U
Ž
I
V
O
Točan datum i vrijeme predstojećeg razgovora predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Amerike Donalda Trumpa bit će poznati nakon što američki izaslanik Steve Witkoff prenese Trumpu informacije koje je od Putina dobio na sastanku u Moskvi, izjavio je u petak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. On je potvrdio izjavu američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltza koji je prvi otkrio da se Witkoff sastao s Putinom i nakon toga vratio u SAD, da bi Trumpu podnio izvještaj o razgovoru, objavili su ruski mediji.
‘‘Nakon što gospodin Witkoff prenese sve informacije iz Moskve svom šefu države, tada ćemo odlučiti o vremenu razgovora", kazao je Peskov, a nešto prije toga Waltz je u intervjuu za Fox News rekao da je Trumpova administracija "oprezno optimistična budući da obje strane (Rusi i Ukrajinci) imaju svoje zahtjeve i bit će potrebno određeno kompromisno rješenje".
Ruska strana očito kupuje vrijeme jer ne stoji loše na ratištu (ogromni gubici ionako je nikad nisu zanimali), ali Putin je svjestan da ne može decidirano odbaciti plan primirja koji su ovaj tjedan u Džedi predstavili SAD i Ukrajinci. Zato se čak i u komentaru ruskog domoljubnog dnevnika Kommersant naglašava da je "Moskva odgovorila na prijedloge Washingtona i Kijeva o prekidu vatre izrazito izbjegavajući odgovor".
PROČITAJTE VIŠE Zelenski: ‘Putin se boji Trumpa‘
U članku se podsjeća da je posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff u Moskvu 13. ožujka stigao da bi razgovarao o mogućnosti sklapanja privremenog 30-dnevnog primirja, na što su Washington i Kijev prethodno pozvali nakon višesatnih razgovora u Saudijskoj Arabiji. Ali prije nego što je stigao razgovarati s Putinom, pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov požurio je izjaviti da Rusija ne pristaje na privremeni prekid vatre i inzistira na dugoročnom mirnom rješenju.
Međutim, Putin je načelno ipak podržao ideju Donalda Trumpa o prekidu vatre te je nakon sastanka s Aleksandrom Lukašenkom izjavio da se Rusija slaže s prijedlogom o prekidu vatre, ali je dodao da "postoje nijanse" i postavio niz pitanja, primjerice, što učiniti s ukrajinskim oružanim snagama u regiji Kursk? Trump je Putinovu izjavu opisao "obećavajućom, ali nepotpunom", a Volodimir Zelenski nazvao "još jednom ruskom manipulacijom".
Amerikanci koriste metodu mrkve i batine, pa dok je Rusija dala naslutiti da se ne slaže u potpunosti s američkim prijedlogom, u Washingtonu je, nakon Donalda Trumpa, američki ministar financija Scott Bessent počeo prijetiti sankcijama. Prema njegovim riječima, administracija Joea Bidena uvela je mjere protiv Rusije na razini tri i pooštrila ih na razinu šest neposredno prije odlaska, dok će ih sadašnja administracija "bez oklijevanja pooštriti na razinu deset".
Razumije se da u Bijeloj kući znaju što planiraju u Kremlju. Tajna izvješća američkih obavještajnih službi, uključujući i ono s početka ožujka, pokazuju da Vladimir Putin i dalje namjerava dominirati Ukrajinom te bacaju sumnju na njegovu spremnost da zaustavi rat, izvijestio je ovog četvrtka The Washington Post pozivajući se na ljude iz Trumpove administracije upoznate s tim dokumentima.
PROČITAJTE VIŠE Evo što će Putin sada tražiti od Zapada: ‘Ovo je zamka‘
U izvješću od 6. ožujka, prema jednom od dužnosnika s kojima je razgovarao The Washington Post, stoji da je Putin "i dalje odlučan zadržati vlast u Kijevu". Štoviše, neki bivši i sadašnji američki dužnosnici smatraju da će Putin, čak i ako pristane na privremeni prekid vatre, iskoristiti stanku da se ponovo naoruža, a zatim prekršiti uvjete prekida vatre provokacijom i okrivljujući Ukrajinu. Drugi primjećuju da nema znakova da je Putin odustao od svoje namjere da "uvede Ukrajinu u sigurnosnu i gospodarsku orbitu Rusije". Obavještajni nalazi, primjećuje WP, naglašavaju težak zadatak s kojim se Trump suočava i postavljaju pitanja o tome tumači li Bijela kuća ispravno Putinovu spremnost da pregovara o prekidu vatre.
Toga su odlično svjesni u Kijevu, odakle su poručili da Ukrajina neće ukinuti izvanredno stanje ni održati izbore, što traže i Rusi i Amerikanci, ako se na frontu proglasi 30-dnevni prekid vatre. To je listu Le Repubblica izjavio savjetnik šefa predsjedničkog ureda Mihailo Podoljak.
"Primirje od 30 dana nije kraj rata. Situacija će biti nepredvidiva i nemoguće je ukinuti ratno stanje i mjere za zaštitu zemlje u toliko kratkom roku. Bit će potrebni pregovori, kao i promatrači od povjerenja koji će moći otkriti kršenje primirja i osigurati razdvajanje strana. Moramo održavati borbenu spremnost dok se situacija ne riješi. U nestabilnoj situaciji nemoguće je jamčiti sigurnost glasanja i vođenje izborne kampanje, zbog čega 30-dnevni prekid vatre neće deblokirati izbore. No ako pregovori osiguraju stabilan prekid vatre, koji bi jamčili neutralni strani promatrači, onda će biti moguće održati izbore", kazao je Podoljak.
Uzgred, prema objavljenom istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, polovina Ukrajinaca (ravno 50 posto) ni pod kojim se uvjetima nije spremna odreći ukrajinskih teritorija u ratu protiv Rusije, dok je 39 posto ipak spremno na teritorijalne ustupke radi mira.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....