‘Ako se inflacija nastavi, doći će do pritiska javnosti, a evo što bi onda moglo uslijediti‘

„Suočeni smo sa stvarno izazovnom situacijom na dva ratišta, u istočnoj Europi i na Bliskom istoku. O tome će ovisiti i cijene energenata. Na Bliskom istoku imamo najavu SAD-a da nakon izbora koji će se održati 3. i 4. studenoga kreću u kompletnu ofenzivu. Nisam uvjerena da je to moguće provesti na način kako to Trumpova administracija najavljuje. Sankcije Iranu jesu utjecale na njegovu ekonomiju, no Iran u rukama drži ključ kontrole Hormuškog tjesnaca. Vojne opcije SAD-a su vrlo skučene. Ova situacija će potrajati neko vrijeme. Europa mora pomiriti energetsku održivost i svoje vanjskopolitičke i sigurnosne prioritete. Prije rata je bila ovisna o energentima iz Rusije, sada je našla druge izvore, no ostaje pitanje koliko je to dugoročno održivo. Ako se inflacija nastavi, to će imati posljedice na europska društva, doći će do pritiska javnosti i europske vlade će morati opet razmišljati o djelomičnoj ovisnosti o ruskim energentima”, kaže u Briefingu politologinja prof. dr. sc. Đana Luša, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Ukrajina je najveća žrtva. Bori se za svoj teritorij i suverenitet, ali brani i Europu, europske vrijednosti i sigurnost. Svaka EU država gleda svoje interese, no EU je stala iza Ukrajine. Međutim, u državama članicama na izborima jačaju određene političke strukture. U Njemačkoj je pobjedom AfD-a na pokrajinskim izborima srušen tzv. vatrozid, odnosno konsenzus njemačkih političkih stranaka da neće ulaziti u koalicije s AfD-om i tako spriječiti dolazak krajnje desnice na vlast. Postoji opasnost da će i kancelar Mertz morati modificirati svoje čvrste stavove prema Ukrajini”, govori Luša koja ipak vjeruje da su europski građani, unatoč inflaciji i rastu cijena energenata, svjesni da bi bilo puno skuplje prepustiti Ukrajinu na milost i nemilost Rusiji jer bi tada europske zemlje morale više ulagati u obranu i razmještati svoje snage na istočne granice NATO-a.

„Određene europske politike će se morati modificirati pod pritiskom populističkih struja koje dolaze i s lijeva i s desna i kojima je najveće gorivo strah koji građani osjećaju od migracije, poskupljenja i većeg ulaganja u obranu i sigurnost umjesto u zdravstvo”, zaključuje Luša.

„Rusija ima nadmoć u ljudstvu koja određuje stanje na terenu, a prednjači u streljivu i potencijalima vojne industrije za dostavu naoružanja na ratište. Ukrajina ima puno žrtava, ali je razvila svoju vojnu industriju. Rat iscrpljivanja može trajati još godinama. Ne vidim mogućnost da se uspostavi rješenje jer imamo potpuno suprotstavljene pozicije. Ukrajina brani svoj teritorijalni integritet, dok Rusija želi da joj se prizna osvojeni teritorij i tu smo u pat poziciji koja može trajati godinama”, procjenjuje Luša koja ne vjeruje da će doći do izravnog napada Rusije na neku europsku zemlju NATO članicu zbog čega bi NATO aktivirao svoj članak 5., mehanizam kolektivne obrane, što bi bio najgori scenarij trećeg svjetskog rata.

„Vjerujem da čelni ljudi Bugarske znaju odgovor na pitanje tko je dronovima napao brodove u Crnom moru, no nastoji se spriječiti eskalacija sukoba. Smatra se da ovo nije direktni napad koji bi aktivirao članak 5. A i Rusija vodi računa gdje napada”, kaže Luša koja smatra da ni Rusija ni NATO ne žele da međusobno zarate.

„Ovo što se događa na francuskim ulicama, ne bih striktno vezala uz nekakav politički pokret. No, bunt učenika može za sobom povući i šire mase koje će nezadovoljstvo uvjetima života preliti na političku scenu i utjecati na rezultate izbora iduće godine”, komentira Luša.

„Iran je u dobroj poziciji. Kontrolira Hormuški tjesnac i koristi situaciju da prisili SAD na pregovore. Trump se suočava s izborima na polovici mandata. Mislim da slijede fazni pregovori u kojima će se pregovarati o pojedinim aspektima poput otvaranja Hormuškog tjesnaca, ukidanja sankcija Irana, iranskog nuklearnog potencijala... Vojna intervencija SAD-a je malo vjerojatna. Američki glasači žele da se okončaju ratovi. Trump je dobio izbore na obećanju da će prosječni Amerikanac bolje živjeti, a sada se suočavaju s rastom cijena, pogotovo energenata i inflacijom. Ankete idu u korist Demokratima čime Amerikanci iskazuju protest prema Trumpovim politikama, no na američkim međuizborima je u proteklih 20-ak godina uvijek pobjeđivala stranka koja nema aktualnog predsjednika”, objašnjava Luša.

Podsjeća na istraživanja koja pokazuje da između 40 i 60 posto stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva podržava povratak u EU, no to nije jednostavan proces. Činit će se, dodaje, snažni koraci da ta država bude ekonomski i sigurnosno povezanija s državama EU članicama.

„U Srbiji prvi put imamo jasnog konkurenta Vučićevoj politici. On ima više šanse nego ikada izgubiti vlast. Hrvatska se etablirala kao uspješna mala EU članica, moćna mala država u europskoj obitelji. Velik je diplomatski uspjeh da je u deklaraciju EU samita u Splitu ušla formulacija da u EU nema mjesta za države koje promoviraju genocid i ratne zločine pri čemu se mislilo na Srbiju. Promjena vlasti u Srbiji bi moga biti novi zamašnjak u odnosima s Hrvatskom. Međutim, i dalje u većini pitanja koja opterećuju bilateralne odnose, a koja se nadovezuju na ratnu prošlost, ne znamo jasno koji su stavovi studentskog pokreta u Srbiji kao najjače opozicijske snage”, govori Luša.

Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.

Pogledajte cijelu emisiju: