STRAH U WASHINGTONU

‘Američki špijuni znali što Prigožin sprema, evo kako je na informacije reagirala Bijela kuća‘

Analitičari smatraju kako je Putin za dlaku izbjegao dramu nalik onoj iz 1917.
 Roman Romokhov/Afp

Jučerašnja Prigožinova pobuna bila je definitivno vremenski među najkraćima, a po izvedbi među najbizarnijima. I još uvijek ne znamo što se sve u pozadini krije. Iako nije došlo do velikog krvoprolića, Prigožin je Putinu uspio potpuno skinuti glazuru moćnog vođe. I to sigurno neće proći bez kazne. Ako šefovi prežive, pobunjenici obično završe mrtvi, iako Prigožin vjeruje da će preživjeti i nastaviti dalje, piše Slobodna Dalmacija.

Ono što je zajedničko svim ruskim vojskama pod raznim režimima je brutalnost s kojom postupaju prema ljudima koji pokažu nedostatak lojalnosti prema svojim nadređenima. Nema sumnje da su Prigožin i njegov i plaćenici bili Putinov osobni projekt. Njegov neuspjeli pokušaj obnavljanja ruskog carstva vratio se sad kao oružana pobuna plaćenika, a Lukašenkova uloga u zaustavljanju vojnog napredovanja prema Moskvi iznimno je ponižavajuća za ruskog predsjednika.

Američke špijunske agencije sredinom lipnja su prikupile obavještajne podatke koji su ukazivali da je vođa plaćeničke skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, planirao naoružanu akciju protiv ruskog vojnog vrha, i hitno ih proslijedili Bijeloj kući i drugim vladinim agencijama kako ne bi ostale zatečene situacijom. Potvrdilo je to nekoliko američkih dužnosnika za ugledni The Washington Post.

‘Skoro srušio Putina‘

No, iako se znalo da se nešto sprema, točna namjera i vrijeme kad će Prigožin krenuti sa svojim šokantnim planom nisu bili poznati. Tek nešto prije nego što je krenuo u svoj pohod prema Moskvi, postalo je jasno što se sprema. Ruski državni vrh, navode američki dužnosnici, primio je na vrijeme dovoljno signala o tome da se nešto kuha. I Putin je, uvjereni su sigurno bio obaviješten da Prigožin nešto planira, iako nije jasno kada mu je to točno rečeno, no akcija je bila definirana više od 24 sata prije nego što je krenula.

List navodi kako je tijekom protekla dva tjedna u SAD-u vladala velika zabrinutost zbog onoga što bi se moglo dogoditi - hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin ostati na vlasti i kako će bilo kakva nova nestabilnost djelovati na kontrolu ruskog nuklearnog arsenala.

"Bilo je puno pitanja u vezi s tim. Nestabilnost koja bi mogla proizaći iz unutarnjeg ruskog rata bila je ključni strah, potvrdili su američki dužnosnici za The Washington Post. Osim Bijele kuće, i visoki dužnosnici u Pentagonu, State Departmentu i Kongresu su u posljednja dva tjedna dobili ove obavještajne informacije.

Mihajlo Podolnjak, savjetnik u Uredu predsjednika Ukrajine, komentirajući odluku čelnika Wagnera da zaustavi takozvani "marš pravde" na Moskvu ironično je kazao kako se radilo o Prigožinovom „fenomenalnom izboru”. „Skoro je srušio Putina, preuzeo kontrolu nad središnjim vlastima, došao do Moskve i odjednom se predaje...

I to zato što je jedan vrlo specifičan posrednik sa sumnjivom reputacijom, Lukašenko, obećao sigurnosna jamstva koje je dao Putin - onaj isti čovjek koji je to jutro naredio Prigožinovo uništenje. I zbog straha koji je Putinova elita proživjela tijekom posljednja 24 sata, Putinova naredba će sigurno biti izvršena... Iako nije sve bilo beskorisno: Prigožin je ponizio Putina i državu i pokazao da više nema monopol nad nasiljem, komentirao je Podolnjak.

Putin je slabiji nego ikad

Rusija ima bogatu povijest državnih udara i pobuna - od revolucija u palačama u 18. stoljeću, neuspjele pobune 1825. liberalnih vojnih časnika koji su okusili slobodu na Zapadu boreći se protiv Napoleona do Februarske revolucije 1917., kada je vrhovno zapovjedništvo vojske poručilo caru Nikoli II da je njegovo vrijeme isteklo. Analitičari smatraju kako je jučer Vladimir Putin za dlaku izbjegao dramu nalik onoj iz 1917., kad je ukinuto Rusko Carstvo, a posljednji ruski car abdicirao.

Putin je preživio dan, no, kako navodi analitičar The Telegrapha „daleko je od toga da je iz šume izašao i slabiji je nego ikad".

„Ovi događaji nas samo podsjećaju da se u Rusiji ništa ne mijenja. Staljin, koji još uvijek predstavlja neku vrstu predloška za rusku vladu, strijeljao je većinu vojnog vrhovnog zapovjedništva tijekom kasnih 1930-ih, ali kada je Hitler izvršio invaziju 1941. shvatio je da treba preživjele generale, te im je vratio privilegije, uključujući činove i značke iz carska vojska, navodi The Telegraph.

List podseća kako je i ruski car Nikola II bio nekoć popularni vođa u ratu. Zapovijedao je velikom vojskom koja se smatrala moćnom, no zapravo je bila loše obučena i opremljena, a zapovjednici odabrani prema lojalnosti režimu, a ne sposobnosti, vojnici nemotivirani i loše tretirani.

Vrlo brzo su krenula vojna poniženja za koja su ubrzo okrivljeni car i njegova pratnja. Čak i kad se vojna situacija stabilizirala, bilo je prekasno za povratak prestiža. Ogroman broj vojnika je ubijen, ali veliki broj se predao - više nego u bilo kojoj drugoj vojsci. Revolucija je započela u veljači 1917. kada su niži časnici i obični vojnici odbili ugušiti narodne nerede, a zatim su početkom ožujka viši zapovjednici vojske i mornarice jednoglasno inzistirali da car mora abdicirati kako bi spriječio katastrofu.

No katastrofa nije spriječena: uslijedio je poraz od Njemačke, godine građanskog rata i desetljeća užasne tiranije, piše Slobodna Dalmacija.

"Jučer je čak i Putin spominjao 1917. godinu. Može se reći da su uvjeti za miran prijelaz vlasti bili znatno povoljniji 1917., nego danas. Snažna liberalna opozicija izgledala je spremna preuzeti vlast. No, s druge strane, srušili su ih daljnje vojne katastrofe, ekonomske teškoće, unutarnje podjele i preuzimanje vlasti u listopadu 1917. od strane Lenjinovih boljševika. Jedina stvar koja je mogla spasiti Rusiju u ožujku 1917., bilo je brzo okončanje rata. To bi danas samo moglo spasiti Rusiju - piše The Telegraph.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 13:09