ANALIZA JUTARNJEG

ŠTO SE TO DOGAĐA NA DESNICI? U HDZ-u buja nezadovoljstvo zbog izostanka premoćne izborne pobjede, u čemu su sve pogriješili?

Je li HDZ iscrpio tvrdu desnu retoriku koja se do sada pokazivala uspješnom na izborima?
 Nikolina Vuković Stipaničev/CROPIX

Hrvatska nije prirodno desno orijentirana, kako se često zdravorazumski misli. Kukuriku koalicija je izgubila značajan dio svojih birača, međutim, većina bivših birača te koalicije je ostala u “lijevoj orbiti”. S druge strane, HDZ je bio posve neuspješan u privlačenju novih birača, a Domoljubna koalicija je u cjelini ostvarila negativnu sinergiju. Dakle, HDZ se spasio od poraza pukom mehanikom koaliranja, te uopće nije profitirao na kritici vlasti - objavio je na svom blogu Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, inače savjetnik za istraživanja javnog mnijenja agencije Ipsos puls.

Tvrda retorika

Podaci koje je Bagić iznio na temelju izbornih rezultata, ali i nezadovoljstvo u samom HDZ-u zbog izostanka očekivane premoćne pobjede na izborima otvaraju pitanje što se dogodilo na desnoj političkoj sceni. Osnovno glasi je li HDZ iscrpio tvrdu desnu retoriku koja se do sada pokazivala uspješnom na izborima, a bazira se na temama iz Drugog svjetskog rata, lustracije, Udbe, komunizma, spominjanju Kevinih jama, do eksploatiranja tema iz Domovinskog rata i podrške “šatorašima”? Je li predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko forsirajući ih ispustio iz vida da se konzervativno biračko tijelo promijenilo i da u ideološkom smislu očekuje promoviranje nekih drugih demokršćanskih vrijednosti kao što su obitelj, odnos prema vjeri, pobačaju, istospolnim zajednicama i gospodarstvu?

- Čini mi se da su nakon prosvjeda branitelja na Markovu trgu u HDZ-u postali svjesni da na tim temama ne mogu poentirati, već samo homogenizirati lijevu koaliciju. Od tada ih više nisu isticali, osim općeg pozivanja na svoje domoljublje, međutim bilo je kasno - kaže Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. No, dok je Karamarko to shvatio, već su se jasno etablirali kao stranka koja skreće udesno, a Milanović je to vrlo dobro iskoristio. Pojavila se ovaj put, nastavlja Čular, još jedna novina u reakciji javnosti. Od 1990. naovamo HDZ koristi uvijek istu taktiku “napali, pa hladi”. - Tuđman je pred prve izbore govorio o neprirodnom obliku hrvatske kifle, a zatim, suočen s ratom, morao hladiti svoje jastrebove. HDZ, pa i Sanaderov, nije dao hrvatske generale samo dok je bio u opoziciji, na vlasti su ih izručivali i pratili na aerodrome ili pomagali u njihovim uhićenjima.

Manje od očekivanog

I ovaj put Karamarko je u slučaju ćirilice u Vukovaru i javnom podrškom “šatorašima” posegao za istom taktikom, taktikom izvaninstitucionalnog pritiska, što svrstava HDZ u ono što se u politologiji naziva neodgovorna opozicija - kaže Čular. Time se, dodaje, u Hrvatskoj nakon 2000. nisu služile niti puno desnije stranke. Ni HDSSB-ova SS garda nije pomogla HDSSB-u. Zaključuje da su hrvatski građani u međuvremenu podsvjesno počeli cijeniti dostignutu razinu konsenzusa unutar poretka i postali osjetljiviji na svako ugrožavanje stabilnosti institucija.

- Ljudima je dosta i ekonomske nesigurnosti, da bi uživali u scenama izrazitih političkih napetosti. Čini se da čak i oni koji se slažu s političkim ciljevima, nisu spremni na baš sve metode. Cijenim to kao bitan doseg konsolidacije hrvatske demokracije u ovih 25 godina koji je neodgovorno ugrožavati - poentira Čular.

Stjepo Bartulica, profesor političke filozofije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i povjerenik za vjerske zajednice bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, također naglašava kako je HDZ dobio manje na izborima nego što je očekivao. Na pitanje je li HDZ promašio s promoviranjem tema koje se vuku iz Drugog svjetskog rata, komunizma, odnosa prema Titu, Karamarkovom najavom lustracije, te poticanjem nezadovoljstva branitelja pa do protivljenja dvojezičnim pločama u Vukovaru, jedan od predvodnika konzervativne revolucije u Hrvatskoj kaže da je antikomunizam legitimna i mainstream pozicija u Europi, a retorika koja je kritična prema Titovu nasljeđu je sasvim opravdana i očekuje se od stranaka poput HDZ-a.

Populistički klišeji

- Međutim, problem je što je ta stranka i dalje prepuna bivših komunista i drugih aparatčika koji nemaju nikakvu vjerodostojnost u javnosti. Problem je što konzervativna načela nemaju veze s nacionalizmom tako da su još daleko od toga. Dvojezične ploče nisu ključno pitanje za hrvatsku budućnost. Ne napuštaju mladi našu zemlju zbog toga. Ekonomska politika im je prilično lijeva i ne odustaje od velike uloge države u gospodarstvu - kaže Bartulica i nastavlja kako je privatizacija i dalje “prljava” riječ u HDZ-u. Smatra da u HDZ-u nisu uspjeli profilirati nove ljude, a birači ne žele populističke klišeje nego novi sadržaj i hrabre lidere.

Ni u samom HDZ-u nisu zadovoljni rezultatima, ali ni političkim kursom koji je zauzelo novo vodstvo stranke. - Rezultati nisu očekivani, nego znatno ispod toga. O tome tek predstoji šira rasprava u stranci. Birači desne provenijencije su zaokružili HDZ na izborima, ali smo prostor centra ostavili nepokrivenim, kako isticanjem tema u kampanji, tako i strategijom. A HDZ je jak jedino kad može dobiti glasove na desnici i glasove centra - kaže nam istaknuti član HDZ-a i napominje da se u kampanji napravilo nekoliko pogrešaka, od promjena PR-a tijekom kampanje, do toga što su neke bitne teme ostale u drugom planu. On smatra da HDZ treba biti demokršćanska stranka čija je uloga biti desni centar i u sadržajnom smislu. Dakle, promovirati konzervativne vrijednosti, ali biti protiv radikalizma i ekstremizma.

Ekstremne stranke

Suprotno tome, HDZ je na ovim izborima prvi put koalirao s ekstremnije desnim strankama, konkretno s proustaškim HČSP-om. Bartulica se na to osvrnuo napomenom da pravaši nemaju veze s konzervativnom doktrinom. - Svaki konzervativac će se jasno distancirati od svake totalitarne ideologije, pa tako i ustaške. Na tome se mora inzistirati - kaže Bartulica. - HDZ je svih dvadesetak godina vrlo dobro kontrolirao radikalno desnu scenu, bilo da je njihove “prirodne” birače inkorporirao u svoje biračko tijelo, bilo da je otvoreno uništavao ekstremne stranke, bilo da je tu scenu vezao klijentelistički za sebe ili ih, kao Sanader 2007. izolirao u izborima, ali nikad im nije davao otvoreni legitimitet - kaže Čular komentirajući činjenicu da je HDZ izašao na izbore u koaliciji, i to s radikalnom strankom. Podsjeća da na županijskim izborima 1997. koalicija HDZ-a i HSP-a nije bila otvorena, već je nekoliko kandidata HSP-a bilo raspoređeno na listi HDZ-a. - Ako se to poveže sa strategijom “napali, pa hladi”, HDZ se pojavljuje kao svojevrsni “prirodni” usisavač i moderator krajnje desnih političkih stavova. Uvjeren sam da je to osnovni razlog zašto u Hrvatskoj, koja ima druge povoljne (povijesne, ekonomske i kulturološke) pretpostavke za to, nikad radikalno desna stranka nije ostvarila veći uspjeh. Karamarko je prvi koji je dao legitimitet tim strankama, ne sada nego već i na EU izborima. Dakle, Karamarko u bitnome mijenja dugogodišnju HDZ-ovu strategiju, pa se postavlja pitanje hoće li i on tako uspješno moći kontrolirati desnu političku scenu kao što su to radili i Tuđman i Sanader - pita se Čular.

Naš sugovornik iz HDZ-a kaže da će se i o tome govoriti unutar stranke, ali naglašava kako je glavni problem što se nisu dovoljno i na pravi način naglašavale ekonomske teme. - Desni centar u Europi ima dobra rješenja koja su se mogla primijeniti, a odnose se na reforme u državi i društvu. Nakon četiri godine loše vlade uz program kakav je irski premijer Enda Kenny ponudio 2011. svojim građanima, birači bi se sigurno okrenuli HDZ-u. Nije da nismo pripremali reforme, ali moramo analizirati jesmo li napravili iskorak - kaže naš sugovornik iz HDZ-a. Ističući Kennyja kao primjer demokršćanskog europskog lidera, kaže da se trebalo ugledati u njegov gospodarski program. Preuzeo je vlast kada je Irska bila pred bankrotom, s deficitom od 32 posto BDP-a, a tijekom krize koja je započela 2009. godine Irsku je napustilo oko 240.000 ljudi. Kenny je izložio plan rigorozne štednje za koji je dobio podršku i izvukao zemlju iz krize. Danas im je rast 4,8 posto, stopa nezaposlenosti je pala za trećinu, a drastično je smanjen i unutarnji dug. Cijena je bila povećanje poreza za 28 posto, ali i smanjivanje državnih troškova za oko 10 posto. Najviše ušteda je bilo u sektoru zdravstva, na skrbi osoba s posebnim potrebama, potpori nezaposlenima. - Bilo je teško, no Kenny je čak uspio dobiti i podršku sindikata - kaže nam osoba iz vrha HDZ-a i napominje da su glavne teme kampanje trebale biti gospodarske, i to s pozicije europskih demokršćana.

Građanska desnica

Dok je HDZ s novim vodstvom skrenuo prema prošlosti i vrijednostima koje u nekim segmentima koketiraju s nacionalizmom, javljaju se nove političke opcije poput Hrasta, pa i dijela jezgre Mosta, koje promoviraju konzervativne vrijednosti poput odnosa prema braku, obitelji, homoseksualcima, vjeri. Kakva je njihova politička budućnost tek treba vidjeti. - Mislim da Hrast nije uspio kao politički projekt. Božo Petrov je tek sad došao do izražaja, te na vrijeme shvatio da postoji bolji put. To ne znači da promoviranje braka i obitelji nemaju podršku u javnosti. Veliki dio birača ne prihvaća nove sekularne “dogme” koje nameće lijeva opcija. Hrvatska nije iznimka u tome - kaže Stjepo Bartulica. Što se tiče vjere, dodaje, ne postoji katolička politika kao takva nego se radi o općim načelima koja se promiču. - Kad Crkva iznosi ta načela, to ne znači da se “miješa” u politiku nego vrši svoje poslanje. Zar bi trebali biskupi samo šutjeti? Drugo je kad se otvoreno navija za neku opciju. To nije primjereno - mišljenja je Bartulica koji ne vidi veliku budućnost političkim opcijama koje dominantno u svom programu promoviraju tradicionalne vrijednosti. Kaže da je udruga U ime obitelji koja je dobila veliku podršku na referendumu o ustavnom definiranju braka trebala ostati u civilnom društvu, a ne transformirati se u stranku. Smatra da je pojedincima koji zastupaju te vrijednosti bolje da uđu u razne stranke jer Hrvatska već trpi od prevelikog strančarenja.

Čular pak kaže da je u Hrvatskoj prisutan svojevrsni konzervativni pokret koji je najvidljivije došao do izražaja s udrugom U ime obitelji. - Međutim, one ne pokazuju elemente radikalizma niti ekstremnost. Riječ je o tvrdoj građanskoj desnici koja se za svoje vrijednosti bori kroz institucije i ne zastupa revizionističke stavove o Drugom svjetskom ratu kao što rade krajnje desne strančice, udruge, mediji i portali u Hrvatskoj - zaključuje Čular.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:29