OZBILJAN PROBLEM

Ako invazija Ukrajine potraje, broj pothranjenih ljudi diljem svijeta narast će za 8 milijuna

FAO procjenjuje da će broj pothranjenih ljudi, ako invazija Ukrajine potraje mjesecima, diljem svijeta narasti za 8 milijuna...

Gita Gopinath, zamjenica glavne direktorice Međunarodnog monetarnog fonda

 Brendan Smialowski/AFP

To su sve krivi Ameri. Tako je, u pravilu, glasio zaključak znalaca međunarodnih odnosa nakon što je izbilo Arapsko proljeće krajem 2010. godine. Iako je pad poznatih diktatora stvarao prostor neizvjesnosti što se najmanje sviđalo Izraelu, a na isti je način razmišljao i Washington. Ali, koga još zamaraju činjenice kad je tako lijepo prostoproširenom rečenicom objasniti kompleksan proces. Što je put koji vodi prema teoriji zavjere.

Te 2010. godine golemi požari poharali su žitnice Rusije i Ukrajine. Cijena žitarica je na svjetskom tržištu jako porasla, a siromašne zemlje, uzdrmane financijskom krizom, nisu više mogle subvencionirati hranu. Glad i neimaština su stvorile kritičnu masu koja je trebala samo iskru. Prva je bila u Tunisu, strašno samospaljivanje prodavača voća kojeg su zlostavljali policajci tražeći da im plaća “zaštitu”.

Rusko neplaćanje duga imat će "ograničen utjecaj na ostatak svijeta", ocijenila je u utorak Gita Gopinath, zamjenica glavne direktorice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Istaknula je da su iznosi ruskih obveza koje dospijevaju na naplatu "razmjerno niski na međunarodnoj razini". "To nije sistemski rizik za svjetsko gospodarstvo", dodala je, istaknuvši da banke koje su izloženije mogu biti ozbiljnije pogođene.

Problem je zato vijest koju je 7. ožujka objavio FAO, agencija UN-a za hranu: “Cijene hrane u svijetu porasle su u veljači 24,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, dosegnuvši najvišu razinu otkada FAO prati podatke, potaknute poskupljenjem biljnih ulja i mlijeka i mliječnih proizvoda.” Za potpuno razumijevanje ozbiljnosti ove vijesti treba znati da u računicu nije bio uključen ruski napad na Ukrajinu i poremećaji koje je izazvao. Zabrinutost za urod i izvoz tek djelomice objašnjava aktualni skok cijena, ističe u priopćenju ekonomist FAO-a Upali Galketi Aratchilage. "Znatno su jači pokretač rasta cijena čimbenici izvan samog sektora proizvodnje hrane, posebice u energetskom i sektorima proizvodnje umjetnih gnojiva i stočne hrane", objašnjava Aratchilage. Svi ti faktori smanjuju zaradu proizvođača hrane i odvraćaju ih od ulaganja i širenja proizvodnje, dodaje.

FAO je objavio da su u veljači najviše porasle cijene biljnih ulja, za 8,5 posto u odnosu na siječanj, dosegnuvši najvišu razinu otkada FAO prati podatke, odražavajući poskupljenje palminog, sojinog i suncokretovog ulja. Poručili su da se boje poremećaja u izvozu suncokretovog ulja iz crnomorske regije nakon ruskog napada na Ukrajinu koja, s Rusijom, čini oko 80 posto svjetskog izvoznog tržišta.

Cijene žitarica porasle su na mjesečnoj razini 3 posto, odražavajući skok cijena kukuruza, za 5,1 posto, i cijena pšenice, za 2,1 posto, pod utjecajem neizvjesne opskrbe preko crnomorskih luka. Koja je sve neizvjesnija. Ukrajina objavljuje da sjetva, i pod bombama, traje. The Financial Times navodi da su cijene žitarica od početka rata porasle za trećinu, što treba dodati na rast koji je utvrdio FAO.

Rusija je prvi svjetski izvoznik pšenice, a Ukrajina peti, ukupno pokrivaju 30 posto svjetske proizvodnje. I 52% suncokretovog ulja. Većina tog izvoza ide prema Bliskom istoku i Aziji, većinom siromašnijim zemljama, njih 50 više od 30% potreba za žitaricama namiruje uvozom iz Rusije i Ukrajine. U toj je skupini većina 48 zemalja u kojima je porast cijena hrane tijekom globalne financijske krize, koja je počela 2008. godine, izazvao nerede. Svjetski program za hranu (WFP) upozorava da se u dijelu tih zemalja stanje nije poboljšalo, da je u mnogima i više gladnih usta koja čekaju pomoć. Destruktivno su djelovali ratovi u Jemenu, Siriji, Etiopiji, Somaliji a svemu tome treba dodati i poguban utjecaj pandemije jer su siromašne zemlje ostale i bez cjepiva. Porast cijena temeljnih prehrambenih proizvoda pretvara tešku situaciju u oluju svih oluja.

FAO procjenjuje da će broj pothranjenih ljudi, ako invazija Ukrajine potraje mjesecima, diljem svijeta narasti za 8 milijuna i da će ta brojka do 2023. godine iznositi 13 milijuna. Azijsko-pacifička regija, Bliski istok i Sjeverna Afrika, uz subsaharsku Afriku bit će posebno pogođeni.

The Wall Street donosi priču iz Beiruta gdje pekar Zouhair Khafiyeh priča kako je cijena vreće brašna na crnom tržištu od 24. veljače, kad je Rusija napala Ukrajinu, porasla za 1000%. Sada peče kruh i peciva samo prema narudžbi, kad mu se plati unaprijed. Libanon je u teškoj krizi koju su izazvale političke tenzije prelivši se na ekonomiju, došlo je do raspada financijskog sustava, a nedaće je akcelerirala katastrofalna eksplozija u beirutskoj luci 2020. godine nakon koje je zemlja pala na koljena. U Keniji je cijena kruha porasla za 40% u nekim dijelovima zemlje, cijena uvoza žitarica u Ugandi je porasla za 62%, a u Iraku, piše WSJ, na ulicama su sve češće prosvjednici koji se nazivaju “revolucijom onih koji umiru od gladi”. Egipat 70% žitarica uvozi iz Rusije i Ukrajine i vlada je potvrdila da će zbog rata morati uložiti dodatnih milijardu dolara za subvencije cijena kruha. Istodobno traži i nove dobavljače.

Nevolje tu ne staju. Rusija je izvoznik nafte čija cijena također raste zbog čega brojni mali poljoprivrednici u zemljama gdje ne postoji sustav subvencija te proizvodnje nemaju čime platiti gorivo. Rusija je istodobno i najveći svjetski proizvođač umjetnih gnojiva čija se cijena također penje u nebo, njezin izvoz pokriva oko 15% globalnih potreba. Zbog čega će ih poljoprivrednici koristiti u manjim količinama pa će tako i urod biti lošiji i cijene će hrane nastaviti rasti. I tako ulazimo u zatvoreni krug.

WFP kupuje polovicu zaliha žita od Ukrajine i zbog inflacije i ukrajinske krize svaki mjesec za hranu plaća dodatnih 71 milijun američkih dolara. Budući da WFP ima ograničene resurse, prisiljen je ograničiti dostavu hrane izbjeglicama i brojnim drugim skupinama u Istočnoj Africi i na Srednjem istoku. Navode da će zbog rasta cijena morati hranom snabdijevati samo one koji umiru od gladi, gladni ostaju bez pomoći.

FT donosi priču kako je Irska, zbog trenutne situacije, pokrenula plan poticanja poljoprivredne proizvodnje primarno žitarica vrijedan 12 milijuna eura. Vlada u Dublinu je u utorak odobrila isplatu 400 eura po hektaru kako bi potaknula poljoprivrednike da zasade ječam, pšenicu i zob, kao povratak na program "ratne obrade tla" koji je posljednji put korišten tijekom Drugog svjetskog rata.

Glad je, u moderno doba, gotovo uvijek posljedica ljudskog djelovanja - čemu treba dodati i utjecaj globalnog zagrijavanja što nisam uključio u ovaj tekst. I u tom svjetlu treba gledati agresivnu politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina jer će rat u Ukrajini kolateralno izazvati nedaće, muku, jad i glad ljudima daleko od ratnog vihora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 05:13