Nakon nedjelje NATO bi mogao imati ozbiljan problem u Njemačkoj

Ekstremno desna Alternativa za Njemačku dobit će prvu priliku za samostalno formiranje vlade možda već nakon ove nedjelje 6. rujna, na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhaltu, a potom i u Mecklenburg-Vorpommernu, gdje će se izbori održati za dva tjedna. A to onda postaje sigurnosni problem za Europu jer, ako AfD osvoji apsolutnu većinu i formira vladu u barem jednoj od tih država, dobit će kontrolu nad područjem unutarnje sigurnosti, što AfD-u, koji otvoreno podržava Rusiju, omogućava stvaranje birokratskih prepreka kretanju NATO-ovih trupa i opreme te usporavanje njihova prebacivanja na istočni bok Saveza.

Dugoročno, to može ugroziti ulogu Njemačke kao jednog od ključnih europskih lidera, posebno u podršci Ukrajini. Suočena s ovom opasnosti, Vlada kancelara Friedricha Merza priprema se za slučajeve da pojedine savezne države pokušaju opstruirati provedbu obrambenih planova NATO-a u slučaju prijetnje ruske agresije.

Birokratska "uska grla"

Njemačka je središnja karika u NATO-ovoj vojnoj logistici u Europi. Ključne rute za kretanje savezničkih trupa i opreme u slučaju prijetnje ruske agresije prolaze kroz njezin teritorij. Vojna logistika je od kritične važnosti ne samo za zemlje NATO-a, nego i jer jedan dio pomoći Ukrajincima stiže upravo njemačkim koridorima.

AfD želi da djeca u školama manje uče o Hitleru, a više o jednoj drugoj povijesnoj ličnosti. Vrlo zanimljivo kojoj

Proruska vlada AfD-a u Saskoj-Anhaltu neće moći otvoreno blokirati kretanje vojne opreme i osoblja, ali ima mogućnost odgoditi izdavanje dozvola za prijevoz teške opreme, ne dati vojsci prioritet na lokalnim cestama ili sporo raspodijeliti policijske resurse. To je ključno za NATO: premještanje tenkova, haubica i druge opreme diljem Europe zahtijeva brojne carinske, diplomatske i administrativne dozvole i tek nakon što ih dobije, Savez može započeti s prebacivanjem snaga na istočni bok. Taj proces traje pet do šest tjedana, a upravo takva birokratska "uska grla" Rusija bi mogla koristiti u svom hibridnom ratu, paralelno sa sabotažama i kibernetičkim napadima.

Povjerljive informacije

Dolazak na vlast AfD-a na čelu s Ulrichom Sigmundom mogao bi izazvati ozbiljan sukob između nove vlade Saske-Anhalt i saveznih vlasti te drugih njemačkih pokrajina, a to će se prvenstveno odnositi na osjetljive podatke. U Njemačkoj vlade 16 saveznih država redovito koordiniraju svoj rad putem posebnih ministarskih konferencija. Jedna od najvažnijih je konferencija ministara unutarnjih poslova, na kojoj se, među ostalim, raspravlja o sigurnosnim pitanjima i razmjeni obavještajnih podataka.

Britanski The Telegraph objavio je da njemački dužnosnici potajno razmatraju ograničavanje pristupa "budućoj vladi" Saske-Anhalta informacijama o unutarnjoj sigurnosti i obavještajnim podacima. Ministar obrane Boris Pistorius otvoreno se zauzeo za isključivanje državnih ministara AfD-a iz razmjene klasificiranih informacija.

Plakati različitih njemačkih stranaka u predizbornoj kampanji u Magdeburgu

Ronny Hartmann/Afp

Jedna od opcija koju razmatraju u Merzovoj vladi jest održavanje dodatnih neformalnih sastanaka o najosjetljivijim pitanjima, na koje predstavnik Saske-Anhalta jednostavno ne bi bio pozvan. Formalno, rad zajedničkih tijela ne bi prestao, ali bi se najvažnije informacije raspravljale u drugačijem formatu.

Razlog takvim strahovima su vanjskopolitičke orijentacije krajnje desnice i strahovi da "AfD", Moskvi odaje povjerljive podatke. U ožujku su iz CDU-a i SPD-a optužili AfD-ove zastupnike u Bundestagu da objavljuju informacije koje bi mogle biti zanimljive ruskim obavještajnim službama. To uključuje vladine informacije o lokalnim sustavima protiv dronova, opskrbi zapadnog oružja Ukrajini i saznanjima vlasti o ruskim subverzivnim i hibridnim aktivnostima u regiji Baltičkog mora.

Šefica AfD-a: ‘Ako dođemo na vlast, izlazimo iz Schengena, zatvaramo granice i odbacujemo euro‘

Ako AfD doista dođe na vlast, Berlin će gotovo sigurno biti prisiljen poduzeti značajne mjere opreza u području sigurnosti klasificiranih podataka. Jer ako njemački saveznici posumnjaju da bi kritične informacije mogle doći do Rusije preko vlade AfD-a, jednostavno će prestati slati takve podatke Nijemcima. No problem je da je nemoguće potpuno isključiti Sasku-Anhalt iz razmjene podataka obavještajnih službi, posebno zbog osiguranja javne sigurnosti i sprječavanja terorističkih napada.

Financijski bič

Stoga u Berlinu razmatraju i opciju segmentacije informacija, u kojoj bi se podaci o desničarskom ekstremizmu i špijunaži mogli odvojiti od sustava kojima bi vlada AfD-a imala pristup. Druga potencijalna poluga pritiska na vladu AfD-a mogao bi biti sustav financijskog izjednačavanja između država, o kojem Saska-Anhalt uvelike ovisi. U 2025. godini preko njega je primila oko 2,8 milijardi eura, gotovo petinu državnog proračuna. Financijski bič mogao bi postati svojevrsni element ucjene iz Berlina, koji bi potaknuo vladu AfD-a na "poslušno ponašanje" i kažnjavao bilo kakvu potencijalnu špijunažu za Rusiju.

Na kraju preostaje i najteži instrument, a to je korištenje takozvane "savezne prisile" ili Bundeszwang. To je mehanizam kojim njemačka vlada, uz suglasnost Bundesrata, može jednostavno prisiliti pokrajinske vlasti da se pridržavaju saveznih zakona. To se ne odnosi samo na obvezu čuvanja sigurnosno kritičnih podataka, već i na pitanja kao što su migracije ili prava izbjeglica, koja bi AfD-ovci rješavali po kratkom postupku.