Što bi mogao biti sljedeći Horvatinčićev projekt?

ZAGREB - Prvi blok, od njih ukupno 169 u Donjem gradu, dobio je novu namjenu - centar Cvjetni. Radovi su u jeku i na drugom bloku. Riječ je o Ban centru, također trgovačko-stambenom kompleksu s podzemnom garažom koji se gradi između Trga bana Jelačića, Cesarčeve, Kurelčeve i Jurišićeve. Što je iduće na popisu?

Šuška se da će se poluprazni trgovački centar Cascade prenamijeniti i postati multimedijalni kompleks s galerijama, izložbama, plesnim centrom, knjižnicom i ostalim kulturnim sadržajima, a nagađa se da će u taj “biznis” ući Crkva, Grad Zagreb te Ministarstvo kulture. Koliko god to bilo nevjerojatno, možda i u tome ima neke istine, posebice zato što bi se na taj način spasio obližnji Kaptol centar koji je dolaskom Cascada, paradoksalno, opustošio.

Priča se i o prenamjeni zgrade Anić Holdinga u luksuzni dizajn hotel s pet zvjezdica, što s obzirom na iznimnu lokaciju na Trgu bana Jelačića zvuči kao odlična opcija za tu zgradu koja ima puno većeg potencija za komercijalnu namjenu nego što je ima danas.

Potleušica na sredini Tkalčićeve ulice, odmah uz kafić Oliver Twist, također bi se napokon trebala obnoviti i postati novo “in” mjesto zagrebačkih špicera, posebice zbog vlasnika, nogometaša Darija Šimića.

Mnogi gradski investitori već dugo pikiraju i potleušice i stara skladišta koja se nalaze u dvorištu na južnom dijelu Trga bana Jelačića, Tesline, Praške i Gajeve ulice. Potencijal tog ogromnog i zapuštenog bloka doista je izniman, od raznih lifestyle sadržaja poput trgovina, restorana, kafića i klubova do stanova i koječega ostalog, a mana mu je što je dosta izgrađen, pa bi puno nekvalitetnih zgrada u bloku trebalo srušiti.

Potencijalno fenomenalan blok za buduće investitore je onaj zapadno od Horvatinčićeva, dakle blok koji omeđuje Gundulićevu, Varšavsku, Frankopansku i Ilicu, najjače zagrebačke šoping-ulice, stoga se može pretpostaviti što bi se u njemu sve dalo napraviti - od ekskluzivnih robnih kuća do raznih showroomova i ekstraluksuznih stanova za okrorjele šopingholičare. Mana mu je možda to što je prevelik, no opet revitalizirati se može samo jedan njegov dio, a ostatak ostaviti, kao u Horvatinčićevu slučaju, za neku drugu fazu kada će biti moguće riješiti sve imovinsko-pravne odnose.

Blok s ogromnim potencijalom za poslovno-stambeno zdanje ima pak onaj koji omeđuje Žerjavićevu, Gundulićevu, Preradovićevu i Hebrangovu, u čijem se velikom dijelu danas nalazi autopraonica, vulkanizer i vrlo zapuštena skladišta koja bi se mogla kupiti za prilično mali novac (mnogo manji nego da se otkupljuju stanovi).

Za taj blok ima jako puno potencijalnih investitora, a stanari kažu da ih već godinama obilaze kojekakvi investitori nudeći im torbe novca.

Vrlo je izvjesno da će se nešto napraviti i na mjestu parkirališta u gdje se nekoć nalazila sinagoga. U tom bloku između Praške, Trga bana Jelačića, Petrinjske i Amruševe trebala bi se, navodno, graditi nova sinagoga. Židovskoj je zajednici dovoljno oko 600 kvadrata za religijske sadržaje, a ostatak objekta, po nekim zamislima, bio pun galerija, izložbenih prostora i sličnih sadržaja.

Objekt bi se nalazio na dnu velikog parkirališta, a ostatak bi mogao biti uređen kao park s terasama i kafićima, s izlazom na Prašku.