ZAVRŠNA RIJEČ

Amerikanci se nikada više nisu ubijali

Iako privlače manje pozornosti od ubojstava, samoubojstva su dugo činila većinu smrtnih slučajeva uzrokovanih oružjem u SAD-u

Ilustracija

 Brian Blanco/Afp

Nikada u povijesti više Amerikanaca nije umrlo od ozljeda uzrokovanih vatrenim oružjem nego što je to bilo u 2021., pokazali su najnoviji statistički podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), koji su objavljeni prije nekoliko dana. To uključuje rekordan broj ubojstava vatrenim oružjem i samoubojstava vatrenim oružjem, upozorili su iz CDC-ja.

Statistika je nemilosrdna - u 2021., posljednjoj godini za koju su dostupni potpuni podaci, 48.830 ljudi poginulo je od ozljeda uzrokovanih oružjem, u što spadaju ubojstva i samoubojstva vatrenim oružjem, zajedno s tri manje uobičajene vrste smrti povezane s oružjem: one koje su bile slučajne, one koje su uključivale policiju i one čije okolnosti nisu mogle biti utvrđene.

Iako obično privlače manje pozornosti javnosti od ubojstava vatrenim oružjem, samoubojstva su dugo činila većinu smrtnih slučajeva uzrokovanih oružjem u SAD-u. Godine 2021. su 54 posto (26.328) svih smrtnih slučajeva povezanih s oružjem u SADu bila samoubojstva, a 43 posto (20.958) bila su ubojstva. Otprilike osam od deset ubojstava u SAD-u 2021. - odnosno 20.958 od 26.031 ili 81 posto - uključivalo je vatreno oružje, što je najveći postotak barem od 1968., najranije godine za koju CDC ima evidenciju.

Također, više od polovice svih samoubojstava u 2021. - 26.328 od 48.183 ili 55 posto - također je uključivalo oružje, što je najveći postotak od 2001. godine. Ubojstva vatrenim oružjem posebno su naglo porasla tijekom pandemije koronavirusa, a povećanje iznosi čak 45 posto između 2019. i 2021., dok je broj samoubojstava vatrenim oružjem porastao za deset posto tijekom istog razdoblja. Kada se računa per capita, u 2021. godini bilo je 14,6 smrtnih slučajeva od vatrenog oružja na 100.000 ljudi u SAD-u, a to je najveća stopa od ranih 1990-ih, ali još uvijek znatno niža od vrhunca od 16,3 smrtna slučaja od vatrenog oružja na 100.000 stanovnika iz 1974. godine.

Zato je stopa samoubojstava oružjem sada na razini svoga povijesnog vrhunca jer iznosi 7,5 samoubojstava vatrenim oružjem na 100.000 stanovnika, što je statistički slično 7,7 izmjerenim 1977. godine. Pritom autori izvještaja upozoravaju da su se ubojstva vatrenim oružjem i samoubojstva vatrenim oružjem između 1968. i 1978. klasificirala kao da su uzrokovana vatrenim oružjem i eksplozivom, dok su se poslije klasificirala kao smrti uzrokovane isključivo vatrenim oružjem.

Stope smrtnih slučajeva od vatrenog oružja u SAD-u također uvelike variraju u tamošnjim saveznim državama, ali najviše su ondje gdje su na vlasti republikanci. Konkretno, države s najvećim ukupnim stopama smrtnih slučajeva povezanih s oružjem - računajući ubojstva, samoubojstva i sve ostale kategorije koje prati CDC - uključivale su Mississippi (33,9 na 100.000 ljudi), Louisianu (29,1), Novi Meksiko (27,8), Alabamu (26,4) i Wyoming (26,1). Države s najnižim ukupnim stopama su Massachusetts (3,4), Havaji (4,8), New Jersey (5,2), New York (5,4) i Rhode Island (5,6), sve s demokratima na vlasti.

Sredina s najvećom stopom ubojstava iz vatrenog oružja u 2021. jest District of Columbia (22,3 na 100.000 ljudi).

Stopa smrtnosti od vatrenog oružja u Sjedinjenim Američkim Državama je mnogo viša nego u drugim razvijenim zemljama, poput Kanade (2,1 na 100.000) i Australije (1,0), kao i europskih zemalja poput Francuske (2,7), Njemačke (0,9) i Španjolske (0,6). Ako to nekoga tješi, stopa u SAD-u ipak je mnogo niža nego u Salvadoru (39,2 na 100.000 ljudi), Venezueli (38,7), Gvatemali (32,3), Kolumbiji (25,9) i Hondurasu (22,5), pokazalo je istraživanje. Sve u svemu, SAD je te godine bio na 20. mjestu po stopi smrtnosti od vatrenog oružja.

A koliko ljudi svake godine pogine u masovnim pucnjavama u SAD-u, o čemu redovito izvještavaju mediji? Na to je pitanje teško odgovoriti jer ne postoji jedinstvena, dogovorena definicija pojma "masovne pucnjave." Naime, FBI prikuplja podatke o "aktivnim pucačkim incidentima" koje definira kao "jednu ili više osoba aktivno uključenih u ubijanje ili pokušaj ubijanja ljudi u naseljenom području".

Koristeći definiciju FBI-a, 103 osobe - isključujući strijelce - umrle su u takvim incidentima 2021. godine. Međutim, The Gun Violence Archive, internetska baza podataka incidenata oružanog nasilja u SAD-u, definira masovne pucnjave kao incidente u kojima je četiri ili više ljudi upucano, čak i ako nitko nije ubijen, a koristeći ovu definiciju, 706 ljudi je umrlo u masovnim oružanim incidentima 2021. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 06:20