‘RUŠE DAYTON‘

Američki udar na Dodika: Uveli sankcije njemu, ali i televizijskoj postaji koja se povezuje s njegovim sinom

Američki izaslanik Gabriel Escobar još je u studenome rekao da su sankcije spremne i usmjerene na pojedince

Milorad Dodik

 Borislav Zdrinja/Ata Images/Profimedia

Sjedinjene Države uvele su sankcije protiv vođe bosanskih Srba Milorada Dodika, objavilo je u srijedu američko ministarstvo financija.

Sankcije su, kako javlja N1, osim Dodiku, članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uvedene i Alternativnoj televiziji Banja Luka.

Ova informacija objavljena je na službenoj stranici Ministarstva financija SAD-a i riječ je o proširenim sankcijama na pojedince i tvrtke iz Bosne i Hercegovine. Prema listi, sankcije su proširene za Milorada Dodika te uvedene Alternativnoj televiziji iz Banja Luke zbog povezanosti sa Dodikom, odnosno njegovim sinom Igorom.

- Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, motivirani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije - priopćio je podtajnik u američkom Treasuryju, odnosno ministarstvu financija, zadužen za terorizam i financijske obavještajne službe Brian E. Nelson.

- Sjedinjene Države neće oklijevati djelovati protiv onih koji teže korupciji, destabilizaciji i podjelama na račun vlastitog naroda, kao i protiv onih koji omogućuju i olakšavaju takvo ponašanje - dodao je Nelson.

Ured za kontrolu inozemne imovine američkog Treasuryja (OFAC) je priopćio kako je stavio na listu Dodika i Alternativnu televiziju kao odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

U priopćenju se navodi da se današnja odluka, prva pod oznakom E.O. 14033 (izvršna uredba američkog predsjednika Joea Bidena) vezana za BiH, nadovezuje na predanost Bidenove administracije promicanju odgovornosti za one koji, između ostalog, potkopavaju stabilnost regije zapadnog Balkana korupcijom i prijetnjama dugoročnim mirovnim sporazumima.

Dodik je, navodi se u priopćenju, potkopavao institucije BiH pozivajući na preuzimanje državnih nadležnosti i pokrećući stvaranje paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska (RS).

Nadalje, navodi se kako je Dodik svoj službeni položaj u BiH iskoristio za akumuliranje osobnog bogatstva kroz podmićivanje, primanje mita i druge oblike korupcije.

- Njegova etnonacionalistička retorika koja potiče podjele odražava njegove napore da unaprijedi te političke ciljeve i odvrati pozornost od njegovih koruptivnih aktivnosti. Kumulativno, ove akcije ugrožavaju stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i potkopavaju Daytonski mirovni sporazum, čime riskiraju širu regionalnu nestabilnost - navodi se u priopćenju.

Dodik je, navodi se, također otvoreno pozivao na jednostrani prijenos državnih nadležnosti s vlade BiH na Republiku Srpsku (RS), i poduzeo je mjere za to.

Navodi se da se Dodik također javno suprotstavio međunarodno imenovanom visokom predstavniku za BiH i sastavu Ustavnog suda BiH. Osim toga, Dodik je javno ocrnio druge etničke i vjerske skupine unutar BiH, dodatno sijući podjele i političke zastoje.

Što se tiče korupcije, u priopćenju se navodi da je Dodik uspostavio mrežu u BiH od koje imaju koristi on i njegovi suradnici. Kao primjer svojih koruptivnih radnji, navodi se kako je Dodik dao vladine ugovore i monopole u RS-u izravno bliskim poslovnim suradnicima.

Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim aktivnostima kako bi ostvario svoje osobne interese na štetu građana u RS-u, navodi se.

Američki dužnosnici već su neko vrijeme najavljivali sankcije za pojedince iz Bosne i Hercegovine.

Američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar je još u studenome rekao da su sankcije spremne i usmjerene na pojedince, podsjeća Al Jazeera Balkans.

Ovo nije prvi put da se Dodik našao na američkoj listi za sankcije. Prvi put je bio 2016. godine zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH, kada mu je uskraćena mogućnost putovanja u SAD.

Bosna proživljava najtežu krizu od kraja rata 1990-tih, nakon što su bosanski Srbi blokirali rad državnih vlasti, a zastupnici u Republici Srpskoj glasali za početak povlačenja tog većinski srpskog entiteta iz zajedničkih institucija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 10:57