate do razine od 4,25-4,50 posto, a istodobno je pokrenula proces kvantitativnog zatezanja tj. prodaje vrijednosnica iz svoje bilance. Za razliku ESB je vrlo bojažljivo dizala kamatne stope te je sada u prilici da s novim dizanjem dosegne 2,0 posto, a tek trebaju predstaviti obrise kvantitativnog zatezanja u eurozoni. Pri ovome treba voditi računa kako je u studenom u Sjedinjenim Državama inflacija dosegla 7,1 posto (što je usporavanje rasta cijena više od očekivanog), dok je u to istom mejsecu na razini eurozone još uvijek bila na dvoznamenkastoj razini.

Nema sumnje da je usporavanje Feda u agresivnom dizanju kamata sasvim sigurno dobra vijest za Amerikance koji namjeravaju kupiti kuću, stan, auto ili poprilično trošiti na kreditne kartice tijekom 2023. godine. No, siromašniji slojevi američke populacije, koji si ionako ne mogu priuštiti zaduživanje, puno više će brinuti zbog toga što su u studenom hrana i piće u odnosu na samo mjesec ranije poskupjeli za velikih 0,5 posto, i to u odnosu na sva ranija poskupljenja svakog mjeseca ove godine u toj kategoriji. Hrana kod kuće ove godine Amerikancima je skuplja 12,00 posto, a prednjači kategorija povrća i mliječnih proizvoda, koji su skuplji 16,4 posto.

image

Šef Federalnih rezervi Jerome Powell

Alex Wong/Getty Images Via Afp

Nadalje, ono što zaboravljaju primijetiti protivnici zaoštravanja monetarne politike jest činjenica da je Fed pri obrazloženju zadnje odluke o dizanju kamata za 0,5 postotnih poena drastično podigao očekivanu najvišu razinu kamatnih stopa koju će ciljati tijekom 2023. godine; u rujnu su izašli s projekcijom raspona kamata od 3,9-4,9 posto, što je tada zvučalo jako puno, a sada najavljuju raspon 4,9-5,6 posto. Pri otme u 2023. očekuju inflaciju od 3,1 posto (ne više 2,8), blagi rast nezaposlenost s 4,4 na 4,6 posto, te su spustili projekciju BDP-a s 1,2 na 0,5 posto.

Ukratko, odlučnost Feda za zaustavljanje inflacije, s obzirom na aktualne pokazatelje, puno je i dalje jača u odnosu na onu koju pokazuje ESB. Razlog za to vrlo je jednostavan; ESB umjesto priotiriziranja brige za stabilnost cijena, što je institucionalna zadaća centralne banke, fokus već godinama drži na problemima prezaduženih ekonomija Italije, Grčke, Portugala i Španjolske jer se boje kako te nacionalne ekonomije, kao i veliki broj pripadajućih kompanija, neće moći financirati svoje dugove. Takav fokus ESB-a jedan je od razloga zbog čega dvije petine siromašnijih europskih kućanstava teško preživljavaju od prvog do prvog uz dramatični rast cijena, dok bolje stojeća domaćinstva ipak imaju dovoljno izdašne prihode da lako izdrže pritisak inflacije. Hrvatska kao nova članica eurozone ima specifičan problem; njoj je najveći dio kućanstava u kategoriji dvije najsiromašnije petine populacije eurozone, te je stoga problem s inflacijom socijalno naglašeniji.

Bilo kako bilo, dojam je da su donosioci odluka u ESB-u najvjerojatnije odahnuli kad su vidjeli da su Amerikanci usporili s dizanjem kamata, jer im tako pada pritisak argumenata socijalno osviještene javnosti kako bi u zaštiti siromašnijih slojeva barem trebali dostići Sjedinjene Države u zaoštravanju monetarne politike. Ne čini se, naime, slučajnim da je šefica ESB-a, Christine Lagarde, prije nekoliko mjeseci poručila kako je europska inflacija u odnosu na američku „drugačija zvijer“, što joj je bio alibi za vrlo skupu neodlučnost u monetarnoj politici. Nejasno je što je različito: ako je nešto 10 posto, onda je to 10 posto, ili 2,9 posto više nego što je u studenom bilo u Sjedinjenim Državama.

Bilo bi doista veliko iznenađenje da sada ESB iznenadi pa digne kamatu za 0,75 postotnih poena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 00:20