ŠTO ĆE ZNAČITI PROMJENE U IZBORNOM ZAKONU Kraj političke karijere za Tomašić, Josipovića i Holy?

Nekoliko novosti u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor iz veljače ove godine moglo bi biti pogubno za ORaH Mirele Holy, Hrvatsku konzervativnu stranku Ruže Tomašić, stranku Naprijed Hrvatska koju tek treba osnovati bivši predsjednik Ivo Josipović, te druge manje stranke koje građani percipiraju isključivo kroz osobu koja im je na čelu. Zakonska pravila koja će vrijediti za nadolazeće izbore ukinula su nositelja lista što znači da ime Mirele Holy, Ruže Tomašić ili Ive Josipovića neće biti istaknuto na listićima u svim izbornim jedinicama, nego samo u onima gdje će se kandidirati. Većini birača zbog toga će njihove stranke biti neprepoznatljive, i neće im dati glas. Jedini je tome doskočio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić koji je stranku nazvao po sebi tako da će biračima u cijeloj Hrvatskoj, kada vide listu kandidata stranke “Bandić Milan 365”, biti jasno o kome se radi.

Štetne izmjene

- Za nas su izmjene Zakona štetne jer ukidaju nositelje liste - iskrena je Holy koja na pitanje da procijeni kakav će, s obzirom na to, biti omjer između rejtinga ORaH-a koji po istraživanju Crobarometra iz travnja ima podršku od 7,7 posto i osvojenih glasova na izborima, odgovara kako je to nemoguće procijeniti. - Možemo proći dobro, ali jednako tako i da ne osvojimo ni jedan mandat - kaže Holy. Velikim strankama, HDZ-u i SDP-u, ukidanje nositelja liste neće utjecati na broj mandata, ali će stranačke šefove Tomislava Karamarka koji je najnepopularniji političar i Zorana Milanovića koji mu u tome konkurira, tjerati na veliki oprez pri sastavljanju lista. Budući da će njihova imena biti samo na jednoj listi, radi vlastitog rejtinga će se sigurno potruditi da se kandidiraju tamo gdje im stranke najbolje prolaze. Tako se već spekulira da će se Karamarko kandidirati u Devetoj jedinici koja je tradicionalno najsklonija HDZ-u. Zbog uvođenja preferencijalnog glasa vodit će računa i o tome da im na listi ne bude konkurencija. Nakon takozvanog Piculinog poučka ( Tonino Picula je na SDP-ovoj listi za Europski parlament preferencijalnim glasovima doslovno pomeo favorite stranačkog šefa), teško je vjerovati da bi se Zoran Milanović stavio na istu listu s daleko popularnijim predsjednikom Sabora Josipom Lekom, i riskirao da Leko dobije više neposrednih glasova od njega.

Osobne simpatije

- Nadam se da će predsjednik stranke biti dovoljno pametan da pri sastavljanju lista vodi računa o tome kako pojedini članovi stranke kotiraju kod birača i da se ne vodi kriterijem osobnih simpatija - kaže nam jedan od vodećih SDP-ovaca. Premda je izmjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor inicirao SDP, čini se da je u toj stranci malo onih koji su zadovoljni s time što su napravili. Stranačkom vodstvu zamjeraju što nisu korigirane izborne jedinice, što je još davno tražio Ustavni sud jer postoje prevelika odstupanja u broju birača između pojedinih jedinica, a to dovodi do toga da svaki glas ne vrijedi jednako. Gotov prijedlog korekcije granica izbornih jedinica ostavila je Vlada Jadranke Kosor, a navodno je novu verziju pripremio aktualni ministar uprave Arsen Bauk. No, premijer Milanović nije želio ni čuti da se ona uvrsti u saborsku proceduru i izglasa. U SDP-u kažu da su si na ovaj način mogli namjestiti maksimalno dva mandata, no i oni bi mogli biti presudni, posebno ako je točno istraživanje agencije Mediana koji je neki dan objavio Telegram, po kojemu je čak trećina birača spremna promijeniti sadašnju odluku o tome za koga će glasati. No, nova izborna pravila najnezgodnija su za SDP-ove ministre koji će biti u poziciji braniti svoje mandate. Kako nema nositelja lista, očekivalo bi se da oni “povuku” glasove, no njihova je popularnost upitna, tim prije što izborne jedinice ne prate teritorijalni ustroj pa ne mogu računati ni na svoje lokalne sredine. Primjerice, ministar uprave Bauk možda može računati na glasove s rodnog Brača, ali će se oni utopiti u glasovima Splićana, Dubrovčana i drugih sredina, što znači da ga netko tko ima puno manju ulogu u stranci s preferencijalnim glasovima može preskočiti na listi.

Ni u HDZ-u nisu zadovoljni s novim izbornim pravilima, no realno su za njih povoljnija nego za vladajuće. Jedan od vodećih HDZ-ovaca kaže da je trebalo donijeti jedinstveni izborni zakonik u kojemu bi se definirala pravila za sve izbore. - Zakonom koji su donijeli pokušali su se dodvoriti javnom mišljenju, i to onako kako ga vladajući razumiju, a razumiju ga pogrešno - kaže naš sugovornik iz HDZ-a. Puno kritike iznio je na uvođenje takozvane ženske kvote po kojoj stranke na listama moraju kandidirati najmanje 40 posto žena, a u protivnom su liste nevažeće. To je, kaže, bila preporuka Vijeća Europe koju je trebalo oživotvoriti do 2019. godine i nije trebalo sada s time srljati jer je cilj dobiti najkvalitetnije kandidate. - Ali kako ništa nisu u stanju napraviti kako treba, tako nisu ni to. Teško bi mogla izdržati ocjenu ustavnosti odredba da Državno izborno povjerenstvo može proglasiti nevažećom listu na kojoj nema 40 posto žena - smatra istaknuti HDZ-ovac. Pohvale za ovu odredbu nemaju ni u GONG-u. Doduše, oni kažu da je to mali korak naprijed, ali da on ne jamči kako će određena kandidatkinja biti i izabrana s obzirom na preferencijalno glasanje. - Za kvalitetniju zastupljenost žena u politici, tj. podzastupljenost spola mora se krenuti već od stranačkih tijela. Žene bi morale biti zastupljene na ključnim pozicijama u stranačkim tijelima što će onda prirodno dovesti i do boljeg položaja na kandidacijskim listama - kaže direktor GONG-a Dragan Zelić.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular smatra da rodnu kvotu nije trebalo uvoditi u uvjetima kada broj kandidatkinja iz izbora u izbore prirodno raste . - Posebno je problematično to uvoditi zajedno s preferencijalnim glasovanjem jer se pokazalo da žene imaju manje šanse osvojiti te glasove - kaže Čular, dodajući da to povlači i ozbiljna načelna pitanja o slobodi udruživanja i zastupanja parcijalnih interesa ili posebnih perspektiva što su stranke po definiciji. - Silite stranku koja se u naslovu legitimira kao stranka žena (postoji Demokratska stranka žena) da kandidira pola muškaraca. Nadalje, nelogično je jer tjerate stranku koja pretendira na jedan ili dva mandata da kandidira najmanje 40 posto žena - nastavlja Čular.

Formalne obaveze

Svi naši sugovornici, od političara do neovisnih stručnjaka, slažu se u procjeni da će se obaveza ispuniti formalno i to tako da se žene postave na zadnja mjesta na listama čime će im se bitno smanjiti šanse za ulazak u Sabor. Nitko se, međutim, nije sjetio da obaveza za uvođenjem ženske kvote proizlazi iz Zakona o ravnopravnosti spolova, te da je po odredbama toga Zakona došlo vrijeme da se ona na ovim izborima primjeni u praksi.

Bitne novosti koje će se odraziti na predstojeće parlamentarne izbore ne proizlaze iz Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, već iz Pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u RH tijekom izborne promidžbe koja je Sabor usvojio u rujnu prošle godine.

Različit prostor

Ključno u tim pravilima je da na televizijskim sučeljavanjima ne moraju više svi dobiti jednaki prostor, već urednici mogu zvati na sučeljavanja predstavnike onih stranaka za koje procjene da su važnije. - Pozitivnim ocjenjujemo uvođenje mogućnosti sučeljavanja, primjerice, lidera dviju najvećih političkih opcija ili drugih kombinacija koje do sada nisu bile moguće.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li neki od kandidata ignorirati sučeljavanja i na taj način pokazati ignoriranje birača i javnosti, a možda i nedostatak hrabrosti - rekao je Zelić iz GONG-a, aludirajući na predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka koji izbjegava sučeljavanja s premijerom Milanovićem.

U HDZ-u su doslovno ogorčeni Pravilima o praćenju kampanja. - Skandalozno je da urednici na HTV-u mogu proizvoljno birati koga će zvati na sučeljavanja. Oni mogu sami odlučiti kome će dati šansu da se promovira, a koga će diskreditirati. Ovo je promašeno amerikaniziranje naše političke scene - kaže naš sugovornik iz HDZ-a koji smatra da bi javna televizija svima morala dati jednaku priliku da se predstave. U GONG-u kažu da je kao objektivni kriterij za utvrđivanje kandidata koji bi mogli sudjelovati u sučeljavanjima valjalo postaviti rezultate istraživanja javnog mnijenja koje bi Državno izborno povjerenstvo putem javnog natječaja naručilo od dvije agencije koje zadovoljavaju sve međunarodne standarde.

Nova izborna pravila postavljaju još jedno pitanje, a to je kako će, s obzirom na preferencijalno glasanje, izgledati koalicije, odnosno idu li nova pravila više u prilog malim, ili velikim strankama. - Ništa se povijesno nije dogodilo. Manje stranke će nastojati koncentirati svoje kandidate i možda ih istaknuti na jednoj ili dvije liste, tamo gdje znaju da mogu dobiti više glasova - kaže predsjednik HSLS-a Darinko Kosor čija će stranka na izbore u koaliciji s HDZ-om. - Preferencijalno glasanje povećava troškove pregovaranja o izbornim koalicijama jer se povećava neizvjesnost i smanjuje mogućnost predviđanja konačnog poretka kandidata na listama - kaže Čular s Fakulteta političkih znanosti. No, podsjeća da su se predlagači zakonskih izmjena ipak osigurali jer su ostavili praksu da zamjene zastupnika i to tako da ne moraju slijediti redoslijed s liste, već ih određuje stranka, što smatra neprihvatljivim. Ipak će, nastavlja Čular, sada biti primjena drugačije računice kada će se slagati koalicijske liste. - Do sada su koalicijski partneri jednostavno željeli što više kandidata na što izglednijim mjestima, a sada stranke trebaju optimalizirati ponudu kandidata na zajedničkim listama. Ne smije ih biti ni previše, da se preferencijski glasovi ne rasprše, ni premalo, da nemaju zamjenu za zastupnika koji ide u izvršnu vlast - potvrđuje Čular logiku kojom će se, kako je naznačio Kosor, voditi i HSLS.

‘Propali’ glasovi

Kao važnu pozitivnu promjenu Čular uz davanje slobode medijima da sami procjenjuju koje su liste važnije na predstavljanju, naglašava podizanje broja potpisa za pravovaljanost kandidature sa 500 na 1500. - Ta dva mehanizma bi ubuduće mogla dovesti do smanjenja broja lista koje se natječu na izborima, a u Hrvatskoj ih je komparativno previše, i možda će utjecati na manji broj “propalih” glasova i bolju predstavljenost u parlamentu - kaže Čular koji u tom smislu shvaća i rješenje da se i strankama nametne sakupljanje potpisa. Ipak, načelno ima dvojbe oko te obaveze koja je nametnuta strankama jer su stranke ustavno ovlaštene institucije za sudjelovanje u izborima. Mirela Holy oko toga nema dvojbe, a obavezu da stranke prikupljaju potpise smatra nedopustivom. Umjesto toga je, kaže, trebalo zabraniti predizborne koalicije i natjerati svaku stranku da sama izađe na izbore i testira koliko vrijedi. Po njoj bi se trebale sklapati samo postizborne koalicije, i njih bi činile stranke koje su prošle izborni prag.